REAKCIJE NA BANDIĆEV PLAN

MOGU LI SE ŠIRITI PARKING-ZONE? Većina čelnika gradskih četvrti podržava novi sustav naplate, prometni stručnjaci: 'Ideja nije loša, ali...'

 
 Bruno Konjević/Marko Todorov / CROPIX

Ako se ne uvede naplata parkiranja na području cijeloga Zagreba, onda nismo izjednačili sve stanovnike i doći će do kaosa ako se u pojedinim ulicama parkiranje naplaćuje, a u drugima ne. Nismo onda ništa napravili.

Ovako komentira Željko Jeger, predsjednik Vijeća gradske četvrti Stenjevec, inicijativu gradonačelnika Milana Bandića da uvede naplatu parkinga u sve kvartove u Zagrebu. Naime, Bandić je jučer potvrdio da razmišlja o toj ideji, no da će prvo za mišljenje pitati mjesne odbore i vijeća gradske četvrti te da će tek onda, uz njihov blagoslov, uvesti parking koji će biti “pravedan, provediv i racionalan”.

Kako bismo vidjeli što misle o tom prijedlogu, nazvali smo šest predsjednika VGČ-a te ih pitali kako gledaju na to da se Zagreb pretvori u jedno veliko parkiralište.

Okolni stanari

Željko Jeger, čelni čovjek Stenjevca, dao je podršku toj inicijativi.

- Više nemamo problema i sada su svi stanari u tim ulicama u ravnopravnom položaju. No, od nas se sada očekuje da osiguramo dovoljan broj parkirnih mjesta jer su prošla vremena kad je jedna obitelj imala samo jedan auto - kaže Jeger.

S njim se u jednom dijelu slaže i Milan Draženović, predsjednik VGČ Donja Dubrava. On smatra da je potrebno proširiti naplatu, no da se ona ne može uvesti u sve ulice.

- Prije nekoliko godina izgradili smo dva nova parkirališta, i tu treba uvesti naplatu jer ih mnogo ljudi zloupotrebljava - kaže Draženović te dodaje da se naplata ne može uvesti u sve ostale ulice jer za to ne postoje uvjeti.

Slično razmišlja i Damir Oniško, predsjednik VGČ Gornja Dubrava. Kako kaže, kod njih se trenutačno više od 80 posto parkirnih mjesta ne naplaćuje, no bilo bi bolje kad bi se na nekima od njih uvela naplata.

- To su lokacije oko institucija gdje se okuplja velik broj ljudi, kao što je Dom zdravlja, kulturni ili rekreativni centar. Nije u redu da na tim parkiralištima aute ostavljaju okolni stanari i time uzurpiraju javni prostor, pa se drugi zbog nedostatka mjesta parkiraju na nogostupima ili javnim površinama - navodi Oniško. Ipak, ističe, bilo bi smiješno da se parkiranje uvede u Čučerju ili u sličnim udaljenim mjestima.

U VGČ Novi Zagreb - Zapad smatraju da se naplata parkiranja ne smije uvesti ondje gdje građani to ne žele. Predsjednik Jadranko Baturić kaže kako bi u njegovu kvartu to mogli željeti na Kajzerici, no da takav prijedlog sigurno neće prihvatiti prigradska naselja.

- Smatram da je bolje rješenje od naplate parkinga stvaranje jednosmjernih ulica. U Trnskom, primjerice, u dio naselja uveli smo jednosmjerni promet i dobili 120 novih parkirnih mjesta. Kad bismo takav princip proveli na cijelo naselje, dobili bismo još 280 i ne bi trebalo uvesti naplatu - kaže Baturić.

Nije pravedno

Ima i onih koji su protiv gradonačelnikove inicijative. Stjepan Kezerić, predsjednik VGČ Sesvete, navodi da se naplata može uvesti u uži centar Sesveta, ali da ne smije ići dalje od toga, pogotovo ne u ruralna naselja. U Brezovici se pak ne zamaraju Bandićevim prijedlogom jer, kako kaže predsjednica VGČ-a Marina Pucević, u njihovoj četvrti nema gradskih površina pa se ne može ni uvesti nikakva naplata.

Marko Ševrović, profesor na Fakultetu prometnih znanosti, kaže kako takav sustav postoji u Beču, kao i u drugim svjetskim gradovima, te navodi da aktualni sustav naplate u Zagrebu nikako ne funkcionira.

- Zagrebački sustav nije pravedan. Jedni plaćaju, drugi ne, jedni imaju beneficije i s povlaštenim kartama mogu parkirati u drugim zonama, drugi pak nemaju te beneficije - smatra Ševrović. Ujedno, predlaže da se Grad više koncentrira na prigradske dijelove grada kao što su Podsused ili Črnomerec gdje parkiraju brojni građani te javnim prijevozom dolaze u centar na posao.

Prometni stručnjak Goran Husinec također smatra da je moguće uvesti naplatu u cijelom gradu.

- Novac od naplate parkinga onda se mora uložiti u prometnu infrastrukturu, a ne da se njime puni proračun. U tom će se slučaju građani osjećati prevareno - ističe Husinec.

Primjeri u Europi: Ljubljana i Beč naplaćuju parking u cijelom gradu

LJUBLJANA

  • Prva zona je u centru grada, cijena je 5,92 kn/h, maksimalno 2 sata, druga zona je širi centar grada, cijena je 3,7 kn/h, maksimalno 6 sati, i treća zona je ostatak grada sve do rubnih dijelova grada, cijena je 2,96 kn/h, maksimalno 10 sati.

BEČ

  • Kratkoročne parking zone, od broja 1 do 9 + broj 20: od ponedjeljka do petka od 9 do 22 sata s maksimalno 2 sata zadržavanja; broj 12 i 14 pa sve do broja 18 od ponedjeljka do petka osim državnih praznika, parkiranje od 9 do 19 sati s maksimalno 3 sata zadržavanja;
  • U zonama 1, 2, 3, 4, 6, 7, 8, 9 i 12, postoje parking mjesta isključivo rezervirana za lokalno stanovništvo
  • Cijene: 30 minuta = 7,76 kn, 1 sat = 15,53 kn, 2 sata = 31,06 kn

PRAG

  • 4 zone u središtu grada, plava 4 h - 35 kn, zelena 8,7 kn/h, narančasta 11,6 kn/h i mix zona
  • Ostatak grada park&ride: 16 lokacija, 2350 mjesta na milijun stanovnika, cijena 5,8 kn dnevno (besplatno na neobilježenim mjestima)

BERLIN

  • 94.350 parkirnih mjesta na 42 parking područja. 7,40 do 30 kn/sat, dnevna 73 do 258 kuna
  • Ostatak grada park&ride: 3,7 do 11 kuna po danu

BEOGRAD

  • 4 zone u središtu, crvena 3,5 kn - 60 min, žuta 3 kn - 120 min, zelena 2,6 kn - 180 min, plava 2 kn neograničeno
  • Ulična 1474 mjesta u krugu 10 min pješice
  • Izvanulična 16 parkirališta - 4354 mjesta - cca 5,6 kn/h
  • Ostatak grada: park&ride 1 lokacija - 292 mjesta - 2 kn SMS po satu

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 02:10