Njihov bi znanstveni članak mogao predstavljati prijetnju za svjetsku sigurnost: skupina znanstvenika predvođena virologom Ronom Fouchierom u laboratoriju je stvorila genetski modificiranu verziju smrtonosnog virusa ptičje gripe H5N1 , toliko zaraznu da bi mogla izbrisati pola čovječanstva, a sada žele objaviti i kako su to učinili.
Fouchier, koji je vodio istraživanje u laboratoriju u medicinskom centru Erasmus u Rotterdamu, priznaje da je novi soj virusa “vjerojatno jedan od najopasnijih virusa koje možete napraviti”, no smatra da rezultate istraživanja treba objaviti kako bi se odgovorni za obranu od bioterorizma mogli pripremiti za najgori scenarij.
No, njegov je eksperiment već podijelio znanstvenu zajednicu: dok jedni apsolutno uvažavaju njegovu argumentaciju, drugi se boje da bi zbog objave članka recept za proizvodnju opasnog virusa mogao završiti u pogrešnim rukama, a treći smatraju da se takvo istraživanje uopće nije trebalo provesti.
Virus je testiran na afričkim tvorovima - životinjama koje se, jer im je respiratorni trakt vrlo sličan ljudskom, često koriste u istraživanjima gripe.
Znanstvenici su otkrili da je samo pet mutacija bilo dovoljno da bi se H5N1 počeo širiti znatno brže od dosad poznatih sojeva, a k tome je i sam mutirao i postajao još više zarazan. Dosadašnji sojevi virusa dosad su usmrtili oko 500 ljudi u svijetu, no novi bi mogao izbrisati pola čovječanstva.
Gori od antraksa
Fouchier je svoj rad još u rujnu predstavio na konferenciji o gripi u Malti, no sada bi rezultati mogli postati poznati još širem krugu ljudi jer ih znanstvenik želi i objaviti.
Hoće li se to i dogoditi, još nije jasno jer o članku će raspravljati američki Nacionalni znanstveni savjetodavni odbor za biosigurnost. Predsjednik Odbora i stručnjak za antraks Paul Keim rekao je kako se ne može sjetiti nekog drugog patogenog organizma koji bi bio tako zastrašujuć kao ovaj.
- Mislim da u usporedbi s tim ni antraks nije strašan - rekao je Keim, čiji Odbor, doduše, nema ovlasti za zabranu objave članka, ali može zamoliti američke znanstvene časopise da ga ne objave.
Kompromis bi se mogao postići i tako da se članak objavi, ali da se određene ključne informacije izostave i dostave samo onima koji ih doista moraju znati, rekao je drugi član Odbora, Micheal Osterholm, koji smatra da je Fouchierovo istraživanje iznimno važno za medicinu.
Nije jedini
- Ne želimo lošim momcima dati upute za to da loše bacile učine stvarno lošima - ipak je dodao.
Fouchierova studija jedna je od dvije koje su dovele do ozbiljnih rasprava o tome treba li ograničiti znanstvenu slobodu kada je riječ o istraživanjima kod kojih bi objava detalja mogla ugroziti sigurnost.
Naime, još jedno istraživanje o virusu H5N1, koju su neovisno od Fouchiera proveli timovi Sveučilišta u Wisconsinu i Sveučilišta u Tokiju, navodno je došlo do sličnih rezultata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....