Posljednjih je mjeseci gotovo nemoguće proći zagrebačkim centrom i ne primjetiti barem jedan grafit protiv zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića.
‘Tomaševiću, odlazi‘, ili slično prati nas s ograda gradilišta, kojima grad trenutno obiluje, a tu i tamo sa samih fasada zgrada. Vukovarska, Heinzelova, Zvonimirova, Žajina, Jukićeva samo su neke od lokacija na kojima smo zamijetili slične napise, što bi moglo značiti kako su se građani centra okrenuli spreju za grafite kao oružju protiv gradskih vlasti.
Natpisi, grafiti, crtarije i pokušaji političkog aktivizma često su i jedine intervencije na stotinjak godina netaknutim, oronulim fasadama zagrebačkog centra. Gradske i državne vlasti svako se toliko sjete sufinancirati njihovu obnovu; u tijeku je velika akcija čišćenja grafita koju Grad financira u stopostotnom iznosu, dok ministar Branko Bačić najavljuje sufinanciranje obnove fasada u suradnji s lokalnim zajednicama.
Prema tom modelu, obnovu fasada Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine financirat će sa 33%, dok isti postotak sufinanciranja očekuje kako od lokalnih vlasti tako i od suvlasnika pojedinačnih zgrada. Grad je u akcijama čišćenja i obnove pročelja sudjelovao i u prošlosti; primjerice, Bandićevim New Dealom predviđene su bile čak dvije milijarde kuna iz gradskog proračuna za fasade, a prema kojem grad u troškovima obnove sudjeluje sa 80%.
Međutim, posljedice potresa 2020. godine umnogome su izmijenile vizuru grada; kako uništavanjem pojedinih reprezentativnih arhitektonskih elemenata, tako i postavljanjem skela na pročelja zgrada. Većina je ulica u centru na nekim svojim djelovima pretvorena u gradilišta, a dok je intenziviranje radova u posljednje dvije godine nekima poslužilo kao obećanje u bolju budućnost, drugima je, čini se, poslužilo kao podloga za politički obračun.
I to doslovno.
Naime, na zgradama i ogradama zagrebačkih gradilišta kao gljive niču natpisi sadržajem usmjereni protiv trenutnih gradskih vlasti. Najdeblji je kraj, dakako, izvukao gradonačelnik, čije se prezime po plastičnim zaštitama spaja s imperativima i epitetima: odlazi, niškoristi, smeće i slično. Ispisani nemušto, najčešće sprejem plave boje, s manjkom poznavanja pravopisa, ponajviše kada je riječ o slovima č i ć -neke su od zajedničkih karakteristika ovih natpisa koje prepoznaje i laičko oko. Stoga smo odlučili zatražiti stručno mišljenje grafologa.
Obratili smo se Zvonimiru Ćoriću, grafologu i stalnom sudskom vještaku za rukopise, dokumente i novčanice sa fotografijama spornih natpisa sa molbom da ih usporedi. Njegov odgovor prenosimo u cjelosti.
- Grafiti koji se nalaze na slikama, pisala je ista osoba, tvrdi odmah na početku. Sličnosti između rukopisa kojim su pisani prikazani grafiti, utvrdio je u svim relevantnim općim i posebno vrijednim značajkama rukopisa. Nabraja ih.
- Utvrdio sam to u općem izgledu rukopisa; liniji pisanja (valovita linija pisanja), nagibu slova (nagib slova varira od blagog lijevog, bez nagiba do blagog desnog nagiba), postojanju spontanih kratkih kukica na početnim i završnim potezima većine slova, npr. ‘A‘‘, ‘‘T‘‘, ‘‘M‘‘, ‘‘E‘‘, ‘‘K‘‘, zatim zamjeni slova ‘‘Ć‘‘ sa slovom ‘‘Č‘‘, početnoj točki pisanja slova ‘‘O‘‘ (početak pisanja kruga je u 11 sati), te načinu pisanja (oblikovanja) svih slova, a posebno istaknuto kod oblikovanja slova ‘‘Z‘‘, ‘‘Š‘‘, ‘‘E‘‘, ‘‘L‘‘., stručno objašnjava Ćorić.
Dakle, i prema mišljenju stručnjaka, autor svih ovih natpisa jedna je osoba, koja, ako je suditi prema njihovoj kvantiteti i rasprostranjenosti, pokušava ostaviti dojam grupe nezadovoljnika. Grupa, doduše, vjerojatno i stoji iza tajanstvenog umjetnika, no u predizborno je vrijeme izbor potencijalnih sumnjivaca širok.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....