U Švedskoj je broj umrlih zadnjih dana u porastu, ali vlasti i dalje neće uvoditi strože mjere

Hrvatska je u najkritičnijim tjednima od izbijanja epidemije koronavirusa. Iako je krivulja oboljelih još linearna i nema većih skokova u broju novooboljelih, proboji u zdravstveni sustav sve su veći, a svjedoci smo i proboja među najugroženije, stare i nemoćne osobe.

Dosad je Covid-19 uzeo 20 žrtava, od kojih je većina starije životne dobi s jednom ili više kroničnih bolesti. Oboljelih je u odnosu na dan prije 64 više, što daje ukupan broj od 1407 zaraženih.

Na respiratoru su 34 bolesnika. U bolnici se liječi 326 pacijenata, a 842 pacijenta su na kućnoj njezi. Ozdravilo je ukupno 219 osoba. Što se tiče testova, dosad je testirano 13.680 osoba, od kojih u zadnja 24 sata njih 550, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.

Budući da smo u Velikom tjednu, trgovinama je omogućen rad od 7 do 20 sati, a otvorene su i tržnice. Unatoč tome, Nacionalni stožer civilne zaštite kaže da se treba pridržavati svih propisanih mjera i ostati doma.

Nitko nije bio spreman na pandemiju, ali kako vrijeme prolazi, jasno je da su neke države bile uspješnije od drugih u ispravljanju krivulje.

Sličnosti i razlike

Tako su s jedne strane Južna Koreja i Tajvan koji su vrlo brzo uspjeli staviti širenje koronavirusa pod kontrolu, a s druge Italija i Španjolska za koje se čini da su najmanje uspješno odgovorile na neočekivane izazove, barem ako je suditi prema broju zaraženih i umrlih.

Iako je nezahvalno tvrditi da su jedna rješenja bolja od drugih, uzimajući u obzir da pandemija u većini država još nije na vrhuncu, ipak je prošlo tromjesečje od izbijanja krize pa je moguće sagledati dosadašnje sličnosti i razlike.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) od početka tvrdi da je najvažnije provoditi mnogo testiranja i tražiti kontakte.

Južna Koreja i Tajvan radile su upravo to i zasad imaju najbolje rezultate.

U Južnoj Koreji, primjerice, broj novozaraženih u jednom danu počeo je opadati nakon mjesec i pol od prvog slučaja. Na ruku im je išlo to što su brzo locirali tzv. superširiteljicu - bila je članica vjerskog pokreta i “krivac” za to što je jedno vrijeme Koreja bila glavno žarište.

Pronalaskom kontakta i masovnim testiranjem oko 300.000 ljudi u kratkom roku, uspjeli su brzo usporiti širenje. Mjere koje su uveli bile su slične kao i u ostalim državama: držanja razmaka, rad od kuće, zatvaranje svih javnih objekata i događanja, ali i sustavna i usmjerena proizvodnja zaštitne opreme.

Tajvan je imao sličan razvoj situacije. Počeli su povećano proizvoditi zaštitne maske i uveli socijalno distanciranje, ali tvrde da se njihov uspjeh krije u prevenciji. Čim su čuli o novom virusu u Kini, preventivno su zabranili putovanje u određene dijelove te zemlje, zabranili su pristajanje kruzera i uveli stroge kazne za kršenje samoizolacije.

Nisu nikad uveli karantenu, a možda se uspjeh tih dviju zemalja krije u prijašnjem iskustvu s virusima - SARS-om na Tajvanu i MERS-om u Južnoj Koreji.

Bolja pozicija

Naravno, neke zemlje su krenule u borbu iz bolje početne pozicije. Uzmimo za primjer Njemačku. Jak zdravstveni sustav i brza reakcija vlasti uspjeli su smanjiti velik početni broj novozaraženih. Ipak, u drugom valu se pokazalo da broj zaraženih pojačano raste pa je Njemačka uvela strože mjere.

Na suprotnoj strani su Italija i Španjolska. Iako je u teoriji i talijanski zdravstveni sustav mogao izdržati pritisak kao i u Njemačkoj, pokazalo se da je nagli porast prvih zaraženih preopteretio sustav. Osobe su se počele razbolijevati u bolnicama pa je uvedena nacionalna karantena. Najveći problem tada je bio što se gotovo polovica Talijana nije pridržavala strogih mjera pa je broj i dalje rastao.

Slične mjere uvela je i španjolska vlada nakon naglog porasta zaraženih. U Sloveniji je postojala opasnost da će situacija eskalirati kao u Italiji i Španjolskoj, ali stručnjaci tvrde da je to izbjegnuto strogim kontroliranjem provode li se propisane mjere. Smatraju da bi, bez uvođenja zabrane socijalnog kontakta, u Sloveniji bilo 480.000 zaraženih. Sada ih je oko 1100.

Austrija je bila među prvim EU zemljama koje su uvele stroga ograničenja kretanja, a sada je jedna od prvih koja ih uskoro namjerava ublažiti. Nakon Uskrsa namjeravaju otvoriti trgovine, a u svibnju s radom počinju restorani, kafići, hoteli i frizerski saloni.

New York

Austrija trenutačno ima jednu od najnižih stopa novooboljelih u Europi. Ublažavanje mjera trebalo bi osnažiti turizam, važnu gospodarsku granu. Slično je i s Hrvatskom koja također namjerava nakon Uskrsa početi s ublažavanjem mjera te se nada da kratkotrajna paraliza neće previše naštetiti turizmu.

SAD je posebna priča. Svaka savezna država ima pravo odlučiti o mjerama pa je teško gledati na SAD kao cjelinu. Najteže je prošao New York u kojem je gotovo polovica svih zaraženih, ali i najstrože mjere - karantena i obavezna samoizolacija za sve koji ulaze i izlaze.

Na kraju, tu je Švedska. Jedina zemlja u Europi koja se nije odlučila na stroge zabrane i zatvaranje ugostiteljskih objekata. Srednje škole i fakulteti su zatvoreni, u domovima za umirovljenike posjeti su zabranjeni, ali osnovne škole i vrtići rade normalno. Zasad, Švedska se dobro drži. Broj smrtnih slučajeva u laganom je rastu zadnjih nekoliko dana, ali njihove vlasti ne najavljuju strože mjere.