Konačno rješenje za staru zagrebačku tvornicu

Nakon nedavnog rušenja zagrebačkog Paromlina glavna urbanistička tema postala je stara trnjanska tvornica Gredelj, najvažniji preostali spomenik industrijske arhitekture. O njegovoj prenamjeni nagađa se godinama, a finalna potvrda da doista neće završiti poput Paromlina stiže od Dubravke Vrgoč, nove intendantice HNK, koja je potvrdila višemjesečne spekulacije. U dijelu Gredeljeva kompleksa uskoro će se graditi nova, dodatna scena središnje nacionalne kazališne kuće.

Financiranje iz EU

- Gradonačelnik Milan Bandić potvrdio mi je da će se druga scena otvoriti u Gredelju. To je njegovo obećanje i ja mu vjerujem - izjavila je jučer za Jutarnji intendantica Vrgoč.

Nacionalnoj kazališnoj kući nužna je još jedna pozornica, jer su na Trgu maršala Tita smještene i drama i opera i balet, što je apsolutno nemoguća situacija koja se pokušava riješiti desetljećima.

Najavljena prenamjena jezivo zapuštene stare tvornice mogla bi stoga biti idealno rješenje i za Gredelj i za HNK. Osobito zato što će se projekt, uvjerena je intendantica Vrgoč, moći financirati i iz fondova Europske unije. No, prije nego što se krene u realizaciju tog projekta, trebat će riješiti, među ostalim, i određene nesuglasice Grada i Ministarstva kulture.

Velike nesuglasice

U Gradu, naime, smatraju da bi se neki dijelovi Gredelja u procesu revitalizacije trebali srušiti, dok se u Ministarstvu izričito protive takvom radikalnom zadiranju u strukturu objekta.

Predstavnici Grada i Ministarstva ove su godine, doznajemo, već dvaput raspravljali o temi Gredelj.

- Potvrđeno je da je potrebna suradnja na obnovi prostora, odnosno na izradi projekata o smještaju niza sadržaja s područja kulturnih i kreativnih industrija - kaže glasnogovornica Ministarstva kulture Nataša Petrinjak.

No, prije nego što počne realizacija bilo kakvih projekata, treba donijeti Detaljni urbanistički plan.

A da bi se taj plan donio treba vidjeti treba li doista rušiti određene dijelove kompleksa kao što predlažu iz Grada.

Naime, iako je 2004. cijeli kompleks proglašen kulturnim dobrom, u Gradu su već 2010. zaključili da bi kao spomenik trebalo tretirati isključivo radionicu za opremu kola. Druge zgrade, sagrađene u istom razdoblju, ali kasnije nadograđivane, trebale bi, smatraju, ostati bez spomeničkog obilježja. Tu se prije svega misli na neke pomoćne zgrade i skladišta na rubnom području Gredelja.

Nema rušenja

Iz Ministarstva pak podsjećaju da je cijeli kompleks zaštićen kao industrijski krajolik te kako zaštita kulturnog dobra propisuje da se rekonstrukcija mora obaviti u skladu s konzervatorskim uvjetima.

Pojednostavljeno, iz Ministarstva poručuju da neće podržati nikakvo rušenje. S obzirom na to da su i obnova Paromlina i gradnja nove scene HNK od iznimnog značenja i za Ministarstvo i za Grad, upućeni očekuju da će izgladiti nesuglasice.

A o premještanju drame, opere ili baleta u Gredelj zasad još nema potvrde.