BORBA MARIJANA HANŽEKOVIĆA Dulje od godine za dozvolu da liftu vratim stari sjaj

Da nije nimalo jednostavno obnoviti starinski lift, zna i poznati odvjetnik Marijan Hanžeković koji je obnovio lift iz 30-ih godina u zgradi u Jurišićevoj 24, gdje je i njegov ured. Zgrada u Jurišićevoj 24 izgleda senzacionalno.

Mramorno i prostrano stubište, vitraji slikara Save Šumanovića na prozorima stubišta, vitraji slikara Marijana Trepše u stanovima, lift koji ‘miriše’ na doba čarlstona sa svojim okruglim ogledalom i crvenom tapeciranom sjedalicom... zapravo je bila palača koju je podigla obitelji Deutsch-Maceljski. Sagrađena je 1895., a preuređena 1923. prema projektu glasovitog arhiteka Aladara Baranyaija.

Lift je dograđen početkom 30-ih.

Sigurnosni zahtjevi

Kad je odvjetnik Hanžeković kupio jedan stan u zgradi, odlučio je sve urediti te sačuvati starinu. Naišao je na prepreke.

- Lift tada nije radio već 15 godina. Bio je zapušten, klupica mu je bila rasparana... - sjeća se Marijan Hanžeković. Dizalo vodi u dva stana i zapravo je privatno, čak je i odvojeno od ulaznog stubišta.

- Želio sam urediti lift, vratiti mu stari sjaj, ali više od godinu dana nisam mogao ishoditi tehničku dozvolu. Obnovili smo i stari pogonski stroj Stigler. Čitavoj smo kabini vratili originalne oplate i rekonstruirali ga tako da je sve u liftu originalno, ali tehnička dozvola je i dalje bila problem. Obnovu su kočili najviše sigurnosni razlozi. Tražili su primjerice da postavimo željezna vrata, ali onda to više ne bi bio taj lift - priča Marijan Hanžeković. Kompromis je pronađen u zamjeni staklenih vrata novim sigurnosnim staklom, signalizacija dizala je suvremena te su uvedeni sigurnosni i nadzorni mehanizmi. Ovaj lift nije dostupan javnosti, odnosno nije moguće nenajavljeno ući u zgradu.

Jedan od najstarijih liftova u Zagrebu nalazi se također u nekoć raskošnoj palači, na Zrinjevcu 19, u današnjem Arheološkom muzeju. Ovdje je prvo sagrađena palača Dragutina Vranyczanyja-Dobrinovića 1879., prema projektu graditelja Ferdinanda Kondrata. Palaču kasnije kupuje Radivoj Hafner, bogati trgovac i veleposjednik iz Zagreba. Tijekom Prvog svjetskog rata daje urediti prizemlje obloženo mramorom i postavlja lift koji sadrži i dijelom pozlaćenu ogradu, ukrašenu konjima!

Sva dokumentacija

Na ulaznim vratima lifta koje je izvela Obrtna škola u Zagrebu nalaze se inicijali tadašnjeg vlasnika - R. H. Kabina je nekoć bila obložena brušenim staklom, a na plafonu se nalazila staklena kristalna zdjela te nije bilo staklene zaštite na ogradi izvan kabine koja je postavljena u novije doba. Radivoj Hafner, koji je volio umjetnost, konje i luksuz, bankrotirao je 1923. pa vlasnik zgrade postaje Eskomptna banka. No, 1941. u zgradu useljava Wehrmacht, a 1945. palača postaje Arheološki muzej pa je od tada lift s malom sjedalicom dostupan posjetiteljima.

Većina starih dizala u Zagrebu u području je sustava zaštite “A” unutar kulturnog dobra - Povijesna urbana cjelina grada Zagreba. Takva obnova, usklađenje dizala sa sigurnosnim elementima, vrlo je skupa. Potrebna projektna dokumentacija sastoji se od arhitektonskg projekta koji podrazumijeva očuvanje interijera dizala kao što je drveni portal, drvena vrata kabine, brave, a potom i strojarski projekt te zamjenu stare opreme. U suradnji Zavoda za zaštitu spomenika kulture i Gradskog stambenog-komunalnog gospodarstva, obnovljeno je u Zagrebu niz starih dizala.