Grad Zagreb traži 80 milijuna kuna od države za obnovu vodovodnih cijevi

Potrebna je hitna sanacija zagrebačke vodoopskrbne mreže. Ako to dosad nije bilo jasno, postalo je jasno ovaj tjedan nakon dvaju puknuća cijevi na istom magistralnom cjevovodu na Trešnjevci. Cjevovod na Selskoj koji je uzrokovao poplavu u 19 obiteljskih kuća u nedjelju, a onda u dvije škole i učeničkom domu u utorak novim puknućem 500 metara poviše, polegnut je prije gotovo 70 godina, kako se jučer doznalo.

Međutim, prema riječima gradonačelnika Tomislava Tomaševića, postoji plan. Plan rekonstrukcije magistralnog cjevovoda ključnog za opskrbu zapadnog dijela grada, prema projektnoj dokumentaciji Vodoopskrbe i odvodnje, stajao bi oko 80 milijuna kuna, a planira se povući iz Nacionalnog plana za oporavak (NPOO). Riječ je o magistralnom vodu koji ide od Jadranskog mosta do vodospreme Sokolovac na Svetom Duhu, oko sedam kilometara dužine.

- Sutra ćemo razgovarati s ministrom Tomislavom Ćorićem o financijskom aranžmanu i mogu li se hitno povući sredstva iz NPOO-a za sanaciju vodoopskrbne mreže. Selska je vrlo prometna ulica i promet koji se odvija također radi pritisak na cijevi. Prema najavama Vodoopskrbe, moguć je domino efekt i nova puknuća – upozorio je u utorak gradonačelnik Tomašević koji je oko 5.30 sati već bio na mjestu novog puknuća na križanju Selske i Baštijanove.

Serija poplava

Iako nam iz Ministarstva gospodarstva nisu stigli potvrditi koje će teme raspravljati Tomašević i ministar Ćorić u srijedu, kao ni koliko se sredstava može osigurati iz NPOO-a za obnovu cjevovoda, iz javnih je podataka dostupno da stavka NPOO-a "unaprjeđenje vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom" iznosi 6,5 milijardi kuna. Kako je Tomašević rekao na konferenciji za medije, osvrćući se na seriju poplava, uskoro nas "čeka povlačenje većih sredstava iz EU za modernizaciju vodoopskrbne mreže kako bismo smanjili gubitke u mreži".

- Za pravu sanaciju i modernizaciju vodoopskrbne mreže u Zagrebu potrebno je sigurno nekoliko milijardi kuna. Bit će daljnjih rekonstrukcija, to je dugoročan projekt, ali u kojem vremenu i financijskom aranžmanu, razgovarat ćemo s Ministarstvom gospodarstva – rekao je.

Prema istupima direktora Vodoopskrbe i odvodnje Marina Galijota, ViO je donio izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju magistralnog cjevovoda od Jadranskog mosta, čija će priprema trajati oko dvije godine, a nakon toga će se raspisati javni natječaj za rekonstrukciju. O šteti nastaloj nakon dviju poplava na Trešnjevci iz Grada još nemaju konkretne procjene. Ono što se zasad zna jest da je od 19 kućanstava koja su nastradala izbojem vode u nedjelju samo njih deset prijavilo štetu. Djelatnici Vodoopskrbe bi prema zaprimljenim prijavama trebali izlaziti na teren i raditi procjene.

Neki od stanara utvrdili su štete i veće od 10.000 eura. Od Zagrebačkih cesta, zaduženih za sanaciju kolnika, doznali smo da će trošak radova na puknuću od nedjelje iznositi 270.000 kuna. Riječ je, kako su nam odgovorili, o troškovima rada za 600 četvornih metara kolnika, 300 pješačke staze, 100 rubnjaka, 50 kubika stabilizacije te zamjeni četiri kanalizacijska poklopca. - Planirani datum ponovnog puštanja prometnice u promet je četvrtak 30. rujna u jutarnjim satima - odgovorili su nam.

Za jučerašnje puknuće, za koje je gradonačelnik Tomašević rekao da je nešto veće i ozbiljnije od nedjeljnoga, iz Zagrebačkih su cesta rekli da još nisu pristupili sanaciji pa im je teško reći koliki su troškovi radova. Inače, ovo nije prvi put da je magistralna vodovodna cijev puknula baš na Selskoj cesti. Slična je situacija bila 2018. kada je magistralni cjevovod puknuo na raskrižju Selske ceste i Krapinske ulice.

Opterećenje

Vladimir Andročec, profesor i stručnjak za hidrodinamiku i vodogradnju, smatra da su velike šanse da dođe do trećeg puknuća.

- Selska je baš nesretna zona jer ima opterećenje velikog broja vozila, ali i tlakove zbog napajanja podsljemenske zone - tumači. Dodaje da je još prije deset godina sudjelovao na studiji strateškog razvoja vodoopskrbe u Zagrebu kada je bilo riječi o istim temama.

- Puno vode jednostavno iscuri, više od 60 milijuna kubika godišnje. Nije se ništa poduzelo, iako su svi modeli osmišljeni, kao hidraulički model. Ispada da treba puno ulagati - rekao je Andročec i dodao da se onda spominjao iznos od 100 milijuna eura kako bi se gubitak vode s trenutnih 50 posto spustio na 20 ili 30 posto.