Lisabon, Pariz, Mainz, Trst... Nijedan njegov prethodnik nije toliko putovao o trošku građana! Pogledajte te cifre

Ma što si on misli, glumi gradskog ministra vanjskih poslova", moglo se čuti nakon što je Antikorupcijsko povjerenstvo Grada Zagreba, na temelju predstavke jednoga građanina, od Gradske skupštine zatražilo i dobilo izvješće o troškovima službenih putovanja aktualnog predsjednika Joška Klisovića, ali i njegovih prethodnika, Drage Prgometa i Andrije Mikulića.

Iz podataka koje su dostavili Povjerenstvu bilo je moguće vidjeti kako Joško Klisović izuzetno voli putovati o trošku građana - samo u 2022. na ime službenih putovanja on i njegova pratnja, a najčešće je bila riječ o pročelnici stručne službe Mirjani Lichtner, potrošili su 128.129 kuna, čak 28 tisuća kuna više nego dva njegova prethodnika u pet godina.

Konkretno, Andrija Mikulić tijekom 2016., 2017. i 2018. na službena je putovanja s pratnjom potrošio 76.267 kuna, a Dragi Prgometu iz proračuna je u tu svrhu izdvojeno nešto malo više od 24 tisuće kuna.

Iz dokumentacije se vidi da su i jedan i drugi uglavnom putovali po Hrvatskoj i BiH, a Mikulić je od inozemstva na popisu imao tek jedan posjet Njemačkoj, konkretno Frankfurtu, dok je Prgomet bio u Srbiji, odnosno u posjetu Subotici.

Ciljevi putovanja

Za razliku od njih, Joško Klisović više je stremio Europi nego regiji - nanizalo se tu putovanja u Mainz, Lisabon, Brno, Trst i Pariz, od regije je posjetio Sarajevo, a od ukupno 17 putovanja na kojima je bio, pročelnica Lichtner pratila ga je na njih 12, s obrazloženjem kako je ona zadužena i za poslove protokola i organizacije koji su itekako bitni tijekom službenih putovanja.

Pojavilo se i obrazloženje za tako drastično povećanje troškova putovanja općenito, a koje je vidljivo iz izvješća Gradskog kontrolnog ureda, koji je na molbu Antikorupcijskog povjerenstva istražio te troškove - naime, Klisovićeva putovanja pojašnjavaju se time da su Gradska skupština i njen predsjednik u 2022. postali važan sudionik u ostvarivanju ciljeva međugradske i međunarodne suradnje te da su programom utvrđeni kao jedan od nositelja aktivnosti, posebno u području "prepoznatljivosti i povezanosti grada Zagreba, modela dobrog upravljanja, digitalizacije te humanitarne pomoći".

Stoga je Klisović putovao u grad Mainz, u kojemu je boravio tri dana kako bi tamo predstavio projekte za obnovu i sufinanciranje objekata stradalih u potresu, a u bilješkama s putovanja navodi se kako je jedan od doprinosa tog putovanja skorašnje potpisivanje ugovora o donaciji vrijednoj 500 tisuća kuna za obnovu Kina Europa.

Jutarnji je pokušao kontaktirati Joška Klisovića kako bismo ga zamolili komentar o troškovima te pitali što je od svih tih ciljeva putovanja na kraju i ostvareno, no on nam, nažalost, nije uzvraćao poziv.

Tako ostaje nejasno je li grad Mainz doista dao donaciju od pola milijuna kuna za obnovu Kina Europa, posebno s obzirom na činjenicu da se o tome ništa ne može pronaći na internetu.

U Umagu i Trstu Klisović je, pak, boravio dva dana kako bi razgovarao o problemu gradskog autokampa Borozija, koji je u vlasništvu grada Zagreba, ali grad Umag smatra da je trebao ostati u vlasništvu općine. Ipak, čini se kako ni ovdje nije napravljen nikakav pomak, što god on trebao biti, posebno s obzirom na činjenicu da je grad vlasništvo nad kampom upisao još davne 1998. godine.

Projekt Gredelj

Klisović je zatim sudjelovao na otvorenju prve ovogodišnje međunarodne izložbe Muzeja za umjetnost i obrt "Život za balet" u Trstu, a u ožujku je odletio u Pariz, gdje je bio na sastanku u Razvojnoj banci Vijeća Europe.

U Parizu je boravio dva dana te dogovorio da će Zagreb pripremiti prioritetne projekte za sufinanciranje, kao i da će banka provjeriti može li se novcem iz InvestEU financirati projekt Gredelj.

I tu smo s Klisovićem htjeli provjeriti je li što konkretno postignuto, ali nismo uspjeli, a novosti o financiranju projekta Gredelj ne nalazimo ni na internetu.

Najduže njegovo putovanje odnosilo se na posjet Lisabonu, u povodu sudjelovanja na konferenciji CED s temom "Rješenja za grad budućnosti".

U tom je povodu Klisović u Lisabonu s pročelnicom boravio čak pet dana te se tamo susreo s brojnim dužnosnicima - predsjednicom lisabonske gradske skupštine, gradonačelnikom, prvim tajnikom hrvatskog veleposlanstva, veleposlanicom Anitom Tršić te sudjelovao na plenarnom internom sastanku predstavnika gradova sudionika konferencije.

U češkom Brnu Klisović je boravio tri dana tijekom ožujka, kad je obišao tamošnju spalionicu te razgovarao o suradnji dvaju gradova. Tema susreta je iz kratkog službenog obrazloženja bila dosta načelna - uglavnom se svodila na "susret s predstavnicima grada, predstavnicima holdinga te razgovori o budućoj suradnji, razmjeni i dijeljenju najboljih praksi".