Glavni potres nastao je na rasjedu paralelnom s gorom Medvednicom

Dok tlo u Zagrebu i okolici neprestano podrhtava, seizmolozi pokušavaju doznati više o rasjedu na kojem je nastao potres koji je u nedjelju ujutro izazvao veliku štetu i paniku u našem glavnom gradu.

- Prema analizi seizmograma uz pomoću dvije različite metode dobili smo da je glavni potres 22. ožujka magnitude 5,5 prema Richteru nastao na rasjedu čije je pružanje približno paralelno s pružanjem Medvednice. Jednako rješenje objavili su i svjetski seizmološki centri.

Opažanja zadovoljavaju jednako dva mehanizma potresa koja se odnose na rasjed koji pada prema sjeverozapadu i drugi koji pada prema jugoistoku. Tek ćemo preciznom lokacijom brojnih naknadnih potresa i analizom razdiobe štete i ostalih učinaka potresa moći sa sigurnošću utvrditi koja je alternativa točna. U oba slučaja riječ je o tzv. reverznom rasjedu, kod kojega se jedno rasjedno krilo spušta u odnosu na drugo po kosoj rasjednoj plohi, i to pod utjecajem horizontalne kompresije - objasnio je jedan od vodećih hrvatskih seizmologa, prof. Marijan Herak s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.

Ono što je sigurno potres koji je u nedjelju probudio i uplašio Zagrepčane nije se dogodio na kašinskom rasjedu, o kojem se puno zna iz prošlosti.

- Kašinski rasjed na kojemu se, pretpostavljamo, dogodio veliki zagrebački potres 1880. godine, od epicentra je nešto dalje prema istoku, pruža se poprijeko na Medvednicu te su pomaci na njemu u smjeru pružanja rasjeda. Dakle, rasjedna krila pomiču se jedno pokraj drugoga po približno vertikalnoj rasjednoj plohi. O tome koji je rasjed opasniji za Zagreb, teško je govoriti; rekao bih podjednako jer su oba aktivna i u neposrednoj blizini grada, i na oba su se dogodili veliki potresi - zaključio je Marijan Herak.

“Prve seizmološke analize jučerašnjeg glavnog potresa pokazale su da je riječ o tzv. reversnom rasjedu kod kojeg do potresa dolazi zbog toga jer su dva bloka u kontaktu bila dugo izložena kompresiji, baš kao u primjeru spužve za pakiranje”, napisao je u objavi na Facebooku dr. Hrvoje Tkalčić, profesor seizmologije i matematičke geofizike na Australskom nacionalnom sveučilištu (ANU) u Canberri.

- Bit će ih vjerojatno još puno manjih sljedećih dana, što će izazvati podrhtavanje tla, ali kao što sam u prethodnom dijelu napisao, to je norma kod većine umjerenih i većih potresa. Dakle, postupno smirivanje. Nezahvalno je davati prognoze o tome čeka li nas veći potres, kada i gdje te koje magnitude, jer činjenica je da zasad znanstvenici još nemaju recept po kojem je to moguće utvrditi, sviđalo se to nekome ili ne - istaknuo je dr. Tkalčić.