Kamion pun željeza, betona, asfalta i kamena pristiže na vagu. Evidentičar zapisuje težinu i vrstu otpada i usmjerava ga prema ograđenom prostoru i prvoj rampi. Tek je podne, sunce je visoko na nebu, a ovo mu je već 30. kamion danas. Do kraja dana, kroz njegove ruke proći će ih još stotinu.
Ovako izgleda svaki radni dan u zagrebačkom postrojenju za reciklažu građevinskog otpada na Jakuševcu. Prostor se proteže na 20 tisuća kvadrata, a smjestio se odmah iza sajma automobila i tik uz odlagalište miješanog otpada.
Postrojenje
- Naše postrojenje broji 17 članova, a bavimo se reciklažom građevinskog otpada za Zagrebačke ceste. Sav otpad kojim se bavimo je neopasan i inertan, a najveća ‘opasnost’ koju ovdje imamo je smrad koji zapuhne na ovakvim ljetnim, vrućim danima - govori nam rukovoditelj postrojenja, inženjer Zlatko Lamišić.
Ovo je jedno od deset odlagališta otpada u Zagrebu na kojem građani mogu besplatno dovesti građevinski otpad u količini ne većoj od 200 kilograma u šest uzastopnih mjeseci. Također, ovo postrojenje jedino je koje se bavi upravo reciklažom, odnosno ponovnom proizvodnjom građevinskog materijala.
- Iako primamo otpad od građana i pravnih osoba, većina ipak dolazi od Zagrebačkih cesta i podružnica Holdinga tako da se ustvari radi o ‘zatvorenom krugu’. Naime, nama podružnice dovoze građevinski otpad koji mi obrađujemo i potom pretvaramo u pijesak koji opet koristimo u proizvodnji cesta - objašnjava nam Lamišić.
Treba napomenuti kako otpad koji od građana zaprimaju uključuje isključivo beton, kamen i asfalt, ali se ovdje može odlagati više vrsta otpada, od opeke, armiranog betona, keramike, crjepova, cigle do mješavine bitumena, kao i otpad s divljih odlagališta.
Sam proces reciklaže traje desetak minuta, a u sat vremena obradi se oko 50 tona otpada. Nakon što se kamion doveze strmim zemljanim putem do prve rampe, sav otpad sipa se u usipni koš. Tu dolazi do prvog razdvajanja sitnijeg od krupnog otpada. Sitniji ne treba reciklirati pa on odlazi prvom trakom na postojeći kup pijeska, a krupniji ide drugom trakom do čeljusne drobilice i magneta. Ovdje se izdvaja željezo, drvo i ostali miješani otpad od betona. Nakon toga, dolazi u rotacioni mlin, što je ustvari druga drobilica koja one komade koji se nisu uspjeli samljeti u prvoj drobilici, usitnjava u što manje. Posljednja faza je sito u kojem se otpad odvaja i određuje mu se granulacija. Postoji nekoliko granulacija koje se proizvode - od 4, 8, 16, 32, 63 i 90 milimetara, a koriste se ovisno o vrsti za koju će se koristiti.
Divlji deponiji
- Oko 95 posto recikliranog materijala odlazi u tamponske slojeve prometnica, a može se koristiti i za primjerice izradu bankina, ako se radi o većoj granulaciji. Dnevno proizvedemo 500 tona recikliranog materijala, a jedna tona se prodaje po 52 kune plus PDV. Kao što sam rekao, 95 posto odlazi natrag u Zagrebačke ceste, a 5 posto ostalog materijala poput kabelskih vodiča ili izolacijskog materijala, prodajemo ovlaštenim oporabiteljima - kaže nam rukovoditelj.
Postrojenje godišnje obradi 130 tisuća tona otpada, a može zaprimiti odjednom 60 tisuća tona. Izgrađeno je 2012. godine s ciljem korištenja recikliranog materijala, u svrhu smanjivanja iskorištavanja prirodnih resursa i smanjenja nastanka divljih odlagališta otpada.
- Svake godine se radi remont, ulaže se nekoliko stotina tisuća kuna i unapređuje se što se tiče sigurnosti. Godišnje se zaprimi 180 tisuća tona otpada, a za sada je ovo postrojenje dovoljno veliko što se tiče količine koje zaprimamo i možemo obraditi. Ali tko zna, možda će nam uskoro postati premalo - kaže nam rukovoditelj.
Transparentno
Zbog povećanja kapaciteta postrojenja nedavno je u liniji za reciklažu građevinske šute ugrađena čeljusna drobilica, a zaposlen je i novi radnik. Radi se o djelatniku na e-ONTO očevidniku koji svaki otpad popisuje i evidentira na stranicama Ministarstva čime je smanjena mogućnost malverzacija i omogućena veća transparentnost. On uvodi sve podatke na web gdje su dostupni drugima na uvid, a osim njega, u postrojenju se osim radnika na terenu nalaze i evidentičar, skladištar i referent koji vodi papire i izvodi fakture.
U ovo postrojenje građani mogu besplatno dovesti najviše jednu punu jednoosovinsku automobilsku prikolicu (10 vreća po 20 kilograma), a ako se radi o većoj količini, mogu od Čistoće zatražiti sanduk od 5 kubična metara u najam, koji će za odvoz platiti oko 770 kuna plus oko 7 kuna najam spremnika po danu. A to mogu napraviti i u ostalih devet reciklažnih dvorišta i pet mobilnih reciklažnih dvorišta.
- Znaju ovdje doći i privatnici ispod radara, ali skužimo ih odmah. Mogu nam jednom proći ispod radara, ali već drugi put vidimo po količini otpada i koliko često dolaze da se radi o nekoj firmi. Nije lijepo kad tako iskorištavaju sustav, ali zato građani mogu ovo dobro iskoristiti. Besplatno mogu dovesti otpad u količini do 200 kilograma koji mi onda recikliramo ili predajemo ovlaštenim oporabiteljima - kaže Mihinica.
Lokacije u Gradu Zagrebu
Reciklažna dvorišta građevinskog otpada:
• Klara
• Jakuševec
• Stenjevec
• Sesvete
• Kajzerica
• Prilesje
• Dubrava
• Tunel
• Zagorska
• Špansko
Mobilna reciklažna dvorišta građevinskog otpada:
• Trnje
• Gornji Grad
• Podsljeme
• Brezovica
• Podsused-Vrapče
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....