Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, kojeg 17. travnja čekaju izbori u HDZ-u prvi put po načelu jedan član - jedan glas, do četvrtka ujutro prikupio je 23 tisuće potpisa potpore za kandidaturu. Ozbiljnog protukandidata za mjesto šefa HDZ-a, prema svemu sudeći, neće imati.
- Pogledajte tko je među prvima dao potporu - govori Karamarko pokazujući popis dok sjedimo u njegovu uredu u Banskim dvorima. Na popisu nema iznenađenja. Prvi se potpisao glavni tajnik i nesuđeni ministar branitelja Milijan Brkić, slijede ga Tomislav Čuljak, Željko Reiner, Josipa Rimac, Damir Jelić...
- Zaista mi neće biti drago budem li jedini kandidat - dodaje Karamarko, s kojim smo razgovarali neposredno prije njegova odlaska na HDZ-ovu obljetnicu u Knin. Osim stranačkim izborima, Karamarko je zauzet i poslovima u Vladi. No, oni su, barem za sada, manje vezani za reforme, a više za proračun i kadrovska pitanja jer, nakon HRT-a i SOA-e, aktualne su promjene u policiji.
Tražili ste smjenu ravnatelja policije Dominića, no ministar Orepić poručio vam je da on nije smijenjen, da odgovara njemu kao ministru, a on, pak, premijeru. Kako ste doživjeli poruku?
- Ministar Orepić odgovara i meni i svim građanima Hrvatske. Nije to privatni biznis. Prema tome, ako ne rješava probleme skupine ljudi za koje postoje indicije da su se bavili nečim što bi se moglo nazvati kršenje zakona, onda on i sam postaje problem. Očekujem da se ta scena uozbilji. Građani plaćaju poreze da bi bili sigurni i da bi policija bila besprijekorna u smislu da se radi po zakonu. Ako je jedna skupina ljudi, a postoji osnovana sumnja, što se, primjerice, vidi i u slučaju Linić, služila da bi bila u funkciji jedne stranke te se u jednom dijelu pretvorila u stranačku policiju, onda on to treba riješiti. Prije mjesec dana upozoravao sam ga i trebao me demantirati svojom internom istragom, ali nije! To nije dobro. Ja ću inzistirati na provođenju zakona i sigurno će se sada početi pojavljivati i neki dokazi, a zaista ne znam što će na to reći gospodin Orepić. Hoće li i on biti toliko savjestan da se na neki način suoči sa svojom odgovornošću za to što tako dugo tolerira i brani jednu skupinu?
Vi ste prvi potpredsjednik Vlade, na čelu ste Koordinacije za unutarnju politiku i upravljanje državnom imovinom. Koje ste mjere povukli u svom segmentu?
- Moje aktivnosti većinom su se bazirale na sastancima s investitorima, od kojih je posljednji bio prije nekoliko dana u Zadru, u sklopu Gospodarskog foruma. U ovih gotovo 60 dana imao sam se prilike uvjeriti s koliko nepovjerenja investitori nastupaju prema Hrvatskoj. Štoviše, šokirao sam se količinom nepovjerenja koje su nam iskazali, a to je posljedica nerada u prošle četiri godine. Opet, ohrabruje da u takvoj atmosferi investitori dolaze s konkretnim prijedlozima i različitim prihvatljivim idejama. Iz ovoga sam uspio zaključiti da svoju ulogu učinim katalizatorom rješavanja ključnih problema te ubrzavanja investicija i provedbe ključnih projekata. Svojim autoritetom želim dati vjetar u leđa provedbi dobrih projekata, koji bi možda bili zaustavljeni ili usporeni zbog različitih interesa ili međustranačkih prepucavanja. Jedan takav projekt je LNG terminal na otoku Krku, čija se realizacija upravo zbog nedostatka vizije i strategije ne pomiče punih pet godina. Drugi projekt u koji sam se uključio je i cjelovita kurikularna reforma. Ta je reforma izazvala mnogo kontroverzi, na njoj su radili stručnjaci raznih profila i projekt smatram dobrim. Rad i trud struke treba uvažavati, ali jednako tako kroz javnu raspravu treba doći do konačne verzije tog projekta.
Kada ćete uopće započeti s reformama?
- Osnovni preduvjet da krenemo s bilo kakvom reformom je siguran i stabilan proračun. Ovih će dana on biti i izglasan i to će biti kamen temeljac koji će nam omogućiti da počnemo povlačiti poteze koje smo planirali i najavljivali. Neozbiljno je bilo što planirati ako ne znate koliko novca imate za provedbu. Može se lijepo pričati i narodu pred očima puštati lijepe šarene balone od sapunice. Kao što znate, oni se brzo rasprsnu. Mi smo preozbiljni da bismo to radili.
IFO institut objavio je preporuke za gospodarsku reformu, vi ste naručili taj program koji u kampanji niste htjeli prezentirati. Hoće li sada Vlada nešto od toga preuzeti i što?
- Apsolutno. Taj program nije bio naručen za potrebe predizborne kampanje, nego za potrebe stvarnog i nužnog provođenja gospodarskih reformi. Nedavno je u Vladi bio poseban tim koji je zajedno sa stručnjacima IFO instituta radio na pripremi ovog programa i koji je svim članovima Vlade prezentirao smjernice i ključne elemente ovog programa. Zajednički zaključak nakon tog sastanka bio je da će se implementirati sve ono što je primjenjivo. Vlada je tek prije nepunih tjedan dana usvojila prijedlog proračuna, a on je predvidio implementaciju niza mjera iz ovog programa.
Imenovanje ministara, zamjenika i pomoćnika traje više od dva mjeseca, uz puno pregovora, sukoba... Na koje je kandidate Domoljubna koalicija stavila veto, a na koje Most? Koji su ministri odabir premijera?
- Traje predugo, toga sam svjestan i to sam jasno rekao. Koncept ove Vlade je novost u Hrvatskoj i na to se svi moramo priviknuti. Nevažno je na koga je tko stavio veto. Ja stalno govorim kako ova Vlada nema HDZ-ove i Mostove ministre, nego isključivo hrvatske. Sve te ministre izabrao je premijer Orešković, a na prijedlog stranaka HDZ-a i Domoljubne koalicije te, naravno, Mosta. Međutim, ono što je činjenica jest da je za donošenje nekih odluka poput ove o ministru branitelja zaista prošlo previše vremena i ja to kao potpredsjednik Vlade i čelnik najveće stranke vladajuće koalicije jednostavno više neću dopustiti. Količina vremena potrebnog da se kadrovski postavi cijela naša administracija nije ništa drugačija nego u vladama prije naše, osim što su svi naši članovi Vlade bili dodatno podvrgnuti javnoj raspravi. Tu ne vidim ništa sporno, osim što će Vlada od sada odluke donositi puno brže. U to sam posve siguran.
Isticali ste da će Vlada biti stručna. Kako to da u Vladi onda nije bilo mjesta za HSLS-ova Josipa Budimira?
- Mnogo je stručnjaka iz redova naše koalicije koji nisu postali članovi Vlade. I upravo broj stručnjaka koji su ostali izvan sastava Vlade govori o njezinoj kvaliteti. Da, ona je stručna, ali svaka je Vlada kao i naša ujedno i politička jer njezine članove predlažu političke stranke koji su članovi Domoljubne koalicije i Mosta.
Milijan Brkić je odustao od kandidature za ministra branitelja. Kako ste doživjeli, kao čovjek koji je doveo Oreškovića, njegovo odgađanje u slučaju Brkić?
- Osobno mi je izuzetno žao što je Milijan Brkić odustao od kandidature i mislim da je Vlada time izgubila čovjeka koji bi bio izuzetan ministar. Moram priznati da me šokirala žestina napada u javnosti na čovjeka koji je toliko puno dao Hrvatskoj u Domovinskom ratu, a da ne govorim o navodnoj slučajnosti ponovnog pokretanja postupka prema njemu od strane Policijske akademije dan nakon što je službeno predložen za ministra. I ne tajim kako nisam zadovoljan brzinom kojom se odvila priča oko njegova imenovanja, ali ni reakcijama naših partnera, koji se nisu jasno izjašnjavali o tom pitanju. No, vjerujte mi, ovo je bio zaista zadnji put da se ovakva odluka donosi mjesec dana, a moguće ju je donijeti u tri dana.
Je li nelogično bilo inzistirati na Brkiću? Što da ga je premijer prihvatio, a onda se dokazalo da je Brkić plagirao diplomski? Biste li ponovno mijenjali ministra?
- Kad bi se to dogodilo, što je hipotetska situacija, vjerojatno bi sam Brkić povukao određene poteze. No, jako me smeta što su ljudi koji su kao članovi komisije pozitivno ocijenili njegov rad sada odjednom postali glavni progonitelji Milijana Brkića. Treba li i njima sada uzeti diplome jer su jučer dali pozitivnu, a sada daju negativnu ocjenu? Više je nego jasno kako su oni instrumentalizirani od grupacije u MUP-u za koju tražim da se smijeni. To je paralelna vertikala Ranka Ostojića koju je imao i 2000. godine. I u glavnoj ulozi opet se pojavljuje njegov kum, famozni Mario Bertina.
Zašto ste tako uporno branili Crnoju iako je bilo evidentno da je prekršio zakon i da su njegovi potezi bili moralno upitni?
- Mijo Crnoja je napravio prekršaj i to je neupitno. Prekršaj napravi svatko od nas kad krivo parkira, kad ne plati račun na vrijeme, kad za volanom prekorači brzinu. Branio sam ga jer je on očigledno bio pokazna vježba dvostrukih kriterija i mjerila. Dobro se zna koliku su štetu državi napravili neki članovi bivše Vlade nepotrebnim unajmljivanjem luksuznih ureda za potrebe ministarstava, pa mediji nisu o tome tako složno i žestoko pisali. Da ne govorimo i spominjemo nepravilnosti koje su prethodnici Mije Crnoje radili u Ministarstvu branitelja. Dozvolit ćete mi da kažem kako sve te nepravilnosti nisu u javnosti dobile ni promil pozornosti kao ovaj prekršaj. Pitam vas sada tko je od onih koji će prosuditi u tim svim slučajevima više ili manje moralan.
Što ste mislili kad ste rekli da nećete dopustiti harangu na Crnoju i Brkića?
- Primjer Milijana Brkića klasični je primjer licemjerja i dvostrukih kriterija o kojem ja stalno govorim. Nitko još nije dokazao da je Milijan Brkić plagirao svoj diplomski rad iako je prema dojmu stvorenom u javnosti on kriv od prvog dana. Zaista je ironično da osoba koja bi trebala donijeti odluku o tome, aktualni dekan Policijske akademije, nije bila sposobna niti provesti proceduru kako treba. Ne samo da je cijeli postupak tako doveden u pitanje nego je nanesena i šteta Policijskoj akademiji kao instituciji. A vrhunac ironije je da je taj isti čovjek kao član povjerenstva Brkićevu diplomskom radu dao pozitivnu ocjenu. Tada mu ništa nije bilo sporno, a u trenutku kad je Milijan Brkić kandidat za ministra sve odjednom postaje upitno. Zaista licemjerno. Ako je netko napravio nešto pogrešno, neka za to snosi posljedice, ali ne u uvjetima harange i ovakvog nehumanog političkog pritiska.
Rekli ste da više nećete dopustiti prolongiranje važnih kadrovskih odluka? Kome je to upućeno i kako to mislite provesti?
- Upućeno je baš svim članovima Vlade. Ova situacija s ministrom branitelja jednostavno me motivirala da od sada snažnije koristim autoritet prvog potpredsjednika Vlade i čelnika najveće stranke vladajuće koalicije da osiguram brže i efikasnije donošenje odluka. I to na svim razinama odlučivanja u Vladi.
Na koji ćete način više koristiti autoritet drugog čovjeka Vlade?
- Ni u kakvom lošem smislu. Autoritet ću koristiti u smislu da sada i Božo Petrov i ja imamo neko iskustvo kad je riječ o odnosima Mosta i HDZ-a. Mislim da sada te probleme, od kojih su neki bili realni, a neki nepotrebni, možemo brže rješavati. Taj naš odnos bio je vrlo zanimljiv. Došli smo do te faze da se doista razumijemo. Ako se pojavi neki problem, nećemo se zbog toga razići, nego sjesti i riješiti problem. Moj zadatak je osigurati da cijela Vlada vuče u istom smjeru.
Slijede imenovanja u državnim i javnim tvrtkama. Očekujete li nove sukobe s Mostom i koliko će ta imenovanja trajati?
- Prema kolegi Petrovu imam veliko poštovanje i smatram da imamo dobar odnos. I Božo Petrov i ja smo na istoj zadaći, a to je da učinimo sve što možemo da ljudi u Hrvatskoj žive bolje. Međutim, nekad mi se čini da neki njegovi kolege iz Mosta svoju ulogu u našoj suradnji u Vladi vide prije svega kao kontrolu HDZ-a. Takav pristup među partnerima jednostavno ne može funkcionirati. Želim vjerovati da su ovi problemi samo početna nesnalaženja i da će naš tim ubrzo početi djelovati puno bolje i usklađenije.
Što ako Most bude inzistirao na vertikali, odnosno na tome da dobije poduzeća koja su pod njegovim ministarstvima, a riječ je o najvažnijim tvrtkama?
- U obzir dolaze samo kvalitetni ljudi. Bude li Most imao takve ljude, mi ćemo ih podržati. No, sigurno ćemo tražiti da priliku dobiju i kvalitetni ljudi iz HDZ-a.
Kako izgleda vaša komunikacija s premijerom?
- Komuniciramo skoro svaki dan uživo, naši uredi su udaljeni samo nekoliko koraka. Kad s nekim mnogo radite, onda razgovarate o svemu, ali se ipak najviše razgovora vodi o temama koje se tiču upravljanja državom. U posljednje vrijeme je to, dominantno, bio proračun.
Više ste puta rekli da nekim premijerovim odlukama niste zadovoljni. Smatrate li da on nedovoljno respektira HDZ kao glavnu stranku? Dojam je da je premijer na određenoj distanci prema HDZ-u i predsjednici.
- Mislim da moramo djelovati sinergijski. Premijer ima ogromnu volju, energiju, znanje i iskustvo, posebno što se tiče gospodarstva i financija. Na njemu se vidi da je pun želje za uspjehom. To je ono što nam je zajedničko. Međutim, morate ga razumjeti. Došao je iz jednog drugog radnog okruženja i sada kod nas treba raspoznavati nijanse. Potpuno ga tu razumijem. Osobno sam nezadovoljan brzinom kojom se neke stvari odvijaju, ali nisam ljut. HDZ je previše moćna stranka, imamo puno iskusnih ljudi, puno utakmica u nogama i puno strpljenja. Zahvaljujući nama, bivša neuspješna vlast je prošlost. Ne želimo ni u jednom trenutku dovoditi u pitanje ni ovu vlast, ni našu Domoljubnu koaliciju, ni odnos s Mostom, ni premijera koji je naš izbor.
Kako tumačite to što su mediji skloni HDZ-u naglo počeli kritizirati premijera zbog njegovih odluka koje vašoj stranci ne odgovaraju?
- Odgovorit ću vam protupitanjem: a koji su to mediji skloni HDZ-u? U posljednje četiri godine HDZ je toliko kritiziran u medijima da je govoriti o nekoj sklonosti pomalo ironično. No, da se razumijemo, kad netko kritizira predsjednika Vlade u kojoj sam drugi čovjek, kritizira se i mene i stranku kojoj sam na čelu. S druge strane, sve konkretne zamjerke koje imam na poteze premijera ili bilo kojeg drugog člana Vlade reći ću iza zatvorenih vrata, a ne putem medija.
Za ministra kulture bilo je predloženo više stručnih osoba, HDZ-ovi su odbori imali svoje kandidate, no vi ste se odlučili za Zlatka Hasanbegovića koji je povjesničar. Koje su Hasanbegovićeve reference presudile da izaberete upravo njega?
- Kao povjesničar i publicist, dr. Hasanbegović nesumnjivo jest pripadnik kulturnog miljea. Njegova profesionalna djelatnost i egzistencija nisu dosad bile povezane uz djelatnost koja je izravno ovisila o Ministarstvu kulture, kao što bi to bio neki glazbenik, glumac, redatelj, likovni umjetnik ili slično. Dakle, dr. Hasanbegović nije bio vezan ni uz kakve lobije, što nam je bilo izuzetno važno, jer Ministarstvo kulture je prošlih desetljeća bilo najopterećenije baš tim problemom.
Jedna je od Hasanbegovićevih teza da je područje kulture prepušteno ljevici i da to treba promijeniti. Što to točno znači?
- Zanimljiv je trenutak u kojem su eskalirali napadi na ministra Hasanbegovića. U trenutku kad je ukinuo povjerenstvo za neprofitne medije, čiji su si članovi međusobno dijelili državni novac, cijela se kulturna i medijska scena koju bi se moglo okarakterizirati lijevom ustala na noge. Pa zar to ne sugerira da u području kulture dominira ljevica? A da ne govorim o tome kakvi su sve pojedinci, bez talenta i ideja, sjedali na čelo kazališnih kuća i kulturnih institucija i izrugivali se državi na čiji račun žive. Tome je jednostavno trebalo stati na kraj, a naravno da smo svi svjesni da to neće proći bez kritika orkestriranih od ljudi koji podržavaju stav da je Hrvatska slučajna država.
Nije samo, kako kažete, lijeva scena. I šefica HDZ-ova odbora za kulturu Anja Šovagović Despot dala je ostavku nezadovoljna pristankom novog ministra na jako mali budžet za kulturu.
- To je klasična priča. Na žalost, mnogi će biti nezadovoljni, ali mogu to biti godinu ili dvije - vjerujem da će poslije biti puno bolje. Kad krenu investicije, kada se digne BDP, kad otvorimo radna mjesta, onda će biti više novca za sve. Svjesni smo što je kultura, što je znanost, i u tom smislu bit će nam puno bolje.
Na prosvjedu u središtu Zagreba zbog televizije Z1, gdje se skandiralo ‘Za dom spremni’, sudjelovao je i potpredsjednik Sabora te član vaše Domoljubne koalicije Ivan Tepeš. Kako gledate na to?
- Nebrojeno puta sam rekao da osuđujem svaki totalitarni sustav i njegova obilježja, njegove simbole i retoriku koja raspiruje niske strasti. Niti jedna provokacija neistomišljenika, osim kad se radi o stručnoj ili znanstvenoj raspravi, ne može dovesti ni do čega dobrog. Nama u društvu treba jedinstvo i dijalog. Zato sam osudio i provokacije čelnika kazališne kuće bez talenta i ideja. To nije način da se pronađe rješenje problema ako on postoji.
Slažete li se vi s izjavama vašega glavnog tajnika, Brkića, da Milorad Pupovac treba otići iz Hrvatske ako se u njoj osjeća ugrožen ili bilo tko drugi?
- Prije svega, u Hrvatskoj ima mjesta za baš sve hrvatske građane. U ovom slučaju vi spominjete samo dio izjave Milijana Brkića, koja je vrlo ružno i zlonamjerno izvučena iz konteksta. Pogledajte sve što je u odgovoru na to pitanje on rekao pa ćete vidjeti da nije nikoga tjerao iz Hrvatske. Gospodin Brkić je upozorio na nešto od čega ne možemo i ne smijemo bježati. Pitanje srpske nacionalne manjine neki političari u Hrvatskoj ne žele rješavati, nego ostavljati trajno neriješenim, kako bi to bila trajna hrvatska politička frustracija. Srbi u Hrvatskoj uživaju sva prava u skladu s važećim međunarodnim konvencijama o građanskim i manjinskim pravima. U nekim stvarima uživaju čak i veća prava nego neke druge nacionalne manjine. Ne vidim razlog za stalne provokacije nekih njihovih predstavnika. Ako se bilo koji građanin Hrvatske osjeća ugrožen, mora dobiti zaštitu od odgovarajućih institucija društva. Isto tako svaki građanin mora poštovati institucije države u kojoj živi.
Jedna je od vaših prijašnjih teza da su mediji skloni ljevici i da ih ljevica kontrolira? Zašto je to, po vama, tako?
- Kad je prije četiri godine na HRT-u za samo pet dana smijenjeno 40 urednika i rukovoditelja, dobar dio medija to je interpretirao kao postavljanje stručnih ljudi na odgovarajuća mjesta. Kad sadašnji v.d. ravnatelja i njegovi suradnici žele profesionalizirati i novinarima u ruke vratiti program, isti ti mediji govore o čistkama na HTV-u. Bilo bi zanimljivo provesti istraživanje koje bi analiziralo kako pojedini mediji izvještavaju o HDZ-u i meni osobno, a kako o strankama i njihovim čelnicima koji su vodili prethodnu Vladu. Volio bih znati zašto je tako, ali odgovor na to pitanje ostavljam onima koji upravljaju medijima. Ono što ja mogu zajamčiti jest da ćemo dati sve od sebe da napravimo dobar i kvalitetan posao te da Vlada ostvari rezultate, a želim vjerovati da će mediji to prepoznati i odgovarajuće to prezentirati građanima.
Koji su vaši argumenti za tvrdnju da je HRT bio ‘u službi jedne stranke’?
- Više sam puta rekao da kao građanin koji plaća pretplatu imam pravo izraziti svoje nezadovoljstvo programom HRT-a i to sam i više puta učinio. Na isti način kao ja to vide i brojni građani, s kojima se svaki dan posljednje četiri godine susrećem. O bivšem ravnatelju HRT-a i njegovim rezultatima sve je rekao Nadzorni odbor, i to onaj koji je odabrala SDP-ova saborska većina u prošlom sazivu Sabora. Taj je Nadzorni odbor njegovu smjenu zatražio jednoglasno i to zbog cijelog niza utvrđenih nepravilnosti u poslovanju. Radman je na prozivke često odgovarao govoreći da on ne upravlja programom, nego poslovanjem. A upravo je zbog poslovanja i smijenjen. Dakle, HRT, očigledno, nije vodio na odgovarajući i kvalitetan način.
Kako gledate na to da premijer već tjednima odugovlači s potpisivanjem smjene Dragana Lozančića? Je li to način da pokaže koliko je nezadovoljan jednostranom odlukom predsjednice?
- O tome sam rekao sve već više puta. Kad govorim o bržem donošenju odluka, jednako kao na ministra branitelja mislim i na ravnatelja SOA-e. Više neću dopustiti da rad državnih institucija bude blokiran zbog nečije neodlučnosti. Onog trenutka kad je predsjednica potpisala razrješenje ravnatelja SOA-e, on više nema legitimitet da upravlja tom službom. Da bi netko imao pravi legitimitet za upravljanje službom, mora imati dva potpisa, a on je jedan izgubio. To nije prijedlog, nego jasna poruka. To je znak gubitka podrške jednog dijela državne vlasti koja odlučuje o čelnom čovjeku obavještajnog sustava. Od tog trenutka pa do trenutka imenovanja novog čelnika, sustav nacionalne sigurnosti je ugrožen, jer sve što radi sadašnji čelnik SOA-e praktično je ilegalno. Toga moraju biti svjesni svi u tom lancu odlučivanja.
Tko je blokirao rad institucija? Premijer Orešković?
- Ne bih htio nikoga kriviti. Premijeru je, očito, potrebno neko vrijeme da i sam na svojoj koži doživi neke stvari.
Kako objašnjavate da predsjednica tu odluku prije izlaska u javnost nije usuglasila s premijerom?
- Ne ulazim u to, samo znam da aktualni ravnatelj, ako je izgubio povjerenje jednog od korisnika usluga SOA-e, više ne može voditi tu instituciju. Ne postoji zakonska obveza njezina usuglašavanja s premijerom o tome.
Koga vi želite vidjeti na čelu SOA-e?
- Premijeru sam dao svoje preporuke, ne bih o imenima zbog delikatnosti cijelog tog sustava. Postoji čitav niz kvalitetnih kandidata. Važno je samo da sustav ne bude još dugo obezglavljen i da predsjednik Vlade svoju odluku donese što je prije moguće.
Što mislite o optužbama da potičete i provodite konzervativnu revoluciju?
- Kao i obično, moji kritičari skaču sami sebi u usta. Konzervativno i revolucija u istoj tvrdnji. Prilično zgodno. Ja ne zastupam ništa izvan programa koji je moja stranka postavila pred birače na izborima. Ako smo legalisti i demokrati, onda moramo poštovati rezultate izbora i volju većine. Nažalost, to se u ovom društvu često zanemaruje. Vidjeli smo to i prilikom održavanja referenduma o braku. Uvjerljiva većina građana je rekla svoje, ali s ljevice su nas pokušali uvjeriti da je riječ o djelovanju nekakvih mračnih sila i retrogradnih snaga. To je vrijeđanje zdravog razuma svakog našeg građanima. Ono što HDZ i ja želimo jest da hrvatsko društvo bude demokratsko i u skladu sa srednjoeuropskom kulturnom i političkom tradicijom.
HDZ-ov Odbor za branitelje u svojem je programu za branitelje najavio i registar izdajnika, što ste podržali. Tko treba biti u registru?
- Ministarstvo branitelja ima pametnijeg posla. Zdravstvena i egzistencijalna pitanja su ono čime se to ministarstvo treba baviti. U tijeku predizborne kampanje članovi našeg odbora htjeli su upozoriti na nekorektno poigravanje izradom popisa branitelja, što je koincidiralo s drastičnim povećanjem broja suicida u braniteljskoj populaciji. Neki su previše ozbiljno shvatili tu provokaciju kojom se htjelo upozoriti na neprihvatljiv odnos bivše vlasti prema braniteljima. Da zauvijek prekinemo tu priču, ova Vlada neće raditi nikakav registar izdajnika.
Najavljen je zakon o lustraciji. Vi ste rekli da se tu neće raditi o lovu na pojedince, nego o lovu na istinu. Možete li nam objasniti kako bi to danas izgledalo?
- Prije svega, mislim da se pojam lustracije potpuno pogrešno prikazao u javnosti. To nije nikakav lov na vještice, nego jednostavno pogled u prošlost u smislu nečije minule odgovornosti prema društvu u kojem danas živimo. Ostaje da se dobro razmisli treba li uopće i, ako da, na koji način kreirati zakon o lustraciji, ali volio bih da primarni cilj tog procesa bude promjena društvene klime kad je u pitanju odnos prema svim totalitarnim režimima koji su bili prisutni u Hrvatskoj.
Ideološke podjele nikad nisu bile izraženije. Koliko tome doprinosi radikalna i agresivna retorika, prije svega vas i šefa SDP-a Zorana Milanovića?
- Ako sam nekad i rekao koju riječ previše, bio je to samo odgovor na riječi bivšeg predsjednika Vlade. Mislite li da bih trebao prešutjeti kad netko predsjednicu Republike i članove Vlade naziva šakom jada? Kad taj gospodin konačno postane politička prošlost, što će se dogoditi uskoro, vidjet ćete kako će se primiriti retorika i nestati uličarski rječnik kojim on truje hrvatsku političku scenu.
Zar ne truju političku scenu i izjave sa skupa HSP AS-a da se Zoran Milanović i Vesna Pusić trebaju baciti s mosta ili scene poput one kad Velimir Bujanec uruči Mirjani Rakić četničku kapu? Od vladajućih se nije puno čulo na tu temu.
- Na žalost, bivši premijer je uveo i nametnuo neke standarde komunikacije. Nikada mu nisam ružno odgovarao na njegove uvrede, pokušao sam to činiti diplomatski, ali da ga ipak smjestim okvir u kojem mu je mjesto. On je netalentiran, ne znam što još uopće radi u politici. Taj ulični rječnik je valjda njegov jedini način da se promovira i jedini način kako zna komunicirati s ljudima. On je gubitnik. Na političkoj sceni nikoga nije pobijedio i to je kompenzirao agresijom. Imao sam ga prilike u punom svjetlu vidjeti za vrijeme pregovora o Vladi s Mostom.
A stvari koje spominjete ne opravdavam. Neke nisam ni čuo. Ali, to osuđujem. Miro Kovač mi je rekao da je kao izaslanik HDZ-a na tom skupu koji ste spomenuli s gađenjem slušao neke govore. Zajedno smo se složili kako neke tamo izrečene riječi vrlo podsjećaju na stil otišlog premijera. Već sam rekao da osuđujem baš svaki totalitarizam, i fašizam i komunizam, ali dio nesavjesne javnosti, pa i medija, koji jednostavno ne žele osuditi komunizam zbog toga će me konstantno prozivati.
Nedavno ste izjavili kako imate indicije da je Domoljubnoj koaliciji pokradeno pet, šest mandata na parlamentarnim izborima. Kakve su to indicije koje imate? I zašto je ta priča sada utihnula? Više to ne spominjete.
- Postoji toliko indicija koje upućuju na to da bi to pred svakim sudom bilo ocijenjeno kao opravdana sumnja. Ljudi iz SDP-a sami su krivi što su stvorili takav dojam i razvili te sumnje kada su u tvrtki koja obrađuje izborne rezultate zaposlili više od stotinu svojih stranačkih aktivista. Ne običnih članova, nego baš agilnih aktivista, koji su zbog svojeg stranačkog angažmana dobili nagrade u obliku tih radnih mjesta. Prestali smo o tome javno govoriti jer želimo da odgovorne institucije obave svoj posao bez ikakvog političkog pritiska.
HNS će uskoro dobiti novo vodstvo. Jeste li nakon toga otvoreni za suradnju s njim?
- Naši partneri su stranke Domoljubne koalicije i Most. HDZ je vjeran partner koji igra bez fige u džepu. S druge strane, u HDZ-u kvalitetno surađujemo sa svim političkim opcijama, osim s onima koji su isključivi poput SDP-a. S HNS-om bismo mogli surađivati na nekim inicijativama, ali kad tu stranku budu vodili ljudi koji nisu isključivi poput njihove aktualne predsjednice.
Biste li voljeli da vam Milijan Brkić bude zamjenik u stranci?
- Brkić je 23 godine moj najbliži suradnik, a to će sigurno biti i u budućnosti. G. Brkić je vrhunski profesionalac, izuzetan organizator i sada već iskusan političar. Sasvim sigurno zajednički ćemo donijeti odluku o ulozi u kojoj on može HDZ-u dati najviše.
Kad se osvrnete na ova dva mjeseca, što biste promijenili? Bi li Orešković i dalje bio vaš izbor za premijera?
- Ne bih ništa drugačije radio. Orešković nam je tada bio sigurno rješenje i mislim da je još to rješenje. Sada čekamo da se usvoji proračun, a onda ćemo zasukati rukave i zaroniti duboko u reforme.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....