Zamislite godinu 2021. u Zagrebu. Sunčana je subota u zagrebačkom Parku Maksimir. Mladi zaljubljeni par iskoristio je vrijeme za romantičnu vožnju čamcem po jezeru.
Njihov trenutak samoće prekida usklik školaraca-forenzičara koji su upravo riješili misterij nestale kornjače. Obližnji studenti pak čekaju da žamor utihne kako bi u miru mogli izmjeriti karakteristike biljaka. Podaci su im, naime, potrebni za završni rad.
Šumovi iz prirode im ne smetaju - žubor slapa ispod bijelog čipkastog mosta, ljubavni zov labuda s malog otoka, kao ni glodanje dabrova i rika mladog medvjeđeg para iz zoološkog vrta. No, harmonični zvuk prirode odjednom nadglašava zvuk crkvenih zvona iz župe Sv. Jeronima gdje su muškarac i žena jedno drugome rekli sudbonosno “da”.
Fotografija iz 1910. godine (gore) prikazuje čamce na jezerima, sad ih vraćaju
Nove šetnice
Ovako će otprilike za dvije godine izgledati Park Maksimir nakon što završi projekt “Gradski prozori u prirodu” vrijedan čak 35 milijuna kuna, od čega je 14 milijuna povučeno iz fondova EU. Projektom je obuhvaćeno uređenje Prvog i Drugog maksimirskog jezera, izgradnja šetnice te centra za interpretaciju živog svijeta, razvoj edukativnih programa i sadržaja te obogaćivanje turističke ponude Parka.
Jutarnji list prvi donosi vizuale budućeg parka te detaljne programe i ponudu koja će se u njemu moći pronaći. Krenimo prvo sa sadržajem.
Projektom je predviđeno uvođenje 18 edukativnih programa i 16 novorazvijenih interpretacijskih sadržaja.
Jedan od njih je i program rangera, odnosno čuvara prirode kroz koji će posjetitelji moći sami brinuti o zaštiti parka.
- Posjetitelji će moći skinuti aplikaciju, odnosno neku vrstu elektroničke radne bilježnice u koju će kontinuirano moći unositi podatke i informacije vezane uz park.
Recimo, gdje su uočili neko oštećenje ili onečišćenje ili pak lokaciju gdje su uočili neke invazivne vrste što će pomoći djelatnicima JU Maksimir da lakše rukovode parkom - kaže Biljana Janev Hutinec, voditeljica istraživanja i razvoja Javne ustanove Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba.
Nadalje, uvode se brojne mogućnosti za edukaciju učenika i studenata.
Primjerice, srednjoškolci će pomoću posebnih uređaja moći mjeriti razinu buke u parku i bilježiti kako ona utječe na okoliš i prirodu, dok će studenti na raspolaganju imati sofisticirane tehnološke uređaje za istraživanje prirodnih pokazatelja flore i faune za svrhu pisanja završnog rada.
U planu je i noćna “wildlife” tura kroz koju će posjetitelji upoznati životinjske vrste u parku koje su aktivne po noći. Ono što je posebno pohvalno jest da će polovica programa biti prilagođena osobama sa senzornim oštećenjima.
Naime, na projektu su osim JU Maksimir i Zoološkog vrta GZ radili i udruga BIOM, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba DODIR i udruga za nadarenu djecu Vjetar u leđa.
Pogled na oba jezera iz 1852. (gore) i vizual budućeg izgleda jezera (dolje)
Prvi vizual medvjeđeg brloga. Trenutno su medvjedi smješteni u neadekvatnom prostoru koji će se iz temelja renovirati.
Sve kao nekad
Nakon sadržaja prelazimo na infrastrukturu. Plan je bio obnoviti Maksimir onako kakav je nekada bio.
Jezera, čamci, pristaništa, čipkasti bijeli most, drveće, slap, sve uređeno prema uzoru na 19. stoljeće. Problem je što arhivski nacrti postoje samo za objekte unutar parka, no ne i za krajolik i popratne manje građevine, zbog čega su se konzervatori i arhitekti koristili starim fotografijama iz 19. i s početka 20. stoljeća, što je posebno bilo važno za rekonstrukciju čipkastog drvenog mosta i slapišta koja se nalaze između Prvog i Drugog jezera.
No, zahvaljujući upornosti arhitekata iz Organizacije za planiranje i arhitekturu (OPA) koji su tražili fotografije u arhivima i monografijama, uspjelo se doći do originalnog izgleda po kojemu je u konačnici i napravljena rekonstrukcija.
- Čamcima će se moći ploviti po Prvom jezeru gdje će biti napravljena i pristaništa. Obnovit će se i kiosci koji se nalaze uz jezero, šetnica, parkovna oprema, no najveći zahvat bit će uz čipkasti most.
On je sada u derutnom stanju, kao i slapić ispod njega koji sada više podsjeća na brzac.
Nakon rekonstrukcije cilj nam je da svaki posjetitelj može s Lavljeg mosta u zoološkom vidjeti bijeli čipkasti most i u daljini paviljon. Baš onako kako se i nekada moglo - veli Jurica Ambrožić iz Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo.
Uz to sve napravit će se i Centar za istraživanje urbane bioraznolikosti, Interpretacijski centar zaštićene faune Hrvatske te Bioforenzični laboratorij, a u planu je i revitalizacija bioremedijacijskog otočića, tzv. Labuđeg otoka u Drugom jezeru kako bi se ponudilo novo prirodno stanište za ptice i ribu te kako bi se potpomoglo prirodno pročišćavanje vode.
Prelazimo u zoološki vrt koji je isto tako zahvaćen projektom modernizacije. Najznačajnije promjene vezane su uz medvjeđu nastambu koja će se proširiti sve do kanala, što će omogućiti staroj medvjedici da se kupa. No, ona bi ujedno uskoro mogla dobiti i društvo.
- Nova nastamba će moći podnijeti i veći broj medvjeda, tako da razmišljamo i o dovođenju mladog novog para. Ipak, prioritet će nam i dalje biti briga o staroj ženki - kaže Davorka Maljković iz Zoološkog vrta Maksimir.
Uz novu nastambu u planu je i gradnja interpretacijskog centra kroz koji će se dodatno educirati posjetitelji o medvjedu i životinjama s kojima on dijeli stanište, a u sklopu centra će biti izložen kostur špiljskog medvjeda po uzoru na postojeći kostur špiljskog lava.
Velika novost jest i gradnja nastambe za dabra uz sami kanal gdje će oni moći u relativno prirodnom staništu pokazati svoje graditeljske sposobnosti u izradi brana.
Bit će i novih sadržaja za posjetitelje, a jedan od najatraktivnijih je CSI Maksimir - program za proučavanje mikrosvijeta maksimirske šume.
Tzv. čipkasti most na fotografiji iz 1920. (gore) i vizual novog mosta (dolje)
Forenzičari u akciji
- Program je namijenjen djeci koja će kroz razne detektivske slučajeve otkrivati međuodnos biljnog i životinjskog svijeta. Primjerice, dogodit će se ubojstvo neke manje ptice u parku i mali forenzičari će kroz zanimljive zadatke morati utvrditi kako i zašto je došlo do zločina - veli Maljković.
Za kraj jedna novost za sve buduće mladence. Luka Čuljak, ravnatelj Javne ustanove Maksimir, otkrio nam je kako razmišljaju i o uvođenju mogućnosti vjenčanja u njihovoj kapelici Sv. Jurja, inače jedinom sakralnom objektu koji je u vlasništvu Grada Zagreba.
Za tu ideju će uskoro krenuti u razgovore s crkvenim ocima, a u planu je i obnova same kapelice.
Radovi za ovaj cjelokupni projekt su počeli još u listopadu prošle godine, a planiran završetak je pred kraj 2021. godine kada će posjetitelji na raspolaganju imati jedan potpuno novi, ali u isto vrijeme i stari, Park Maksimir.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....