"Izvršni direktor Facebooka Mark Zuckerberg imat će skrušen ton kad se pojavi pred Kongresom ovaj tjedan, a američkim zakonodavcima planira reći da uprava Facebooka nije učinila dovoljno da spriječi štetan učinak platforme na javnost", pisao je portal Politico još 2018. godine.
"To vrijedi za lažne vijesti, strano upletanje u izbore i govor mržnje", govorio je tada milijarder. "Nismo dovoljno široko sagledali svoju odgovornost, i to je bila velika pogreška. Bila je to moja pogreška i žao mi je. Pokrenuo sam Facebook, vodim ga i odgovoran sam za ono što se ovdje događa", napisao je tada, u travnju prije šest godina, uoči svjedočenja pred Odborom za energiju i trgovinu Zastupničkog doma američkog Kongresa. Bilo je to vrijeme kontroverzi oko Cambridge Analytice i ruskog upletanja u izbore u SAD-u 2016. godine, kad je pobijedio Donald Trump.
Zuckerberg, šef kompanije Meta, koja u svojem portfelju uz Facebook ima i društvenu platformu Instagram i aplikaciju za slanje privatnih poruka WhatsApp, u međuvremenu je potpuno promijenio ploču.
Ovih je dana poslao novo pismo američkom Kongresu, točnije Odboru za pravosuđe i njegovu predsjedatelju, republikancu Jimu Jordanu.
U pismu Jordanu Zuckerberg kaže da mu je žao što je kompanija pokleknula pod "pritiskom Bijele kuće" i cenzurirala dio sadržaja o pandemiji covida-19.
"Visokopozicionirani dužnosnici Bidenove administracije i sama Bijela kuća mjesecima su vršili pritisak na naše timove da cenzuriraju dio sadržaja, uključujući humor i satiru. Pritisak vlade nije bio u redu, a u budućnosti namjeravamo odbiti takve pokušaje", napisao je Zuckerberg.
Njegovo pismo nije bilo namijenjeno javnosti, nego je u medije iscurilo iz središnjice republikanske stranke koja je Metin novi pristup pozdravila kao pobjedu u borbi za slobodu govora. Osim toga, stožer republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa požurio je pismo iskoristiti kako bi ocrnio administraciju Biden-Harris, optužujući je za cenzuru medija.
Pišući o slučaju, britanski Guardian podsjeća da je Facebook tijekom pandemije imao alate kojima je korisnike upozoravao na dezinformacije kada bi komentirali ili lajkali postove s potencijalnim lažnim informacijama o covidu. Tvrtka je također brisala postove u kojima su se kritizirala cjepiva ili se sugeriralo da je virus razvijen u kineskom laboratoriju.
"Vjerujem da smo donijeli neke odluke koje danas ne bismo donijeli. Uvjeren sam, a to sam već tada rekao našim timovima, da ne bismo trebali kompromitirati naše standarde o sadržaju zbog pritiska bilo koje administracije. Spremni smo uzvratiti ako se ovakvo nešto ponovi", napisao je Zuckerberg.
U reakciji na vijest Bijela kuća je manje-više ponovila stav da bi vlasnici društvenih mreža trebali "samostalno donositi odluke" o sadržaju imajući na umu svoj utjecaj na građane.
"Suočeni sa smrtonosnom pandemijom, poticali smo odgovorno djelovanje radi zaštite javnog zdravlja i sigurnosti", napisala je u priopćenju Bijela kuća. "Naše je stajalište jasno i dosljedno: smatramo da bi tehnološke tvrtke i drugi privatni akteri trebali uzeti u obzir učinke koje njihovi postupci imaju na američke građane dok samostalno donose odluke o informacijama koje iznose."
U Europi nisu tako pomirljivi. Francuska je vlada, prije nekoliko dana, uhitila Rusa Pavela Durova, vlasnika i osnivača društvenog kanala Telegram. Durov je uhićen u sklopu istrage o propustima u moderiranju sadržaja na toj platformi na kojoj su se, prema nalazima istražitelja, namnožile kriminalne skupine i intenzivno je koriste za ilegalne aktivnosti.
Durovu je u pomoć priskočio Elon Musk, još jedan poduzetnik koji milijarde i globalnu slavu duguje visokoj tehnologiji, a koji je uhićenje 39-godišnjeg Rusa opisao kao napad na slobodu govora. "Ovo je 2030. godina, a takve stvari događaju se u Europi", poručio je vlasnik društvene mreže X, bivšeg Twittera.
Musk otvoreno podržava Donalda Trumpa te širi kontroverzne sadržaje, svjesno iskorištavajući to što mu se publika broji u stotinama milijuna sljedbenika.
Zuckerberg se za razliku od njega donedavno smatrao sklonim demokratima. Neki američki komentatori vjeruju da je Zuckerberg, šaljući pismo Jordanu, imao na umu mogućnost da vlast preuzme Trumpova administracija te da na taj način štiti svoje poslovne interese.
Još zanimljivije od sadržaja o covidu jest to da je Zuckerberg u pismu ustvrdio da je Facebook "privremeno stavio na čekanje" priču o sadržaju prijenosnog računala u vlasništvu Huntera Bidena, sina predsjednika Joea Bidena, nakon upozorenja FBI-ja da Rusija priprema kampanju dezinformiranja protiv Bidenovih. Facebook je odlučio pričekati provjeru navoda iz tabloida New York Post, koji je tu priču objavio uoči izbora 2020. godine.
Međutim, u međuvremenu se pokazalo da priča nije bila dezinformacija i "retrospektivno, nismo je trebali zaustavljati", kazao je Zuckerberg.
Zuckerberg dobro poznaje Jima Jordana. Republikanac iz Ohija već se sukobljavao s vlasnikom Facebooka. On je jedan od konzervativnih političara koji najglasnije javno osuđuju vlasnike društvenih mreža jer brišu "sadržaj sklon desnici". Jordanovi napadi pojačali su se nakon što je Musk 2022. preuzeo Twitter te vratio glas korisnicima koji su blokirani na mreži zbog kontroverznih stavova i objava.
Zuckerbergovo pismo republikanci sada koriste kao dokaz da su imali pravo kad su govorili da Bidenova administracija na nedopušten način utječe na društvene medije, koji su pristrani i rade u korist demokrata.
A Zuckerberg je u svojem pismu otkrio i to da više neće donirati sredstva za poboljšanje glasačke infrastrukture. "Nekima je i to bilo pristrano. Ovaj ću put biti potpuno neutralan", napisao je Jordanu.