TUŽITELJ KOJI JE PROMIJENIO HRVATSKU Dvanaest godina potrage dovelo ga je do tri milijarde pokradenih kuna

Uhićenje Željka Kalebića

Splitski diler Kalebić uhićen je u prosincu 2000. godine. Bajić je u intervjuima često govorio o tom slučaju kao zanimljivom po pravnim novitetima kojima je uvijek bio sklon. Kalebiću je bila izrečena kazna od 20 godina zatvora nakon što je prvi put u hrvatskom pravosuđu upotrijebljen svjedok pokajnik. Najvažnije je što je pritom prvi put netko optužen i pravomoćnom presudom osuđen za pranje novca.

SAMO U NOVOM GLOBUSU Dubinski portret Bajićeva nasljednika: Zovu ga nepopustljivi

- Jedna je to od rijetkih presuda u EU - hvalio se u intervjuima Bajić. Kalebić je 2007. godine preminuo u zatvoru od trovanja heroinom.

Otmica sina Vladimira Zagorca

Otmica se dogodila 2004. godine. Trajala je četiri dana, a završila je oslobađanjem mladića nakon isplate dijela otkupnine. Hrvoje Petrač i Ivan Mateković pravomoćno su bili osuđeni zbog te otmice te im je presuđeno da moraju Zagorcu isplatiti 750.000 eura s kamatama kao naknadu štete za otkupninu koju je predao otmičarima.

Slučaj ‘Brezovica’

Bajić je taj slučaj preuzeo tek 2005., a upravo ga je on mogao koštati gubitka funkcije. Jer učinio je tada previd i isprva podržao zamjenicu Božicu Cvjetko, koja je znala da su štićenici doma u Brezovici bili seksualno zlostavljani, ali je sprečavala da se provede postupak. Kad je Bajić shvatio da nije dovoljno kontrolirao situaciju i da mu Cvjetko radi iza leđa, odmah je priznao pogrešku te uspio spasiti kazneni postupak i osobno pokrenuo postupak proiv Cvjetko koja je 2006. razriješena dužnosti. Kad je preuzeo spis, utvrdio je šokantne propuste Odvjetništva te naredio nove obrade; uhićen je stolar i kuhar te pet časnih sestara, pokrenute su kaznene prijave protiv Jelene Brajše i stegovni postupak protiv Cvjetko.

- Ne mogu vjerovati da sam nakon svih ratnih zločina skoro odletio zbog maloljetničkog slučaja - izjavio je Bajić tada u jednom društvu.

Afera Granić

I ta afera poljuljala je povjerenje u Bajićev DORH. Granić je uhvaćen kako na Mirogoju sa šefom Končara Darinkom Bagom dogovara navodnu manipulaciju dionicama. Granić je bio uhićen pod sumnjom da je tražio 60 tisuća eura kako bi omogućili Vladimiru Delongi da svoje dionice Končara proda drugoj Končarevoj tvrtki mimo burze i po znatno višoj cijeni. No, mjere nad Granićem su navodno procurile, a sud je odlučio kako snimljeni razgovori nisu dovoljan dokaz da je Granić pokušavao dogovoriti podmićivanje. Mirogojski razgovori osvanuli su u novinama u trenutku kad je Državno odvjetništvo shvatilo da zbog niza proceduralnih pogrešaka Uskoka neće imati osnove za podizanje kaznene prijave. Granić se nakon svega oporavio te nastavio posao lobista.

Slučaj Glavaš

Nakon razlaza s premijerom Ivom Sanaderom pokrenuta je 2007. istraga protiv Branimira Glavaša zbog sumnje da je počinio ratni zločin nad srpskim stanovništvom 1991. u Osijeku. Taj je slučaj po težini i složenosti jedan od najkompliciranijih, posebno zato što je taj proces usko vezan uz politiku iz niza razloga. Tek kad je Glavaš raskrstio s HDZ-om pojavio se svjedok protiv njega. Isprva je u pritvoru Glavaš štrajkao glađu, a u travnju 2007. podignuta je optužnica u tzv. slučaju “Selotejp” te je ubrzo podignuta i optužnica u slučaju “Garaža”. Postupak je okončan 2009. osuđujućom kaznom zatvora u trajanju od 10 godina. Glavaš je 2009. napustio Hrvatsku i otišao u Bosnu i Hercegovinu, gdje je i danas. U zatvoru je već četvrtu godinu.

Afera Veliki i Mali Maestro

Akcija Maestro, u kojoj je Uskok 2007. za primanje mita osumnjičio nekoliko potpredsjednika Državne agencije za upravljanje imovinom, tadašnjeg Hrvatskoga fonda za privatizaciju, a što se u to vrijeme smatralo korupcijom najvišeg ranga, završila je, pak, prilčno neslavno pred sudom. Maestrom je bilo obuhvaćeno ukupno deset osoba: potpredsjednike HFP-a Josipa Matanovića i Roberta Pešu, šefa Službe prodaje nekretnina HFP-a Igora Petlevskog, višeg savjetnika Službi prodaje nekretnina HFP-a Darka Mrkonjića, zagrebačkog odvjetnika Juraja Parazajdera, odvjetnicu iz Buja Asju Piplović, njenog zagrebačkog suradnika Mladena Jandričeka te osječkog poduzetnika i izvanrednog profesora na tamošnjem Ekonomskom fakultetu Manu Medića. Osim Matanovića koji je u konačnici osuđen na 11 godina zatvora zbog traženja i primanja mita od stranih investitora, te odvjetnika Parazajdera, svi ostali okrivljenici su oslobođeni. U postupku poznatome kao Mali Maestro, potpredsjednik Fonda Ivan Gotovac i poduzetnik Svijetlan Stanić nepravomoćno su osuđeni na zatvorske kazne.

Brodosplit

Prva je afera koja je davala naznaku da bi u korupciju mogao biti umiješan tadašnji državni vrh i HDZ, no takve tvrdnje nikada nisu dokazane. Također, prvi put se vidjelo da Bajić ima volju da u otvaranje takve priče krene. No, nakon ponude jednoga od okrivljenika da dâ iskaz koji bi prokazao navodnu korupcijsku hobotnicu, on je tu ponudu povukao. Nakon maratonske sudske istrage optužnica je podignuta 2010. godine protiv osmorice optuženika, mahom iz redova Brodosplita, a na teret im se stavljalo da su iz škvera izvukli 4,7 milijuna dolara. Suđenje brokeru Iceberga Dragi Mačeku, bivšim direktorima Brodosplita Goranu Vukasoviću i Anti Luetiću, nekadašnjem šefu Brodotrogira Mateu Tramontani te četvorici vanjskih konzultanata, optuženima u aferi Wessels, primiče se kraju. Prema nekim procjenama do kraja ožujka iz Njemačke bi konačno moglo doći svjedočenje brodovlasnika Reinharda Wesselsa, koji još nikako nije ispitan u aferi koja je izbila u javnost daleke 2006. godine, nakon što je Austrija od hrvatskih vlasti zatražila provjeru sumnjive transakcije od 4,7 milijuna dolara.

Akcija Index

Priča je otvorena 2008. ranojutarnjim uhićenjem profesora zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta te Prometnoga fakulteta, koji su prodavali ispite ili posredovali prilikom prodaje. U pet akcija procesuirana su 22 profesora, šest posrednika i 44 studenta. Dok su postupci protiv svih optuženika na Prometnom fakultetu završili osuđujućim presudama, postupak u slučaju Ekonomije ponovljen je nakon što je osuđujuću presudu ukinuo Vrhovni sud.

Afera HŽ

Davorina Kobaka, bivšeg direktora Hrvatskih željeznica, teretilo se da je s Biserkom Robić, Andrijom Sarićem i Vladimirom Vasiljevićem iz HŽ-a izvukao 3,7 milijuna eura preko tvrtke Agit. Zbog malverzacija Kobak je osuđen na sedam, Robić sedam i pol, Sarić tri i pol, a Vasiljević na dvije i pol godine zatvora. Uz to moraju vratiti 27 milijuna kuna koje su bespravno stekli te platiti troškove postupka od 330.000 kuna. Vrhovni sud ublažio je zatvorske kazne Kobaku i ostalima te potvrdio odluku zagrebačkog Županijskog suda prema kojoj četvoro optuženih mora vratiti 27,3 milijuna kuna.

Afera Kamioni

Bivši ministar obrane Berislav Rončević oslobođen je nepravomoćno optužbe za zlouporabe u nabavi vojnih kamiona 2004. jer je, prema obrazloženju nepravomoćne presude zagrebačkog Županijskog suda, nabava zbog kratkoće rokova bila nužna i prema tadašnjem zakonu o javnoj nabavi moglo ju se provesti izravnom pogodbom. Sud je utvrdio u konačnici da Rončević nije pogodovao tvrtki Eurokamioni kako bi dobila posao nabave 39 kamiona.

Afera Spice

Bivši ministar Damir Polančec i sedmorica nekadašnjih Podravkinih čelnika i njihovih poslovnih partnera optuženi su bili da su se udružili kako bi novcem Podravke kupili većinski udio te koprivničke prehrambene tvrtke, pri čemu su je oštetili za više od 400 milijuna kuna. Suđenje još traje.

Afera HEP

Priča oko HEP-a teška je oko 665 milijuna kuna. Bivši šef HEP-a Ivan Mravak terećen je da je sa Sanaderom namještao cijene struje, a sve kako bi se navodno pogodovalo njemačkom Daimleru. Stotine milijuna kuna štete nastale su za HEP zbog ugovaranja dugogodišnje isporuke jeftine struje šibenskom TLM-u, odnosno Aluminiju Mostar. Mravak je priznao da je sve radio po Sanaderovu nalogu. Istraga protiv Sanadera još traje.

Afera HAC

Četvero menadžera Hrvatskih cesta bili su optuženi za štetu od 22 milijuna kuna, koliko su platili za dvorstuko bojanje tunela, koje nikad nije obavljeno, a postoji još niz slučajeva: tuneli, brdo, ARZ, Fimi…

Najveća afera vezana za HAC teška je milijardu kuna. Uz tu aferu vezana je izgradnja autoceste Dugopolje-Ravča, a prije nekoliko mjeseci se otkrilo da je novac iz HAC-a izvlačen i preko tvrtke Remorker, čime je započet novi ciklus istraga oko Hrvatskih autocesta koji još uvijek traje.

Bankomat

Bivši šef Hrvatske poštanske banke Josip Protega završio je u Remetincu jer ga se teretilo da je svojim poslovanjem kompaniji nanio štetu u iznosu od 170 milijuna kuna.

Teretilo se Josipa Protegu, Ivana Sladonju i Marija Kirinića da su određenim klijentima HPB-a davali kredite koje nisu osigurali na ispravan način. Na optuženičkoj klupi ukupno je devet osoba i svi tvrde da se ne osjećaju krivima.

Hypo banka

Bivši premijer Ivo Sanader uhićen je u prosincu 2010., a isprva ga se teretilo za počinjenje kaznenog djela udruživanja za počinjenje kaznenog djela i zlouporabu položaja i ovlasti. Kasnije je bivši premijer Sanader proglašen krivim za primanje mita od Hypo banke i MOL-a. Pribavio je protupravnu imovinsku korist od 3,5 milijuna kuna, pri čemu je koristio svoj tadašnji položaj. Sudsko vijeće pod predsjedanjem suca Ivana Turudića osudilo ga je na kaznu zatvora u trajanju deset godina. Sanader je proglašen krivim za zloporabu položaja, ratno profiterstvo i primanje mita u aferi Hypo i Ina-Mol.

Fimi-Media

Naziva se i “aferom svih afera”. Utvrđena je šteta od 70 milijuna kuna od kojih je navodno čak 30 milijuna Sanader dobio u torbi osobno od Mladena Barišića, bivšeg tajnika HDZ-a. U postupku su Sanader te još šestero optuženih, među kojima i HDZ kao pravna osoba. Dok su Sanader, Ratko Maček i HDZ negirali optužbe, bivši rizničar HDZ-a Barišić i prijašnja stranačka blagajnica Branka Pavošević te vlasnica Fimi-Medije Nevenka Jurak sve su priznali tereteći i sebe i druge. Postupak još traje.

Afera Ina-Mol

Tadašnji premijer Sanader i predsjednik Uprave MOL-a Zoltan Hernadi uoči prve izmjene i dopuna Ugovora o međusobnim odnosima dioničara Ine 2008. postigli su dogovor da se tim ugovorom za naknadu od 10 milijuna eura mađarskom partneru prepuste većinska upravljačka prava, premda je stekao tek 47 posto dionica, i zato što su dogovorili sklapanje Ugovora o izdvajanju plinskog biznisa iz Ine, jer je on donosio hrvatskom partneru gubitak.

Fond za zaštitu okoliša

Istraga je pokazala kako bi štete u Fondu za zaštitu okoliša mogle iznositi i do 200 milijuna kuna. Uskok je podigao optužnicu protiv bivšeg direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinka Mladinea, a optužnicom je obuvaćeno i četvero hrvatskih te jedan državljanin BiH i tri tvrtke, koje Uskok tereti da su fiktivnim otkupom PET ambalaže iz Fonda izvukli najmanje 130 milijuna kuna. Mladineo je bio istraživan i u aferi Fimi-Media u kojoj je s bivšim premijerom Ivom Sanaderom, Mladenom Barišićem i ostalima bio osumnjičen za izvlačenje više od 80 milijuna državnih kuna preko marketinške agencije u vlasništvu Nevenke Jurak.

Reflektori

Bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec osuđen je na uvjetnu jednogodišnju zatvorsku kaznu. On se u tom predmetu nagodio s USKOK-om. Polančeca se teretilo da je, iskoristivši autoritet potpredsjednika Vlade s jednom tvrtkom dogovorio postavljanje reflektora na igralištu NK Osvit u njegovu rodnom mjestu Đelekovci, kraj Koprivnice. Potom je od direktora tog poduzeća tražio da račun za obavljeni posao (230 tisuća kuna) ispostavi Dražiću, koji je skupa s Andabakom lažno prikazao da je novac isplaćen za elektroinstalacijske radove.

Planinska

Uskok je podigao optužnicu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, a suoptuženi su bili njegov prijatelj mesar i bivši zastupnik Stjepan Fiolić, bivši ministar regionalnog razvoja Petar Čobanković te glavni direktor Inženjerskog biroa Mladen Mlinarević. Uskok ih tereti da su prodali Fiolićeve zgrade u Planinskoj Ministarstvu regionalnog razvoja po uvećanoj cijeni, a šteta za državu iznosi punih 38 milijuna kuna. Od toga je u Sanadarovu džepu završilo oko 17,5 milijuna kuna, dok su dvije Fiolićeve tvrtke zaradile oko 8 milijuna kuna. Sanader je negirao sve optužbe, ali su Fiolić i Čobanković, sve su priznali i pritom izravno teretili bivšeg šefa Vlade. Čobanković se nagodio na godinu dana zatvora, odnosno rada za opće dobro.

Core Media

Podignute su optužnice protiv bivše HTV-ove voditeljice Dijane Čuljak i njezinoga bivšega supruga Vladimira Šelebaja. Bivše supružnike i njihove suradnike tereti se za izvlačenje milijunskih iznosa iz produkcijski tvrtki Core Media i Media spot. Osim Šelebaja i Čuljak tužiteljstvo tvrdi da su u izvlačenju novca preko fiktivnih računa sudjelovali Vlado Bućan, Igor Šumaković, Tonček Mandić i Marijo Cikač. Bivši supružnici su, prema optužnici, još 2004. s jednim suradnikom zaključili ugovor o tajnom društvu kako bi prikrili njegovu stvarnu vlasničku strukturu. Osim za izvlačenje novca iz tvrtki, terete se i za štetu državnom proračunu jer su na fiktivnim računima iskazivali pretporez i tražili njegov odbitak.

Afera Offside

Zbog namještanja utakmica 15-orica osuđenih moraju vratiti 1,2 milijuna kuna. Tereti ih se za namještanje utakmica Prve HNL, a optuženi su bili nogometaši Varteksa, Međimurja i Croatia Sesveta. Pravomoćno je presuđeno da se dvojica optuženika osude na uvjetne, a ostali na zatvorske kazne od šest do deset mjeseci, uz povrat nezakonito stečenih 1,2 milijuna kuna.

Afera Hipokrat

Najveća optužnica u povijesti hrvatskog pravosuđa. Takav epitet zasigurno zaslužuje optužnica koju je Uskok podigao u akciji Hipokrat, a u kojoj su optužene 364 osobe - liječnici, ljekarnici, posrednici te jedno trgovačko društvo, konkretnije Farmal.

Prema optužnici, gotovo nevjerojatan broj optuženika tereti se za više kaznenih djela, među kojima su udruživanje radi počinjenja kaznenih djela, primanje i davanje mita, zloporaba položaja i ovlasti te poticanje na zloporabu položaja i ovlasti.

Prema optužnici, Draženu Dediju, predsjedniku uprave Farmala, na teret se stavlja da je zajedno sa svojim djelatnicima, izvršnom direktoricom korporativnih poslova i direktoricom kontrolinga prodaje, te regionalnim direktorima pojedinih sektora od 2009. do 12. listopada 2012. ustrojio i kontinuirano vodio povezivanje većeg broja liječnika i ljekarnika, a sve kako bi poboljšao prodaju lijekova.

Remorker

Pročelnica Ureda predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića, Zdenka Peternel, uhićena je i pritvorena zbog sumnje da je uz pomoć dvojice suosumnjičenika na temelju fiktivnih faktura iz HGK izvukla čak 32 milijuna kuna. Prema optužbama zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva, 28 milijuna kuna zadržala je za sebe, dok je razlika ostala kao svojevrsna provizija za suosumnjičenog Igora Premilovca koji je organizirao izvlačenje novca. Uhićena je Peternel, pa Davor Komerički, koji je godinama surađivao s HGK, te profesor tjelesnog odgoja Premilovac. Nedugo nakon toga uhićen je dugogodišnji šef komore Nadan Vidošević, a istraga se proširila i na druge subjekte, HAC, razne PR agencije… Proširena je istraga u slučaju protiv Zdravka Livakovića, Josipa Sapunara, Igora Premilovca i Damira Kezelea.

AFERA KABA

Bivše suvlasnike KABE, Mariju Šolu i njezina tri sina Uskok je osumnjičio da su novcem banke finacirali vlastite građevnske projekte. Istraga je proširivana nekliko puta te je u tijeku knjigovodstveno vještačenje.

Afera Cetinski

Protiv supružnika Vinke i Mirka Cetinskog, Drage Radolovića te dviju tvrtki podignuta je u optužnica za zloporabe u kupoprodaji nekretnina kojima su sebi pribavili 90,5 milijuna kuna, oštetivši za taj iznos tvrtke poduzetnika Danka Končara. Državno odvjetništvo u Puli tereti okrivljene za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti, pomaganja u tome te za pranje novca.

Afera VSOA

Dvojicu generala, čelnika Vojno sigurnosno obavještajne službe, Darka Grdića te Ognjena Presta, Uskok je osumnjičio da su iz fonda za financiranje informatora prisvojili oko 5 milijuna kuna, fabricirajući izvještaje navodno nepostojećih informatora. Zagrebački Županijski sud nedavno je potvrdio optužnicu, a suđenje još nije počelo.