TOMISLAV KARAMARKO ZA JUTARNJI 'Ni Viktor Orban ni Aleksandar Vučić, samo je Zoran Milanović tjerao izbjeglice u hladnu rijeku'

Naša će pobjeda biti uvjerljiva i neće nam nedostajati mandata kao što neki priželjkuju - kaže mi predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. Dan uoči službene kampanje koju je HDZ u četvrtak počeo velikim skupom u Osijeku, u središnjici stranke bilo je prilično mirno. Nije bilo gužve ni nervoze. Tek su u uredu pokraj Karamarkova politički tajnik Tomislav Čuljak i direktorica kampanje Josipa Rimac obavljali zadnje pripreme. Sam šef HDZ-a bio je dobro raspoložen.

- Mislim da ovako sveobuhvatan program kao mi u HDZ-u još nitko nije pripremio - kaže Karamarko, dodajući da će pokretanje gospodarskog rasta, otvaranje radnih mjesta, uravnoteženje porezne politike i zaustavljanje odlaska mladih biti u središtu njihova interesa preuzmu li odgovornost za upravljanje Hrvatskom na predstojećim izborima.

Iz IFO instituta kažu da će rezultate projekta koji rade za HDZ objaviti u siječnju. Znači li to da program nije gotov u cijelosti?

- Ne, naš program je završen krajem lipnja, a na njemu smo radili pune dvije godine. IFO kao institut ima obavezu objaviti sve projekte u čijoj je izradi sudjelovao, tako da će i naš projekt objaviti krajem godine ili u siječnju. Mogli su to učiniti i ranije, ali smo ih zamolili da to objave tek nakon izbora. Kad sam prije nekoliko dana bio u Münchenu, s IFO-om smo dogovorili nastavak suradnje i nakon izbora.

U programu ‘Pet+Hrvatska’ naveli ste niz obećanja i ciljeva, od kojih je jedan i rast BDP-a od 5 posto. Kako doći do tog rasta, kojim mjerama?

- Kad govorimo o 5 posto rasta, govorimo da će on toliko iznositi u zadnjoj godini našeg mandata. Plan je da taj rast u prvoj godini iznosi 2,5 posto, u drugoj 3,7, u trećoj 4,6 posto, a u četvrtoj 5 ili točnije 5,3 posto.

Usporedbe radi, SDP je najavio rast u idućoj godini od 1 posto, pa 1,2 posto, pa 1,5 posto i u zadnjoj godini 1,8 posto. Podsjetimo, u dosadašnje tri obračunate godine Vlada na odlasku srušila je gospodarstvo za 3,6 posto.

Kad je riječ o smanjenju PDV-a na 23 posto, to će prema našim projekcijama biti učinjeno nakon godinu i pol do dvije jer za to treba stvoriti određene uvjete. Ne želim davati lažna obećanja. Želim obećati samo ono što mogu ispuniti. Želim realna obećanja i stvarne promjene. Ne želim obećavati ljudima da će 9. 11. svima skočiti standard i da neće biti nezaposlenih. Hrvatska ima goleme potencijale koje smo detektirali i mi ćemo ih iskoristiti. Ako sada to ne učinimo, nismo ni zaslužili više upravljati Hrvatskom. Da je vlast na odlasku znala koristiti fondove, Hrvatska bi danas imala 2 posto veći BDP. Mi za fondove EU imamo pripremljeno nekoliko kapitalnih međunarodnih projekata. Prije svega tu je pruga Pula - Rijeka, Rijeka - Zagreb, Zagreb - Budimpešta. O tome sam kao o zajedničkom projektu i pristupu fondovima prije dva mjeseca u Bruxellesu razgovarao i s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom. Imamo i program rješavanja hrvatskih željeznica, za što smo dobili i podršku željezničara. Tu je i gradnja druge cijevi tunela Učka. Sve su to projekti međunarodnog karaktera i za njih postoji interes Europe. I projekt navodnjavanja i odvodnje jedan je od kapitalnih. Dolaze nam dvije izraelske tvrtke, a s jednom koja radi u Vukovarsko-srijemskoj županiji pripremamo pilot-projekte. Počinjemo s 33 tisuće hektara jer Hrvatska do kraja našeg mandata mora prepoloviti uvoz hrane. Projekt navodnjavanja ujedno rješava problem zaštite od poplava. Izradili smo i katalog zakona koje moramo mijenjati ne bismo li poboljšali poslovno okruženje.

Mnogi ističu da je reforma državne uprave jedna od ključnih i da su potrebni radikalni rezovi da bi se nešto postiglo. Kakav je plan HDZ-a za tu reformu?

- To je pitanje učinkovitosti javnog sektora i državne uprave. Kad govorimo o državnoj upravi, nećemo smanjivati broj županija, ali gradovi i općine koji nisu samoodrživi morat će reformirati način upravljanja. U planu je i fiskalna decentralizacija. Ne može lokalna uprava i samouprava raspolagati samo s pet, maksimalno 10 posto porezne mase. Postoji niz poslova koji se mogu rješavati brže i efikasnije ako se rješavaju na lokalnoj i županijskoj razini. No, između županija i Vlade postoji dupliranje funkcija. I kroz digitalizaciju državne uprave povećat će se učinkovitost. Digitalizacija će vrlo brzo pokazati tko radi, tko ne radi i kod koga u ladici predmeti stoje šest mjeseci.

Neke županije su učinkovitost podigle na najvišu razinu, ali brojne, kao i državna uprava, zaostaju. Standarde moramo ujednačiti za cijelu državu. To je nešto s čime smo se složili i sa sindikatima. Dogovor je da se racionalizacija provede postupno kako bi se svima koji se eventualno pokažu viškom otvorio prostor u realnom sektoru.

Najavili ste 1000 eura za svako novorođenče i da ćete taj novac osigurati tako da ugasite neke agencije. Koje planirate gasiti?

- Ne bi ih sada taksativno navodio, ali poznato je da postoji određeni broj fantomskih agencija i udruga koje ničemu ne služe. Mi nećemo osnivati agencije pa tamo zbrinjavati podobne i nestručne političke kadrove. Neka se svi svojim sposobnostima dokazuju na tržištu. Pa, mi bismo samo skidanjem plaća ministrima, zastupnicima i dužnosnicima koje sam najavio kao jedan od prvih poteza uštedjeli oko 3,5 milijuna eura.

Takvim smanjivanjem morat ćete rezati plaće i pomoćnicima, načelnicima odjela... Kako mislite privoljeti stručnjake da dođu raditi u državnu upravu ako negdje drugdje mogu zaraditi tri puta više?

- Jasno je da niti jedan poduzetnik ne može zaposliti menadžera ako ga dobro ne plati. No, sada je vrijeme za ljude koji se žele posvetiti ovoj zemlji, a ne samo sebi. Ima dovoljno stručnih ljudi koji su spremni na takve izazove. Ali, jednako tako sam rekao - zašto Vlada danas-sutra ne bi svoje menadžere nagrađivala prema učinku? Ako pokrenu pozitivne trendove, kad poraste BDP, rast će i njihove plaće. Posao ministara je odgovoran, europske plaće su 7-8 tisuća eura, ali mi do oporavka moramo živjeti s plaćama koje vode računa o prosječnim plaćama naših građana. Daj Bože da dođemo do europskih plaća menadžera u jednom mandatu jer bi to značilo da je gospodarstvo u snažnom uzletu. To bi značilo da smo počeli ostvarivati ono najvažnije - stvaranje jakog srednjeg sloja u Hrvatskoj.

Tko su vaši ključni ljudi koji će provoditi reforme?

- Ne želim još govoriti o imenima, ali bit će iznenađenja.

Prvi put ste sastavljali izborne liste, kojim ste se kriterijima vodili?

- Princip je bio krajnje demokratski. Teren i stranačka baza predložili su kandidate. Ostavio sam si dvadesetak posto diskrecijskog prava intervenirati u liste jer smo imali dodatnu obavezu, a to su naši koalicijski partneri. S jedne strane, htjeli smo mlađe ljude, ali smo htjeli sačuvati i one iskusnije jer ne možemo dozvoliti da u Saboru izgubimo stručnjake iz područja prava, kulture, financija, vanjske politike...

Otišao je Vladimir Šeks i logično je da tamo moramo imati eksperta za pravo poput Davorina Mlakara. Analiza je pokazala da je među HDZ-ovim kandidatima više od 80 posto novih ljudi, a među SDP-ovima više od 50 posto su stari kadrovi.

Naravno, ima ljudi za koje mi je žao da ih nema na listi, neki su možda prenisko, ali tu je i preferncijalno glasovanje. Uz to, svi naši župani vraćaju se na svoja mjesta u županijama pa će neka mjesta biti oslobođena.

Je li varijanta da se župani vrate u županije na neki način prevara birača?

- Zar nije normalno da građanima ponudimo najbolje i najprepoznatljivije kandidate. Primjerice, Zlatko Ževrnja je trebao nositi listu u 10. jedinici prije nego što smo se odlučili za Damira Krstičevića. Ževrnja je uspješan čovjeka. Napravio je mnogo za razvoj Dugopolja, otvorio je 8 tisuća radnih mjesta. I zato želimo podsjetiti birače da glasuju za takve ljude koji su uspješni.

Zašto na listi nije bilo mjesta za Antu Kulušića, šefa šibensko-kninskog HDZ-a? Ima li njegov izostanak veze s Kulušićevom pozicijom u Hrvatskom nogometnom savezu?

- Ta odluka nije vezana uz njegovu ulogu u HNS-u. Rekao sam im na sjednici da ne mogu svi na listu. Nisu mogli i on i Goran Pauk, a Kulušić je već bio u trećem mandatu. Mi i dalje računamo na njega, doći će i lokalni izbori. Moram priznati da mi je taj ponedjeljak kad smo završavali liste bio jedan od težih dana.

Zbog veza HDZ-a s HNS-om u Hajduku i među Torcidom vlada ogorčenje. Plašite li se da biste zbog toga mogli izgubiti dio birača u Dalmaciji?

- Ne. Hajduk je više od kluba. To je dio identiteta Dalmacije i Hrvatske, dio mentaliteta jednog podneblja. Hajduk ima dojmljivu prošlost i ne možemo dopustiti da Hajduk ne bude to što jest. Moramo poštovati određene vrijednosti pa, ako hoćete, i emocije ljudi. Zaslužuje bolju budućnost. Kad je riječ o našim ljudima u HNS-u, pogotovo iz južnih krajeva, to nema veze sa strankom. Oni su naprosto godinama aktivni u nogometu u svojim županijama.

Ipak vas povezuju sa Zdravkom Mamićem, bio je i donator predsjednici u kampanji, ne znam je li sada i HDZ-u?

- Nije nam donator. Iza tog povezivanja stoji pokušaj stvaranja animoziteta između Zagreba i Splita i to me jedino brine. Ne poznajem dobro odnose u HNS-u, da me pitate za košarku to bih već bolje znao. Ako su naši članovi, podupiratelji, simpatizeri utjecajni i u HNS-u, ako to nije ništa protuzakonito, a mislim da nije, onda ću tražiti od onih koji to mogu da skrbe o svim klubovima jednako, uključujući naravno i one dalmatinske, pa tako i Hajduk.

Jeste li zatvorili financijsku konstrukciju kampanje, hoće li donatorske večere biti dovoljne, koliko ste zaradili na prvoj u Zagrebu?

- Kampanja će biti skromna. Na donatorsku večeru došlo je više od 350 ljudi i doniralo više od milijun kuna neto. Strogo provjeravamo kako ti donatori posluju, plaćaju li poreze, isplaćuju li redovito plaće. Ako ne ispunjavaju svoje obveze prema državi i radnicima, ako su kažnjavani, ne mogu donirati. Vjerujem da ćemo se uspjeti pokriti i da neće biti potreban neki kredit.

Odbili ste sučeljavanje s premijerom Zoranom Milanovićem, je li to konačna odluka?

- Zašto premijer na odlasku želi sučeljavanje? Kako bi na sučeljavanju još jednom nudio obećanja koja je već jednom dao. Hoće sučeljavanje da ponavlja obećanja koja nije ispunio. On je obećao sve, a nije ispunio ništa. Premijer na odlasku ne zaslužuje sučeljavanje jer nije ispunio niti jedno obećanje. Htio bi i dalje galamom zamagljivati istinu i zatrpavati lažima prazninu koju nam ostavlja. Htio bi da mi gubimo vrijeme i snagu na potrošenu i promašenu politiku, na njihova neispunjena obećanja. Ne želim davati bilo kakav legitimitet neuspješnom mandatu njegove Vlade, neispunjenim obećanjima, legitimitet tim izgubljenim godinama, ne želim davati legitimitet propalom programu. Hrvatskoj ne trebaju lažna obećanja, Hrvatskoj trebaju stvarne promjene.

Ipak, dojam u javnosti je da se plašite sučeliti s njim, a HDZ je odustao i od sučeljavanja stručnjaka, što ste predlagali.

- Kako mislite odustali, pa svaki dan se sučeljavaju. U četvrtak su se u Rovinju sučeljavali kolege Ćorić i Budimir kontra Lalovca i Dončića. Ja razumijem interes medija, ali bez ljutnje, interes medija ovoga puta nije i interes javnosti. Javnost želi da Vlada na odlasku prvo objasni zašto nije ispunila niti jedno obećanje koje je dala prije četiri godine, a tek onda može razmišljati o novim obećanjima. Zato oni prljavom kampanjom i galamom pokušavaju prikriti neispunjena obećanja.

Jeste li vi, kao oporba, trebali izazvati Milanovića na sučeljavanje?

- Drago mi je da ste primijetili taj politološki fenomen, tu inverznu situaciju. Nas novinari dvije godine prozivaju zbog gospodarskog programa, a nitko četiri godine ne pita koji i kakav program provodi trenutna vlast.

HDZ radi program dvije godine, a Vlada na odlasku koja nije ispunila niti jedno obećanje iz programa za koji je dobila mandat svoj program radi dva dana. Nastao je tako da su uputili okružnicu ministarstvima da pošalju plan za sljedeću godinu pa je nastao program SDP-a. Radi se naprosto o tome da mi ne pristajemo na prljavu kampanju. Mi ne nasjedamo tim provokacijama. Imamo svoj program. Kampanju vodimo i vodit ćemo do kraja onako kako ćemo voditi zemlju: razborito i odgovorno. Želimo okupljati ljude, a ne dijeliti; želimo miriti, a ne svađati se.

Dojam je i da se HDZ u zadnje vrijeme stalno brani, vladajući su vas stjerali u tjesnac u slučaju švicarac, bili ste protiv rješenja, na kraju ste podržali Vladin prijedlog?

- Kako bismo bili protiv rješenja kad smo mi prvi predložili konverziju švicarca. Pa zar se ne sjećate koliko je dugo ministar financija na odlasku odgađao taj problem i protivio se rješenju, a podilazio istim onim bankama kod kojih je Hrvatsku zadužio gotovo 100 milijardi u samo jednom mandatu. Mi smo podržali zakon jer moramo riješiti problem 60 tisuća ljudi. No, upozoravali smo i na sve zamke tog rješenja i ponudili realnije rješenje koje je uključivalo sve strane u sporu. Tako ozbiljni problemi moraju se rješavati dogovorima, a ne nametanjem rješenja.

Oštro ste od početka napadali Vladu zbog izbjegličke krize. Kako bi HDZ upravljao krizom da je bio na vlasti?

- Mi ne možemo izbjeći odgovornost i skrb prema tim ljudima dok su u tranzitu kroz Hrvatsku, međutim to je veliki humanitarni problem koji nadilazi mogućnost parcijalnog rješavanja. Problem treba rješavati sistemski, kroz EU. Prije svega Njemačka treba reći koliko ljudi može primiti, treba vidjeti koliko ljudi može uopće ući u EU, kako se disperziraju, koji su koridori, kolika je kvota za svaku zemlju. Kad je Mađarska počela graditi zid, mi smo tada trebali spriječiti ilegalne ulaske. A mi smo i danas jedina zemlja EU u koju migranti ulaze preko polja, kukuruzišta, pašnjaka i voćnjaka. Povremeno hodaju i po dvorištima mještana. Zato što ih je premijer na odlasku pozvao da to rade upravo tako. A onda kad se situacija otela kontroli izmišljao planove A, B, C, D… Kad stvar izmakne kontroli, oni kažu da prelaze na plan pod drugim slovom, premda već svi unaprijed znamo da je to stihija kao i ono pod prethodnim slovom.

U Bruxellesu nam sada zamjeraju što Hrvatska ne poštuje dogovore. Mi moramo registrirati te ljude, aktivno sudjelovati u traženju rješenja.

Mijenjale su se okolnosti pa su se prilagođavali i planovi. Zašto bi to bilo neobično?

- U takvim slučajevima odmah treba predvidjeti za nas najgoru moguću varijantu. Problem je što to nisu učinili. Neuređen prihvat ljudi dovodi do nehumanog pristupa. Garnituri na odlasku bila su puna usta humanosti prije nešto više od mjesec dana, a nas su kad smo upozoravali da treba zabraniti ilegalan ulazak migrantima preko polja i kukuruza optuživali da širimo histeriju. Prošlo je mjesec dana, a humanisti su migrante u hladnoj kišnoj noći blatnjavim putem, mokre i promrzle poslali u Sloveniju vodenim koridorom preko rijeke Sutle. Bilo me sram kao Hrvata to gledati. Od prvog dana tvrdim da humani tretman ovisi prije svega o organiziranosti prihvata. A ovdje je sve stihija. Tjeranje migranata u Sutlu samo je vrhunac nehumanosti prouzročene stihijom. Humanost ove Vlade je lažna, kao i sva druga njihova obećanja. Da je ona iskrena, onda bi i organizacija prihvata i briga o sigurnosti bile kvalitetnije.

Ja ne želim gledati kako ljudi u mojoj Hrvatskoj sjede u blatu s malom djecom. Želim da ih dočekaju šatori i čvrsti objekti gdje mogu jesti i okupati se. Uz dobru organizaciju i međunarodnu aktivnost to se moglo napraviti. Ali oni su se posvađali sa svima. Ministar Ranko Ostojić mora se dogovoriti - je li on šef predizbornog megafon PR stožera u Opatovcu ili je ministar koji želi upravljati krizom.

Je li izbjeglička kriza nešto gdje se trebao postići konsenzus i gdje se trebalo zanemariti politička prepucavanja i kampanju? Umjesto toga, vaš međunarodni tajnik Miro Kovač i predsjednica kritizirali su Vladu po inozemstvu.

- Milanović je odavno trebao pozvati oporbu, a nije. Da se radi o izdvojenom hrvatskom problemu, nitko ne bi ništa prigovorio Vladi. Ali ovo je međunarodni problem, kritizira nas cijela Europa i što bi sada trebala predsjednica, iracionalno braniti neobranjivo? Predsjednica je jedina u ovom trenutku koja vodi vanjsku politiku i održava neku stabilnost. Što radi Vesna Pusić? Vanjska politika nam se raspala. Dvije smo godine u EU, a što je naša vanjska politika napravila da budemo realizirani član EU. Više su se brinuli o regionu.

Predsjednica razgovara s Višegradskom skupinom, premijer s Njemačkom i Austrijom. Za koju je varijantu HDZ?

- Ne mogu se složiti s vama jer Milanović i V. Pusić uopće nemaju vanjsku politiku. Pa HDZ je s Nijemcima surađivao u izradi gospodarskog programa, zna se naša orijentacija - Njemačka, Višegradska skupina, SAD, Izrael.

Koliko je spor Ina-MOL utjecao na pogoršanje odnosa s Mađarskom?

- Mislim da nije bitno utjecao. Ovo s imigrantima bilo je jako traumatično. Odnosi ove Vlade s Mađarskom inače nisu dobri, nema komunikacije. Ali, Milanović ni s kim ne komunicira - ni sa Srbijom, ni s Mađarskom, ni sa Slovenijom, ni s Crkvom, ni sa sindikatima, ni s HUP-om... Premijer na odlasku kaže da su on, Merkel i Papa protiv Orbána, Vučića i mene. Nisam vidio da su Papa i Merkel tjerali izbjeglice usred hladne noći u hladnu rijeku. Ni Orbána ni Vučića nisam vidio da su to radili, ali premijera na odlasku jesam.

Što mislite o posljednjem sukobu Vlade i predsjednice? Jeste li vi njenu objavu na Facebooku shvatili kao ironiju i šalu?

- Meni su vladajući šala sami po sebi. Njima smeta što je predsjednica poduzetna žena, a to je naučila u NATO-u. Ona je odgovorna predsjednica i reagira na sve probleme koje država ima. Kad je rekla da treba poslati vojsku na granicu, oni su se smijali, a da je rekla da vojsku ne treba poslati na granicu, oni bi je poslali. Tu nema sukoba, nego je to kompleks koji ima izvršna vlast. Pa zar to svojom ovotjednom izjavom da predsjednici treba smanjiti ovlasti nije priznao i sam premijer na odlasku.

Jeste li za to da predsjednica ima veće ovlasti?

- Pa, kad Vlada ne funkcionira, onda se to naprosto nameće samo po sebi, kao u slučaju vanjske politike.

Kako komentirate kritike da se predsjednica otvoreno uključila u kampanju na strani HDZ-a?

- Predsjednica radi po Ustavu i zakonu, odgovorno i zdravorazumski. Tako je percipira većina građana i mi članovi HDZ-a. Naše sličnosti u nekim stavovima su evidentne. I oko izbjegličke krize smo predlagali iste stvari iako se oko toga nikada nismo dogovarali. Bila je stalno na putu, nisam je dugo vidio niti se čuo s njom.

Često se čujete?

- Čujemo se jednom u 20 dana. To što ona pokušava popraviti greške Vlade treba samo pozdraviti. Ako isto mislimo, što bismo sada trebali, skrivati stavove? Mi smo svjetonazorski bliski.

Kome predsjednica treba dati mandat - pobjedniku izbora ili onome tko joj donese potpise da ima većinu?

- Predsjednica mora dati mandat najjačoj političkoj opciji koja pobijedi na izborima. Treba reći - imaš toliko dana, sastavi Vladu. Milanović je poznat po tome da kad gubi demokratskom voljom naroda na izborima izmišlja neka nova pravila po kojima onda pokušava poraz pretvoriti u pobjedu.

Puno vas se kritiziralo zbog izjave o riječkom HNK za koji ste rekli da nije ni narodni ni hrvatski.

- Da se razumijemo, radi se o državnom kazalištu, a ne eksperimentalnom ni elitističkom. To nije Teatar &TD niti beogradski Teatar 212. Samofinanciraj se i radi što god hoćeš, osigurat ću ti kao budući premijer da javno artikuliraš svoj umjetnički izričaj, ali nećeš sjesti na državni proračun i izrugivati se temeljnim vrijednostima hrvatskog društva. Oliver Frljić je ravnatelj riječkog Hrvatskog narodnog kazališta. On kaže da ne zna kojim jezikom govori, a ravnatelj je jedne hrvatske kulturne ustanove. To plaćaju svi građani i time ne može nitko manipulirati, ni Obersnel ni Frljić. Htio sam samo reći da poštuje ustanovu i njen naziv. Želim mu sve najbolje u životu kao umjetniku, ako to jest, ali izvan HNK.

Vi ste imali više izjava koje su loše odjeknule u javnosti - od onih da je pitanje tko će raditi ankete ako dođete na vlast, preko najave revizije povijesnih udžbenika pa do ranije izjave da svatko u svojoj kući može misliti što hoće, ali da će na javnoj sceni morati poštovati vrijednosti na kojima se temelji hrvatska država, Domovinski rat, branitelje, doktrinu Franje Tuđmana i djelo Gojka Šuška. Je li to najava ideološkog obračuna s neistomišljenicima?

- To su izvlačenja iz konteksta i zločeste interpretacije. Ja sam rekao da su ova država, njezin temelj i njeno političko počelo najjasnije izraženi 90-ih, kada se više od 90 posto građana izjasnilo na referendumu za hrvatsku državu. Ta država potom postaje samostalna, ali i demokratska. Država s više stranaka u kojoj pojedine stranke čak mogu i napustiti parlament u trenutku izglasavanja njene neovisnosti. A onda se isti ti mogu čak i vratiti u taj isti parlament i nastaviti dobivati plaću u tom istom parlamentu. Naposljetku mogu se pojaviti i Frljić i Milanović. Ali kao što oni mogu vrijeđati te temelje o kojima govorim, ja si ostavljam pravo da meni i onima koji me politički slijede smeta kada netko vrijeđa te temelje. Kad želi reći da je ono što je bilo prije 90-e vrjednije i bolje nego ovo poslije 90-e. Pa ako je to ljepše i bolje zašto smo onda plebiscitarnom voljom izabrali demokratsku Hrvatsku nasuprot komunističke Jugoslavije. Ili su neki to radili s figama u džepovima. Ako smo tijekom ovih 25 godina uspjeli reći što mislimo o nacizmu i fašizmu. Reći da je to neprihvatljivo, zašto to još nismo rekli za komunizam i komuniste. Znači, da neki još dvoje oko temeljnih načela koja smo plebiscitarno usvojili 90-ih. Pa, tko je pobio tolike ljude po Hrvatskoj ‘45. Tko ih je trpao u zatvor, izmislio verbalni delikt? Franjo Josip ili Josip Broz Tito? Zato kažem, 90-e su velika prekretnica i sada to netko dovodi u pitanje. Kome smeta da vrednujemo Franju Tuđmana i njegovo povijesno djelo, njegovu političku doktrinu. Sve ono što je bilo loše u njegovo vrijeme možemo kritizirati, ali njegovu osnovnu ideju, neovisnost i slobodu, distanciranje od svakog totalitarizma, a to znači pomirbu, ne bismo smjeli dovoditi u pitanje. Ne želim da se branitelji dovode u pitanje. Jer, ako to dovodimo u pitanje, za što ćemo se onda kao narod usidriti. Ne može svatko izvrtati povijest i to predavati našoj djeci u školi. Moramo imati temeljna načela i konsenzus oko ideja koje smo prihvatili. A kad je o anketama riječ, one moraju biti profesionalne, kao i oni koji objavljuju javnu riječ. Svatko odgovara za ono što radi.

Znači, mediji su krivi?

- Pokušavam biti otvoren i želim biti s medijima u korektnim odnosima, ali imam pravo na svoje mišljenje. A ono je da su mediji skloni ljevici. Da sam ja ovako neuspješno vodio Vladu kao Milanović, da radim ovo s imigrantima i govorim ‘šaraj malo, šaraj’, već bih davno bio proglašen rasistom, a mediji bi me politički pokopali.