Silan kokain koji završi u rijekama čini ugrožene jegulje hiperaktivnima i prijeti njihovom opstanku, tvrdi nova studija.
Prilično visoke razine droge redovito se pronalaze u britanskim rijekama gdje dospiju nakon što prođu kroz tijela korisnika, a to bi moglo uzrokovati značajne zdravstvene probleme ribama koje ondje žive.
Prijašnja ispitivanja pronašla su ostatke ilegalnih droga poput kokaina, amfetamina i ecstasyja u skoro svim europskim jezerima i rijekama, uključujući rijeku Temzu.
Droga završi u rijekama nakon što prođe kroz kanalizacijski sistem u gusto naseljenim područjima. No kakav to učinak ima na eko-sustav, nije dovoljno istraženo.
U najnovijoj studiji biolozi sa napuljskog sveučilišta Federico II stavili su jegulje u vodu s koja je sadržavala malu količinu kokaina, sličnu onoj koja se može naći u rijekama, i ostavili ih u takvoj vodi 50 dana.
Ribe su se nakon toga ponašale hiperaktivno u usporedbi s onim ribama koje su bile u čistoj vodi. Droga im se nakupljala u mozgu, mišićima, škrgama, koži i drugim tkivima. Osim toga, mišići kostura pokazivali su znakove ozbiljnih ozljeda uključujući pucanje i otjecanje koje bi potrajalo i do deset dana nakon što su ribe izvađene iz drogom kontaminirane vode.
'Ova studija pokazuje da čak i niske razine kokaina u okolišu mogu prouzročiti ozbiljna oštećenja na morfologiji i fiziologiji skeletnih mišića srebrne jegulje čime se potvrđuje štetan učinak kokaina na okoliš i dobrobit vrsta koje s njim dođu u kontakt', kažu autori studije objavljene u časopisu Science of the Total Environment.
Europske jegulje provedu prvih pet od ukupno 20 godina života u slatkoj ili boćatoj vodi prije nego migriraju skoro 6000 kilometara do Sargaškog mora na sjeveru Atlantskog oceana gdje se mrijeste.
Larve jegulje tada počinju svoj godinu dana dug put natrag prema Europi.
No broj malih jegulja koje se uspiju vratiti od početka osamdesetih godina smanjio se za gotovo 90 posto, prema IUCN-ovoj listi ugroženih vrsta.
Jedna od autorica studije, biologinja Anna Capaldo, kaže kako povećane razine dopamina izazvane kokainom mogu spriječiti da jegulje dosegnu seksualnu zrelost.
'Sve funkcije ovih životinja se mijenjaju i moguće je da zbog toga postaju neplodne', kaže Capaldo.
2015. godine znanstvenici iz Centra za praćenje droga i ovisnosti objavili su da na području Europe London ima najvišu koncentraciju kokaina u odvodu koja iznosi čak 737 mg na svakih 1000 ljudi.
2005. godine tim znanstvenika iz Italije u rijeci Po je pronašao je velike količine benzoilekgonina, nusproizvoda koji nastaje u urinarnom traktu konzumenta kokaina. Količina pronađena na dnevnoj bazi bila je ekvivalentna čak četiri kilograma konzumiranog kokaina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....