Boris Hanžeković u Zagrebu dobio kamen spoticanja, znak sjećanja na ljude koje je ubio ustaški režim

Ispred Pravnog fakulteta u Zagrebu postavljen je stolperstein, kamen spoticanja na kojem je upisano ime Boris Hanžeković. Naveden je datum rođenja i smrti, zatvor u kojem je bio zatvoren i Jasenovac, logor u kojem je ubijen. Na njega će se spoticati Zagrepčani i studenti Prava, istog fakulteta koji je tijekom ustaške okupacije studirao Boris Hanžeković, atletičar koji je odbio trčati za NDH, bio zatvoren i mučen, i poginuo u proboju iz ustaškog logora Jasenovac.

Na utrci 110 metara s preponama trebalo mu je 15 sekundi do cilja, bio je atletski prvak u Kraljevini Jugoslaviji, pobjednik je utrke na 110 metara s preponama Balkanskih igara 1938. godine. Odbio je nastupati za reprezentaciju NDH. Bio je ilegalac, antifašist koji je surađivao s narodnooslobodilačkim pokretom. Godine 1944. ustaška policija ga hapsi, zatvara u zatvor u Savskoj cesti, a u listopadu 1944. ga odvode u Jasenovac.

U proboju iz Jasenovca trebao je pretrčati nešto više, oko 150 metara, možda dvadeset i koju sekundu za njega. Nije uspio. Pogodio ga je ustaški metak. Imao je 29 godina. U Jasenovcu je bio u grupi II, odnosno šumske stolarije, imao je pravo dobiti paket. To je sve što se iz ustaških dokumenata zna o njemu. Bio je jedan od 600 logoraša koji su odvedeni na strijeljanje, ali su odlučili probojem se dokopati slobode.

Ronald Gorsic/Cropix

Znali su da će neki, mnogi poginuti. Druga opcija im je bila ostati dio Luburićeva plana i biti smaknuti pri uništenju logora. Zloglasni zapovjednik logora Jasenovac, Vjekoslav Maks Luburić, naredio je uništenje arhive, svih dokumenata i objekata i eliminaciju logoraša. Grupa u kojoj je bio i Boris Hanžeković izabrala je proboj, uspjela su 92 logoraša. Ostali su ubijeni pucnjima iz ustaških mitraljeza i pušaka. Hanžeković je poginuo nadomak zaklona.

Po Hanžekoviću je nazvan veliki atletski miting koji se u Zagrebu održava od 1951. godine, u čast atletičaru koji je ne samo čuvao osobni integritet pred ustaškim režimom, nego se i aktivno uključio u pokret otpora.

Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust i VeDRA Split, udruge veterana Domovinskog rata i antifašista u suradnji s Veleposlanstvom Savezne Republike Njemačke, Veleposlanstvom Francuske, Ministarstvom kulture i medija, Gradom Zagrebom su pred stotinjak okupljenih, među kojima su bili veleposlanici spomenutih veleposlanstava, ali i veleposlanik Velike Britanije te uzvanici i mladi, studenti i srednjoškolci, kao i članovi obitelji, postavili kamen spoticanja u čast Borisa Hanžekovića. Najavljeno je postavljanje još 20 takvih obilježja tijekom ove godine u Zagrebu i na širem području.

- Boris Hanžeković odbio je staviti svoju strast, sport, u službu tlačenja drugih. Vrijednosti sporta za Borisa Hanžekovića nisu bile prazna riječ. Imao je priliku prepustiti se samodopadnosti, izabrao je drugi put, put solidarnosti, dostojanstva i bratstva i to je učinio po cijenu vlastitog života - rekao je francuski veleposlanik Gael Veyssiere.

Christian Hellbach, njemački veleposlanik, podsjetio je da kamen spoticanja postoji kao znak sjećanja na ljude koje je ustaški režim progonio i ubio jer su vjerovali u slobodu.

- Sjećanje na ove ljude stvar je pijeteta. Čovjek nije zaboravljen dok mu ne zaboravimo ime. Prošlost ne možemo zaboraviti, ali imamo odgovornost ne zaboraviti, da se prošlost ne bi ponovila - rekao je njemački veleposlanik istaknuvši da je svaki kamen spoticanja važan kako bi nas podsjećao što se dogodi kad se zanemare demokratske vrijednosti i ljudska prava.