PLOČNIK VRIJEDAN 6 MILIJUNA KUNA

FOTO: Nova pješačka zona u Zagrebu počela se raspadati nakon samo nekoliko mjeseci

Cijeli parter u Kurelčevoj ulici izveden je loše pa slivne vode ne mogu teći prema kanalima, mramorne ploče su popucale, a velike kamene kocke se klimaju
 Vjekoslav SKledar, Damjan Tadić/CROPIX

Nakon Mesničke , u kojoj je parter počeo propadati dva mjeseca od svečanog otvorenja, došlo je do novog debakla Gradskog ureda za prostorno uređenje.

I nedavno obnovljena Kurelčeva ulica počela se raspadati, također samo nekoliko mjeseci nakon završetka radova. Dio ulice koji se spaja s Jurišićevom potpuno je ulegnut i više ne postoji nagib koji bi slivne vode odvodio prema kanalima.

Kocke na tom dijelu Kurelčeve opasno se klimaju, nekoliko ih je polomljeno, a na dijelovima ulice više ih ni nema. Konkretno, četiri kamene kocke naprosto su nestale.

Stanari Kurelčeve za trenutačno stanje optužuju kamione dostave koji do obližnjih trgovina u Ban centru robu prevoze pješačkom zonom.

- Svakog dana ulicom prolaze kamioni dostave, sve kocke se već pomiču od njihove težine, a nekoliko puta vidio sam kako je vozač kamiona morao izaći i za sobom vratiti kocku koju je kamion iskopao - tvrdi nam jedan od prodavača u Kurelčevoj.

Ipak, ostaje legitimno pitanje kakav je to materijal korišten u obnovi ulice, kad se skupi parter raspao već nakon nekoliko mjeseci.

FOTOGALERIJA: Kamene kocke sa opločenja Kurelčeve ulice izdižu se iz ležišta i stvaraju neravnine

Vodeća stručnjakinja iz Zavoda za prometnice Građevinskog fakulteta u Zagrebu, profesorica Tatjana Rukavina, tvrdi da bi korišteni materijal trebao podnijeti teret koji se prevozi tom ulicom.

- Radi se o čvrstom kamenu, točnije o mramoru koji bi morao izdržati težinu vozila. No očito je upitna debljina postavljenog kamena - objašnjava.

Radovi na preuređenju Cesarčeve, Bakačeve i Kurelčeve ulice počeli su u studenome 2013. a završeni su krajem ljeta ove godine. Ideju je dao arhitekt Branko Silađin. Prema projektu koji je i izradio, Bakačeva i Cesarčeva ulice postale su polupješačke zone, a u njih automobilima smiju taksisti, stanari i vozila dostave, a za ostale je promet zabranjen.

U projekt preuređenja Grad je uložio otprilike 18 milijuna kuna, od toga je 6 milijuna kuna potrošeno na parter. Točnije, toliko su iznosili radovi niveliranja nogostupa i kolnika te popločavanje šetnica u spomenutim ulicama.

Tijekom izvođenja prvog dijela radova, uočeni su određeni nedostaci u projektnoj dokumentaciji. U postupak javne nabave koji je pokrenut u lipnju 2013. godine naknadno je uneseno nekoliko izmjena koje su prouzročile promjene u troškovniku. Dodatni troškovi na radovima iznosili su 325.782,00 kuna bez PDV-a.

Na popločavanju pješačke zone radile su tvrtke M. Soldo i Geogis. Za nadzor su bili zaduženi CSS i Safege.

Novinari Jutarnjeg kontaktirali su spomenute tvrtke iz kojih su nas uputili na naručitelja radova, odnosno Gradski ured za prostorno uređenje. Od njih do zaključenja broja nisu odgovorili na upite.

Bombastično najavljivan projekt nove pješačke zone od početka je polemičan. Čim su se pojavile prve konture, vodeći arhitekti i urbanisti oštro su ga kritizirali. Primjerice, ugledni arhitekt Hrvoje Hrabak u Jutarnjem ga je ocijenio daleko ispod razine koju si Zagreb smije dozvoliti.

S rješenjima investitora, odnosno Grada, nisu se složili ni najveći prometni stručnjaci. Protivili su se već najavama zatvaranja Stare Vlaške za promet, a točnost njihovih predikcija potvrdila se već nakon nekoliko tjedana. Nova pješačka zona izazvala je, naime, potpuni prometni kolaps. Ionako prezagušena poveznica sjevera i juga grada ovim se potezom dodatno opteretila. Ubrzo nakon obnove Grad je, ponovno neočekivano i bez konzultacija sa strukom, donio još jednu bizarnu odluku. Na ulazu u Cesarčevu postavljeno je i ogromno stajalište za turističke autobuse kojem su dodijeljene dvije prometne trake Palmotićeve na uštrb vozila građana. I taj su potez Grada stručnjaci javno oštro prozivali, no nitko iz nadležnog Ureda nikada nije odgovorio na njihove apele.

Milijunski projekt očito se nije dopao ni Zagrepčanima, budući da je nova šetnica uglavnom sablasno prazna. Tu tezu potvrđuje i činjenica da su taksisti oštro kritizirali kad im je Grad stajalište iz Bakačeve preselio u dno Cesarčeve. Zagrepčani, tvrde taksisti, naprosto ignoriraju ovaj potez pa na novom stajalištu gotovo uopće nemaju klijenata te rijetka taksi vozila uopće stoje tamo. U to su se uvjerili i reporteri Jutarnjeg koji su prije nekoliko tjedana u četrdeset minuta, koliko su patrolirali u Cesarčevoj, snimili tek jedan taksi.

- Građanima je ova lokacija naprosto izvan ruke. Većina Zagrepčana u centru sada koristi samo stajalište u Gajevoj, rekao je taksist Ivica Marčinković.

Novi debakl ureda za izgradnju grada

Najveći broj gradskih afera u posljednje vrijeme dogodilo se u sektoru ureda za prostorno uređenje i promet pročelnika Dinka Bilića. Najmlađi pročelnik u gradu, kojem su tek 34 godine, rijetko izlazi u javnost i nikad se ne očituje o aferama iz svojeg djelokruga. Za razliku od stalih pročelnika, na stranicama Grada nije čak ni dostupna njegova službena biografija ili životopis. Na mjesto pročelnika došao je u rujnu 2013., kad je na čelu najvećega gradskog ureda zamijenio dugogodišnjeg pročelnika Davora Jelavića. Na posao u Gradsku upravu došao je prije šest godina, u isti ured kojem je sad na čelu, nekoliko je godina bio zamjenik Davora Jelavića za financijska pitanja, a po zanimanju je magistar ekonomije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 21:27