Milan Bandić daje 17 milijuna kuna da bi OPET OBNOVIO Cvjetni trg?! 'Bilo bi pošteno da Horvatinčić plati, a ne Grad'

ZAGREB - Preuređenje Trga Petra Preradovića u centru Zagreba, koje će porezni obveznici platiti najmanje 17 milijuna kuna, ipak počinje ovoga proljeća, a radove će izvoditi Tehnika i tvrtka Akro objekti kao podizvođač.

- Rok za izvođenje radova je 150 dana, a u njega je uključena i nabava kamena od oko 45 dana - tvrde u Gradu.

Nepotreban projekt

Ipak, iako radovi još nisu počeli, prema ocjeni stručnjaka, arhitekata, povjesničara umjetnosti, ali i gradskih zastupnika, sanacija popločenja Trga Petra Preradovića već ima prizvuk kontroverznoga.

Naime, svi se oni slažu da je ovakav projekt nepotreban te da se opet ide na ruku poduzetniku Tomislavu Horvatinčiću i njegovu stambeno-poslovnom centru Cvjetni. Ističu i to da je apsurdno uređivati Trg po projektu iz 1995., koji je već tada izazvao brojne kontroverze, a izradili su ga arhitekti Mihajlo Kranjec i Berislav Šerbetić.

Od tog se projekta tada odustalo jer nije bilo novca pa naši sugovornici ističu kako je apsurdno da danas, kada su i država i grad u teškoj financijskoj krizi, odjednom ima novca.

Imali li smisla uređivati Cvjetni trg pitali smo Damira Ljutića, predsjednika Društva arhitekata Zagreb, s kojim smo i obišli trg.

Bacanje novca

- Investicije su uvijek dobro došle, pogotovo one od kojih bi svi imali benefit. No, preuređenje Trga Petra Preradovića ne čini mi se kao najracionalnije utrošen novac. Taj mi se trg čini sasvim pristojno održavanim i ne vidim smisla u tome da se ponovno uređuje.

Cvjetni trg je u središtu grada i on bi trebao biti njegovo ogledalo, na neki način pogled u budućnosti. Nažalost, prema projektu starom 17 godina, to se neće dogoditi. Recimo, samo granitne ploče koje će se postavljati poprilično su konzervativne - smatra Damir Ljutić.

Pojačano servisiranje

S njim se slaže i Hrvoje Hrabak, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, koji je apsolutno protiv zahvata zbog starog projekta. Po njegovu mišljenju, taj trg treba samo pojačano servisirati, a kad dođu bolja vremena, napraviti novi natječaj za projekt koji će odgovarati novonastalim uvjetima.

- Smiješno je da se obnavljaju ploče koje su u dobrom stanju, a ne obnavljaju se katastrofalne tramvajske pruge po kojima su teški kamioni tutnjali dok se gradio stambeno-poslovni centar Cvjetni - ustvrdio je Hrabak.

Osim sanacije Cvjetnog trga, ali i Margaretske, Preobraženske, Varšavske i Preradovićeve ulice, gdje će se umjesto betonskih ploča postavljati granitne ružičaste ploče, tip kamena “rosa porrino”, intenzivnije ružičaste “balmoral”, sive boje tip “super dark” ili tamnosive “jablanica tamna”, uređivat će se i postojeća komunalna infrastruktura.

Upravo uređivanje postojeće komunalne infrastrukture, prema gradskoj zastupnici Veri Petrinjak Šimek, stvarni je razlog ovoga projekta.

- Hitno se mora rekonstruirati komunalna infrastruktura, a naročito kanalizacija, s kojom cijeli blok ima velikih problema nakon gradnje na Cvjetnom. Prema ugovoru Horvatinčića s Gradom iz 2008. godine, kada je utvrđivan javni interes, dogovoreno je da će poduzetnik, uz slobodni pasaž i dvorane, urediti i komunalnu infrastrukturu. A to nije učinio. Znači, nikad kraja ustupcima i pogodovanju Hotu i nikad kraja štetama koje taj projekt donosi gradu - oštra je V. Petrinjak Šimek koja se nakon toga počela posipati pepelom.

Nije bilo rasprave

Naime, gradski zastupnici imali su na predzadnjoj sjednici Skupštine pred sobom Program izgradnje objekata i komunalne infrastrukutre, a pod točkom “nerazvrstane ceste” bio je i projekt preuređenja Cvjetnog trga.

No, nitko od zastupnika o tome nije otvorio raspravu. Program izgradnje objekata i komunalne infrastrukture na kraju nije prošao te je morao ići na dopunu zbog nekih drugih stvari, dodala je Petrinjak, čime se otvara mogućnost da se rasprava o ovom projektu povede na sljedećoj sjednici.

- Mi tada nismo primijetili taj dio jer je cijeli program od 40 točaka na sjednici Skupštine bio jako opsežan i naporan. Pogriješila sam i napravila previd života - rekla je V. Petrinjak.

Snješka Knežević, povjesničarka umjetnosti, izjavila je da problem trga i okolnih ulica nije estetizacija, nego su to štete koje su na njima učinili teški kamioni i dizalice dok se gradio objekt Cvjetni.

- Bilo bi normalno i pošteno da popravak financira njegov vlasnik, a ne Grad. Sredstvima predviđenim za opločavanje bilo bi bolje, a i nužno, popraviti štete na cijeloj pješačkoj zoni: na hodnicima, kolnicima, tramvajskim prugama - zaključila je S. Knežević.

Zašto Grad Zagreb ne može izdvojiti novac za ovo:

Bolnica Goljak: Hitno su potrebne stepenice za transport bolesne djece

Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama radi na tri lokacije koje su u neposrednoj blizini, ali nemaju mogućnost prijevoza djece.

Problem bi se riješio obnovom serpentina koja bi povezala središnju zgradu na Goljaku i pomoćnu na Zelengaju 37. Temelji za serpentinu su postavljeni, no treba sagraditi stube i platformu za djecu u kolicima kako bi bez opasnosti mogli iz jedne u drugu zgradu. Procjenjuje se kako bi za transport bolesne djece trebalo uložiti oko milijun kuna.

OŠ ‘Petar Zrinski’: 564 učenika svaki dan ide u školu koja se doslovno raspada

Škola osnovana 1875. danas predstavlja opasnost za svojih 564 učenika. Dotrajaloj zgradi potrebna je potpuna obnova. Žbuka koja pada s vanjske strane zgrade, pohabani zidovi te loše instalacije samo su neki od problema s kojima se nosi ta škola.

Sa stubišta otpadaju komad žbuke, u zidovima su rupe, a soba koja bi djeci mogla služiti kao dvorana za aktivnosti zaključana je zbog opasnosti od daljnjeg truljenja starih zidova.

U obnovu škole trebalo bi uložiti priličnu svotu jer je treba preurediti od temelja.

Dječji vrtić ‘Petar pan’: Tete strahuju da će djeca stradati u derutnom objektu

U dječjem vrtiću na zagrebačkom Črnomercu imaju mnogo problema, od dotrajalih podova do rupa u dvorištu. Od donacija koje su primili uspjeli su popraviti dio vrtića, ali je prostor veoma zahtjevan. Pada žbuka sa zgrade, nedostaju pločice, stepenice za izlaz u nuždi zahrđale su i potpuno neiskoristive.

Potrebno je očistiti i otvoriti prostor nekadašnje terase koji danas služi kao spremište i nemoguće je u njega pustiti djecu. Dvorište je puno rupa, pločice su neravne, tako da se djeca u svakom trenutku mogu ozlijediti.