Kako Sveučilište upravlja kvalitetom kad ne znaju ni koliko studenata završava studij?

ZAGREB - Osim povećanim brojem studenata koji odlaze na razmjenu u inozemstvo, Sveučilište u Zagrebu nema se baš čime pohvaliti u Izvješću o radu za 2011. godinu, koje je pred članovima Senata predstavio rektor Aleksa Bjeliš.

U iscrpnom dokumentu na 148 stranica tako se, primjerice, u poglavlju “Studiji i upravljanje kvalitetom” navodi da na Sveučilištu ne postoji informacijski sustav prikupljanja podataka o prolaznosti i završavanju studija niti o zapošljavanju nakon završetka fakulteta. Stoga nije jasno na koji način Sveučilište uopće “upravlja kvalitetom” kada ne zna ni koliko studenata završava studij.

O neuspjesima

U izvješću je vidljivo i to da još nije uspostavljen centar za savjetovanje i podršku studentima. A svi neuspjesi, kad je riječ o ovom poglavlju, pravdaju se frazama poput “intenzivno se radilo na uspostavljanju temelja za osnivanje i razvoj...”

Najporazniji su rezultati o istraživanju, pa tako sam rektor navodi da po tom pitanju nema pomaka i nema jasne istraživačke profiliranosti. Zbog nedostatka financija nema obnove istraživačke infrastrukture, u 2011. nije bilo zapošljavanja novih znanstvenih novaka, postoji tendencija odljeva mlađih doktora znanosti, a odustalo se i od usporedbe istraživačke produktivnosti naših znanstvenika u odnosu na one u Europi - zbog financija, jasno.

Prema nacionalnoj bazi podataka bib.ir.hr ukupno je bilo 1280 znanstvenih publikacija, a i u Rektoratu su svjesni da je “potrebno usmjeravati se prema WoS sustavu koji je osnova za dobivanje podataka za svjetske i europske rang-liste”. Ukupna znanstvena produktivnost u 2011. iznosila je 6075 radova A1 i A2 kategorije. Opravdanje za mali broj znanstvenih radova u usporedbi s drugim europskim sveučilištima rektor je našao u činjenici da mnogi znanstvenici ne potpisuju sveučilište na kojem je nastao rad.

“Trend ozbiljnog pogoršanja stanja istraživačkog sustava nije zaustavljen već je produbljen s vrlo izglednom perspektivom ulaska u akutnu kriznu fazu. Novo vodstvo MZOS-a se orijentiralo na izmjene postojećih zakonskih dijelova kojima bi se legitimirala restriktivna politika financiranja sustava”, zaključuje Bjeliš.

Fond kojeg nema

Kada je riječ o međunarodnim projektima, ni tu Sveučilište ne stoji dobro. U tijeku su samo 54 projekta. Prednjači Fakultet elektrotehnike i računarstva sa 13 projekata, zatim Veterinarski fakultet sa šest projekata, te Fakultet strojarstva i brodogradnje s pet projekata. I za to postoji opravdanje: “Ne postoji fond koji bi financirao troškove projektne dokumentacije”.

No, unatoč svemu, Sveučilište je ponosno na svoj rezultat, pa se tako hvale činjenicom da su 2011. prvi put dospjeli na Šangajsku listu top 500 svjetskih sveučilišta, a da su na drugim rang-listama na mjestima od 300. do 600.

“Iako je Sveučilište pozicionirano u donjem dijelu ljestvice, to predstavlja značajan uspjeh koji zaslužuje institucionalni ponos, ali i nacionalni, koji je nažalost izostao”, kaže Bjeliš .

U financijskom dijelu Sveučilište “posluje” s dobiti, međutim vidljivo je da prostora za razvoj i istraživanje nema jer sav novac ode na plaće zaposlenika te na materijalne i financijske rashode. Prihodi Sveučilišta u 2011. bili su 2,173 milijarde kuna, a više od milijardu kuna otišlo je za plaće zaposlenih.

Kako studenti ocjenjuju

Za 3,3 posto rasli su prihodi, ali i rashodi, i to za 2,9 posto. Kapitalne investicije financiraju se kreditom koji je podignut još 2007. godine, a do kraja 2011. fakultetima je isplaćeno 258 milijuna kuna, odnosno 72 posto ugovorenog iznosa. Sveučilište je na vanjsku suradnju u 2011. potrošilo još dodatna 24 milijuna kuna, a fakulteti su u 2011. zaradili 560 milijuna kuna vlastitih prihoda. Studentski centar poslovao je sa 10 milijuna minusa.

Sveučilište nešto bolje stoji u vrednovanju studija koje se prati preko studentskih anketa. Kvaliteta obaveznih kolegija na diplomskim studijima, primjerice, dobila je prosječnu ocjenu 3,83, dostupnost mentora je ocijenjena sa 3,94, a pristupačnost nastavnog osoblja 3,89. Studenti su na preddiplomskim studijima najbolje ocijenili knjižnicu i web stranice, ocjenom 3,85, dok su najgore ocjene, i to redom dvojke, na preddiplomskim i na diplomskim studijima dobili, primjerice, “uključenost studenata u projekte nastavnika “ ili “organizacija prakse” i “mogućnost zaposlenja nakon studija”. Ankete su pokazale i to da ECTS bodovi nisu usklađeni sa stvarnim opterećenjem.

Godina s više studenata

Podaci o upisima pokazali su, pak, da nema značajne razlike u uspješnosti studiranja između generacije studenata upisanih prije i poslije uvođenja državne mature. U 2011. upisana su 393 studenta više nego 2010., i to 4616 studenata bez plaćanja, 3049 s linearnim plaćanjem, 2672 s maksimalnim plaćanjem i 1265 izvanrednih studenata. Jedna od svijetlih točaka je i mobilnost studenata koja je povećana 100 posto. U 2011. na Sveučilištu u Zagrebu na razmjeni je bilo 214 stranih studenata, dok je 365 domaćih studiralo u inozemstvu. Međutim, i tu ima problema. Naime, na Sveučilištu je samo šest studijskih programa na engleskom jeziku!