NOVOST U ZAGREBU

Grad kreće u izradu dvije biciklističke magistrale, doznali smo moguće rute: ‘Promet neće patiti‘

Jedna uz Branimirovu ulicu ispod željezničke pruge, a druga, nazvana Centar, na relaciji od Trga Francuske Republike do Kvatrića.

Nova biciklistička magistrala

 Cropix, Vesna Veselić

Zagrebački biciklisti mogu biti sretni nakon što je gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio da Grad kreće u izradu dviju biciklističkih magistrala zahvaljujući kojima bi napokon bili na kvalitetan način integrirani u gradski promet.

Nažalost, iz Grada zasad o projektima magistrala ne žele otkriti ni riječi, ali zna se da je jedna zamišljena uz Branimirovu ulicu ispod željezničke pruge, a druga, nazvana "Centar", grad bi trebala spajati na relaciji od Trga Francuske Republike do Kvatrića.

Druga, glavna magistrala tako je vrlo vjerojatno preuzeta iz prijedloga Sindikata biciklista koji su prije nekoliko godina predložili i do određene razine razradili projekte biciklističkih magistrala, među ostalim i onu na relaciji od Trga Franje Tuđmana pa sve do Maksimira.

Posljednja stanica

Bude li Tomaševićeva magistrala slijedila ovaj prijedlog, najlogičnija trasa buduće biciklističke magistrale ići će od Trga Franje Tuđmana preko ulice Gjure Deželića, prelaziti Trg Republike Hrvatske, dalje ići Masarykovom, Teslinom, Amruševom, Palmotićevom, Jurišićevom te Martićevom.

Prijedlog Sindikata biciklista je da ruta ide sve do Maksimira, i to Rakovčevom i Štoosovom ulicom, preko Harambašićeve, Ružmarinke i Svetica na Maksimirsku, no prema najavama gradonačelnika, posljednja stanica zasad bi ipak bila Kvatrić, a treba vidjeti i hoće li ruta doista ići preko Masarykove ulice, jer je Grad najavio kako će dio te ulice postati pješačka zona.

image

Do Maksimira bi magistrala bila duga 6,7
kilometara, a većim bi se dijelom sastojala od široke, dvosmjerne trake

Jutarnji

Kako proizlazi iz prijedloga Sindikata biciklista, magistrala do Maksimira bila bi dugačka 6,7 kilometara, a većim djelom bi se sastojala od široke, dvosmjerne biciklističke trake koja bi nastala tako da bi se broj automobilskih kolničkih traka smanjio za jednu.

Da bi njena realizacija bila moguća, trebalo bi rekonstruirati sjeverni dio Deželićeve te ukloniti sjevernu prometnu traku i pomaknuti parkirališta za aute na nju, a na oslobođenom koridoru između drvoreda i nogostupa izvesti dvosmjernu biciklističku stazu širine dva i pol metra.

Najproblematičniji spoj

Masarykova, Teslina i Amruševa postale bi tzv. shared space zona u kojoj ne bi nužno bila posebno označena traka, ali bi biciklisti bili jednakopravni sudionici prometa, a na ruti se najproblematičnijim smatra spoj na Martićevu ulicu. U jednoj varijanti magistrala bi bez oznaka prolazila Palmotićevom i Jurišićevom, gdje bi trebalo sanirati opasne odvodne kanale, te bi se u nastavku spajala s Martićevom, a u drugoj je moguće organizirati da magistrala prolazi kroz blok između Palmotićeve i Draškovićeve ili kroz Đorđićevu. Martićevu bi pak trebalo preurediti jer trenutačno ima biciklističku stazu, ali nezadovoljavajuću. Prijedlog je smanjiti broj kolničkih traka i sagraditi dvosmjernu. Kako bi bio izveden njezin spoj na Kvatrić nije poznato.

Sindikat biciklista:

Ne bi se narušila protočnost prometa

"Naša mjerenja, kao i procjene Prometnog fakulteta, pokazuju da to ne bi narušilo protočnost automobilskog prometa, dok bi se uvelike poboljšala protočnost biciklističkog prometa. Važnije od toga, sigurni smo da bi takva brza biciklistička magistrala signalizirala ozbiljnu namjeru Grada Zagreba da se potakne biciklistički promet u svrhu smanjivanja gužvi u gradu", stoji u pojašnjenju Sindikata biciklista te se navodi da bi realizacija magistrale, prema tadašnjim predviđanjima, koštala manje od milijun kuna, no naravno današnje bi brojke vjerojatno bile drukčije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. listopad 2024 23:30