Na Trešnjevki se za novogradnju traži 4000 eura po kvadratu. Pitali smo stručnjake kako je to moguće

U jednoj upravo završenoj novogradnji na Trešnjevki koja je pred useljenjem, i koja se nalazi blizu tržnice i osnovne škole, ostao je za prodaju još jedan stan na trećem katu.

Koliko je kvadrat, pitali smo tvrtku koja ih je gradila.

"4300 eura, možete doći pogledati", odgovara muški glas.

I u nedavno završenoj zgradi na Knežiji, u Ulici Stara Knežija, kvadrat se plaćao oko 4000 eura. U najavi je i zgrada u kojoj će, u istom tom kvartu, kvadrat stana stajati oko 4500 eura. Samo prije dvije i pol, tri godine u središtu grada prodavali su se stanovi u zgradi Park Kneževa, blok između Branimirove ulice i Ulice kneza Borne za slične iznose, stajali su od 4000 do 5000 eura, s tim da je najskupljih bilo samo nekoliko. Govorimo o zgradama tvrtke VMD Model, koji se smatraju najvišim standardom gradnje novogradnje na zagrebačkom tržištu nekretnina i za čije se projekte raspisuju natječaji i rade ih poznati arhitektonski uredi.

Danas isto toliko stoji standardna ili malo kvalitetnija nova urbana vila u širem središtu, dok je novogradnja koja se gradi na boljim lokacijama u Dubravi oko 3000 eura. Pritom arhitekti sa svojim projektom u Austriji dobivaju 10 posto vrijednosti gradnje nekog objekta, a kod nas samo tri, nekad i manje oko jedan posto, pa to očito nije značajni udio koji se plača u cijeni kvadrata. Sa samo tri posto se ne motivira arhitekte da daju najbolje od sebe.

Ronald Gorsic/Cropix

- Cijene su posljednje dvije godine eksplodirale. U Zagrebu je situacija oko gradnje kao Divlji zapad, svatko ima neki razlog za dizanje cijena i može im proći. Netko će od investitora i graditelja kao opravdanje reći ‘pa morao sam dignuti plaće radnicima‘, drugi ‘platio sam previše zemljište‘, ali glavni razlog je u tome što svi u lancu gradnje jedne zgrade žele sada veću zaradu nego ikad - rekao nam je jedan stručnjak upućen u stanje na graditeljskoj sceni u Zagrebu (koji je želio ostati anoniman).

Početak je ove priče, kaže, u činjenici da je angažman građevinskih tvrtki u Zagrebu oko obnove nakon potresa velik, što znači da za izvođačima vlada velika potražnja. Drugi je razlog što su cijene građevinskih zemljišta visoke, često dvostruke u odnosu na prije samo par godina, a za kvalitetnima je potražnja. Općenito je i dalje prisutna potražnja kupaca za novogradnjom na kvalitetnim lokacijama.

Nadalje, kooperanti izvođača radova gotovo dobivaju cijene koje zamisle jer ima posla za birat, i te su cijene, dodaje, često nebulozne.

- U zadnje vrijeme porasle su cijene svakog kooperanta, ali i marže od developera, tako da je logično da je cijena gradnje narasla, a onda i kvadrata na tržištu. Kad nema posla, svi minimalno uzimaju da prežive, malo se zaradi, a u situaciji potražnje kakva je sad u Zagrebu svi su povećali svoje usluge i cijene, od betona do keramičara... Također, investitori često bahato postavljaju cijenu kvadrata, a pitanje je što se za nju nudi, daju li baš sve što bi kupac za taj novac trebao dobiti. Važno je potražnju i ponudu dovesti u srazmjer. Ako je raspon novogradnje u Zagrebu uglavnom od 3000 eura do 6000 eura za kvadrat, to samo po sebi mnogo govori o tržištu jer bi trebao biti od 2000 do 15.000 - objašnjava ovaj stručnjak.

Vanesa Pandzic/Cropix

Daje nam i jedan slikoviti primjer trenutačne kaotične situacije: investitor neke zgrade može kada traži ponudu za neke radove dobiti, kod nekih 10 posto veće cijene nego na prijašnjim projektima, kod drugih 20 posto, a nekih čak 100 posto, za isti potencijalni posao.

Pritom su, što je već duže prisutno, i cijene materijala narasle, ali to ne može biti glavni razlog ovako velikog dizanja cijena kvadrata, objašnjava, jer su ta poskupljenja bila oko 10, 20 posto.

- Rast cijena novogradnje u Zagrebu ima svoju osnovu, ali svi sad pretjeruju jer ima potražnje za stanovima na dobrim lokacijama. No cijene novogradnje neće pasti, neće se vraćati, možda će ih eventualno nešto manje kupovati i više birati kvalitetu. Tražit će se sve veća kvaliteta za uloženi novac - zaključuje naš sugovornik.