FOTO: Jutarnji prvi u penthouseu najljepše zgrade u Zagrebu

Na zadnjem katu slavne Planićeve zgrade u Bogovićevoj skrivena je poslastica - jedan od najljepših zagrebačkih donjogradskih stanova - penthouse obitelji Kragović. Po čitavoj je fronti u visokim staklima koja gledaju na krovove centra grada, a stan izvana prati uska terasa s koje se, kao na dlanu, gleda neboder u Ilici, Katedrala, Cvjetni, Splavnica... S druge strane balkona vide se i NSK, Lisinski, potez Ulice Hrvatske bratske zajednice. Umjesto zidova, obitelj Kragović na jednoj strani ima 21 prozor visine dva metra.

Vlasnicu Ninu Kragović pitam je li ovdje uopće moguće zamračiti prostorije.

- Od svjetla kod nas nema obrane. I kad se spuste rolete, ujutro uvijek ima svjetlosti. Ali mi smo se valjda navikli, ne smeta nam. Bez problema spavam duže - smije se.

Na uskoj terasi obrasloj raslinjem taj je dan lagano puhalo.

- Najljepše je ljeti, kada vjetar fino hladi - ističe Nina.

Buka ne smeta

Navečer, kad je toplo, Kragovići upale svjećice na balkonu, sjednu na klupicu i dugo uživaju. A žamor koji se čuje i dolazi odozdo, iz grada, zapravo je konstantan zvuk na kojeg se čovjek brzo navikne.

U Napretkovu zgradu prvo su se, pedesetih godina, doselili Ninini baka i djed, Pavica i Miljenko Prohaska, slavni skladatelj i dirigent. Potom su Prohaske kupile i ovaj stan na vrhu zgrade za kćerinu obitelj.

Miljenko Prohaska i danas stanuje kat niže, u stanu od 120 kvadrata, a ispod njega poznata je kostimografkinja i scenografkinja Latica Ivanišević.

I baš se za Latičin pogled veže legenda koja slikovito dočarava život u stanu s velikim prozorima u centru grada.

U zgradi točno preko puta, u Bogovićevoj, stanovao je poznati arhitekt Ivan Vitić. Jednom je njegov prijatelj, fotograf Tošo Dabac, u svom ateljeu u Ilici napravio tulum za poznate zagrebačke baletane, kipare, slikare i arhitekte. Tošo je želio da se svi njegovi gosti međusobno upoznaju. Tako je pozvao Đovanija, kako su zvali Ivana Vitića, i predstavio ga Ines, mami Latice Ivanišević. Čim joj je prišao, gospođa Ivanišević hladno je izgovorila: “O, pa znam ja Đovanija. Ali dosad sam ga viđala isključivo golog!”

Istog trenutka u sobi je nastao muk. Onda je gospođa objasnila: “Ja sam na šestom katu u Bogovićevoj, a on u zgradi preko puta. Cijele dane po stanu šeće gol”, prepričao nam je sin i imenjak velikog arhitekta, Ivan Vitić mlađi.

Privatni stanovi

Danas su na prva četiri kata Napretkove zgrade poslovni prostori, a na zadnja četiri privatni stanovi. Dnevni boravak svih većih stanova čini potpun polukrug s prozorom do prozora. Isto rješenje arhitekt Stjepan Planić ostvario je u privatnoj obiteljskoj kući obitelji Fuhrmann, Okrugloj vili na Prekrižju iz 1935. godine. Odnosno, isti pristup dao je obiteljskoj kući na brdu i obiteljskoj višekatnici u gradu, čime je postigao jednaku razinu suvremenog stanovanja.

Ova zgrada u Bogovićevoj jedno je od najznačajnijih ostvarenja moderne zagrebačke arhitekture između dva rata. Investitor zgrade bila je Napetkova zadruga iz Sarajeva, kojoj su nedavno vraćena prva četiri poslovna kata zgrade. Napretkova zadruga za osiguranje, štednju i privredu osnovana je 1932. u Sarajevu. Hrvatsko kulturno društvo Napredak nastalo je od Hrvatskog potpornog društva ustanovljenog za potrebe školovanja đaka srednjih i visokih škola iz Bosne i Hercegovine, osnovanog u Mostaru 1902. godine te se spojilo sa Sarajevskim. Zanimljivo je da je Napredak samo u prvih 25 godina postojanja odškolovao 6300 đaka i studenata među kojima su i dva nobelovca - pisac Ivo Andrić i kemičar Vladimir Prelog.

U zgradi u Bogovićevoj nekoć se nalazio i arhitektonski studio Plan Stjepana Planića, a prije Drugog svjetskog rata na toj je adresi veliki ured imao i slavni američki 20th Century Fox. Tijekom studija arhitekt Ivan Vitić za džeparac je zarađivao svojim iznimnim crtačkim umijećem pa je radio i za njih. Jednom je na podu svoje sobe proizveo osmerokatni banner, kojim se reklamirao jedan film, i koji je potom bio ovješen niz Planićevu Napretkovu zadrugu.

Umjetničko djelo

- Bio je to vestern film s glumcem Tyroneom Powerom u glavnoj ulozi, znam da je tata pričao da je na plakatu naslikao Tyrona s dva revolvera. Plakat je nastao od spojenih plahti, svi su mu prijatelji pomagali napraviti ga, bacali su ga sa zgrade u Savskoj cesti u kojoj je tada Vitić kao student stanovao da vide je li dovoljno dugačak i onda bi ga kratili... - ispričao je Ivan Vitić mlađi.

U doba kad je Nepretkova zgrada sagrađena izgledom je bila avangardna.

- Međutim Stjepan Planić nije se striktno držao principa internacionalne moderne, nego je dao zgradi štih našeg podneblja. Prvenstveno poštivanjem postojećih urbanističkih matrica - objašnjava Tomislav Premerl, povjesničar umjetnosti.

Nije bez razloga i glasoviti povjesničar umjetnosti Radovan Ivančević Napretkovu zgradu nazvao umjetničkim djelom. Ivančević hvali izgled nenametljivog nebodera, za razliku od rugobne osmerokatnice ‘Assicurazioni generali’ sagrađene u slično doba na Trgu bana Jelačića u kojoj je danas centralna gradska ljekarna.

Latica Ivanišević stanuje na šestom katu

Opisao je Radovan Ivančević i način Planićeva oblikovanja zgrade Napretka: “Slobodna imaginacija arhitekta oblikovala je ovdje eliptolidnu središnju konstruktivnu jezgru armirano betonskih stupova, koja se očituje samo u prizemlju staklenom opnom izloga i u užem završnom katu, a u ostalim katovima obavijena je širom ovojnicom fasade, koja se u gornjem dijelu svija paralelno s jezgrom, a u donjima do četvrtog kata odmata se prema susjednim objektima i povezuje u ravninu fasada dviju ulica što se tu sastaju.”

Eliptična jezgra, vidljiva samo dolje i na vrhu zgrade, prožima objekt u čitavoj visini. Svijetlo modrom bojom fasade, ocijenio je Radovan Ivančević, arhitekt je dao lakoću izgledu.

Svjetski standardi

- Napretkova zadruga, spomenik izvorne ljepote i individualnog sklada, zaslužuje da bude uključena u svjetske preglede razoja europske arhitekture - smatrao je Radovan Ivančević.

A koliko je i danas zgrada popularna pokazuje i to što stanare često pitaju jesu li zainteresirani za prodaju stana.

- Znali su nam kucati na vrata i pitati je li stan za prodaju. Često su nam i ostavljali - “javite nam se ako ikad odlučite prodati stan”. Ali ovdje nitko ne prodaje stanove. Većina stanara želi ih sačuvati u obitelji - kaže Nina Kragović.

Skladatelj Miljenko Prohaska sa suprugom živi na sedmom katu, a u penthouseu je obitelj njihove kćeri Miljenke Kragović (na slici)