POMOĆ IZ PRORAČUNA

Država daje 20.000 kn za gradnju novih dimnjaka i zamjenu bojlera

Postupak prijave bit će poznat za nekoliko dana, a za subvenciju će se prijavljivati upravitelji zgrada ili pak vlasnici objekata
 Boris Kovačev / CROPIX

Država će sa 20.000 kuna svakom kućanstvu koje je stradalo u potresu sufinancirati gradnju novih dimnjaka i zamjenu bojlera, rekao je ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar.

Zaključak je to radnog sastanak koji je jučer održan u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu na temu hitna sanacija objekata oštećenih u potresu, na kojemu su sudjelovali predstavnici Grada Zagreba i inženjera, predstavnici izvođača te dimnjačari, a Hrvatska gospodarska komora okupila je predstavnike upravitelja zgrada s područja Zagreba.

- Upraviteljima zgrada pomoći ćemo s do 20.000 kuna po kućanstvu da se riješi grijanje, dimnjaci i ono osnovno, kako bi se većina građana mogla vratiti u svoje domove. Jamčim da upravitelji zgrada mogu odmah angažirati projektante - rekao je Štromar novinarima, istaknuvši da je iznos državne pomoći dogovoren na razini Vlade.

Posao popravka

Postupak prijave bit će poznat za nekoliko dana, a za subvenciju će se prijavljivati upravitelji zgrada ili pak vlasnik objekta ako je riječ o obiteljskoj kući. Što se tiče tog iznosa, on bi trebao biti dovoljan da se pokrije dobar dio troškova, kažu nam naši sugovornici koji se bave upravljanjem zgrada. Nenad Bučar iz tvrtke Lind-grad ističe da posao popravka dimnjaka, kao i zamjena bojlera, mogu za određeno kućanstvo iznositi i do 30.000 kuna.

- Rušenje i zidanje dimnjaka stoji oko 13.000 kuna za dimnjak do visine od 10 metra, odnosno 5000 kuna po kubnom metru. Onaj strojarski dio, dakle za promjenu instalacija, stoji otprilike 800 kuna po metru, pa bi zamjena i ugradnja 20 metara cijevi bila još dodatnih 16.000 kuna - rekao je Bučar.

Ministar Štromar ujedno je najavio da će uskoro predstaviti model kontrole svih troškova za zgrade i kuće koje će primiti tu naknadu te da će on biti javno objavljen kako bi se znalo koje su cijene postignute za pojedini dio nabave.

Štromar se osvrnuo i na visoke cijene građevinskih radova te rekao da će u suradnji s HGK i drugim poduzetnicima napraviti katalog prihvatljivih cijena kako bi se upraviteljima zgrada olakšao proces ugovaranja poslova. Isto tako je poručio da će zakon o obnovi uskoro ići u javnu raspravu te je najavio da će za nekoliko dana održati i sastanak s dimnjačarima na kojemu će dogovoriti točne upute za sanaciju dimnjaka te na koji način će se riješiti zamjena bojlera.

Atmosferski bojler

Naime, još ranije radna skupina pri ministarstvu donijela je odluku da građani koji imaju atmosferski bojler, a urušio im se dimnjak, trebaju prijeći na kondenzacijske uređaje, što za njih automatski znači i veće troškove i korak više do ponovnog uključenja plina.

Što se pak tiče zamjene bojlera, Krešimir Tarnik iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva rekao je da se ne može govoriti o obavezi zamjene bojlera jer prema trenutačnom zakonu atmosferski bojleri nisu zabranjeni, no istaknuo je da će sve nedoumice oko popravka dimnjaka biti riješene u smjernicama koje će objaviti uskoro. Kad je riječ o cijeni popravka dimnjaka, kaže da ona varira od zgrade do zgrade.

- Nije moguće izraditi točnu cijenu po kućanstvu, neka imaju jednu, dvije ili više cijevi dimnjaka. Neki u starim zgradama imaju ne samo dimnjake, nego i ventilacijske šahtove tako da nije moguće reći točnu cijenu koja će vrijediti za sve.

Na malom objektu gdje nema puno posla 20.000 kuna će pokriti većinu troška. Ako dimnjak nije popucao i treba promijeniti samo gornji dio, iznad krova, 20.000 kn po kućanstvu u zgradi gdje ima šest kućanstava, pokrit će gotovo sve - kazao je Tarnik.

Realna cijena

Na sastanku je bila i Mirjana Čagalj, potpredsjednica sektora za graditeljstvo, promet i veze pri HGK, koja je pak napomenula da se pri obnovi treba okrenuti hrvatskim proizvođačima.

- Imamo dobre hrvatske proizvođače i izvođače koji trebaju raditi ovu obnovu pa smo tako predstavili katalog hrvatskih proizvoda u kojem je u posebnom dijelu samo ovaj dio za potrese. Isto tako vjerujem da ćemo s našim izvođačima postići konsenzus kako bi građani platili realnu cijenu.

Sanacija od potresa bit će velik izazov i prilika za građevinsku struku, ali moramo postaviti okvire koji su prihvatljivi jer ovo su ekstremne situacije i ne smijemo ljude ostaviti na vjetrometini, a istovremeno je riječ i o javnom novcu - zaključila je Čagalj.

Zagreb može obnoviti i osnažiti zapušteno povijesno tkivo grada

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti jučer je uputila medijima priopćenje u kojem se pita “kako pristupiti obnovi središta grada, u kojemu se nalaze brojna kulturna dobra, te koje je prepoznato i zaštićeno kao kulturno-povijesna i ambijentalna cjelina”.

- Povijesnu jezgru grada potrebno je obnoviti tako da zadrži obilježja zagrebačke urbanokulturne prepoznatljivosti srednjoeuropskoga grada. Obnova mora afirmirati povijesni urbani karakter bez obezvrjeđivanja prepoznatih i prihvaćenih vrijednosti središta grada, koristeći se suvremenim zahvatima i tradicionalnim znanjima - navodi HAZU u svom priopćenju te dodaje:

- Valja prizvati u svijest činjenicu da je Donji grad jedan od europskih modela idealnoga grada - uzimajući u obzir raspored i omjer njegovih javnih i privatnih površina, kako u makrokompoziciji “perivojne potkove”, tako i u proporcioniranju odnosa javnog i privatnog u strukturi blokova. Te vrijednosti idealnoga grada u međuvremenu su teško narušene i ova nesreća pruža mogućnost da se rehabilitiraju.

Također iz HAZU-a poručuju da Zagreb ima priliku obnoviti i osnažiti zapušteno povijesno tkivo grada, afirmirati njegova identitetska obilježja te ga učiniti sigurnijim i otpornijim nego što je bio do sada.

- Prilika je pokazati da je moguć takav model urbane obnove koji uvažava graditeljsko i kulturno-povijesno naslijeđe koje su naraštaji Zagrepčana gradili i stvarali te istodobno model koji osuvremenjuje grad u skladu s tehnološkim dostignućima i suvremenim potrebama njegovih stanovnika. Velik je to izazov.

Moguće ga je uspješno riješiti razboritim, stručno relevantnim, znanstveno utemeljenim, umjetničko kreativnim, tehnološki suvremenim, multidisciplinarnim, politički odgovornim i dugoročno održivim pristupom - smatraju u HAZU.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 09:47