DERUTNI KOMPLEKS

NESTAJE SPOMENIK ARHITEKTURE PRVE KATEGORIJE Zbog nebrige se urušio južni zid Paromlina

Konstantna nebriga Grada Zagreba za jedan od najvažnijih zagrebačkih spomenika industrijske arhitekture prve kategorije dovela je do urušavanja cijelog južnog zida glavne zgrade Paromlina. Naime, Paromlin je tijekom svoje povijesti tri puta stradavao u požarima, a od onog zadnjeg 1988. godine nikad nije obnovljen.

Prema riječima glasnogovornice Ministarstva kulture Nataše Petrinjak, Ministarstvo kulture u četvrtak je poslalo svoje inspektore da snime stanje. Nakon toga Ministarstvo je od Gradskog zavoda za zaštitu kulture i prirode tražilo očitovanje o tome koje su mjere zaštite dosad poduzete i koje se planiraju poduzeti. No, Gradski zavod za zaštitu o mjerama se nije očitovao do petka, a kako kaže Petrinjak, ako se uskoro ništa ne dogodi, Ministarstvo kulture spremno je samo djelovati u okvirima nadležnosti državne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Pročelnik spomenutog Gradskog zavoda, Silvije Novak, ni danas nije bio dostupan za razgovor o mjerama zaštite Paromlina, kao ni Jadranka Veselić, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

Stoga smo za mišljenje upitali Zvonka Makovića, predsjednika Odbora za kulturu zagrebačke Gradske skupštine, koji se vrlo neugodno iznenadio kada smo mu objasnili zašto zovemo.

- Pojma nisam imao da se to dogodilo. Baš ste me šokirali. To je najkvalitetniji primjerak industrijske arhitekture koji imamo. Nakon požara dopustilo se da se taj prostor raspada, u njega se nije uložilo niti kune i onda smo mogli samo čekati da se počne urušavati. Već tada, nakon požara, trebalo se reagirati. Sada je kasno jer je to statički potpuno nesiguran objekt. I sada imamo prostor koji se nalazi u centru grada, između Glavnog kolodvora, dvorane Lisinski i, što je najvažnije, Gradskog poglavarstva, a izgleda sablasno. Ovo najnovije urušavanje je znak za uzbunu - prokomentirao je Maković.

Poglavarstvo grada je pretprošle godine napravilo prijedlog sanacije, koji uključuje ustupanje prostora investitoru koji bi se obavezao: sanirati, restaurirati i staviti u funkciju ovaj prostor. Prijedlog nije zaživio. Maković Paromlin ne vidi samo kao kulturnu i spomeničku baštinu već kao zdrav resurs za prenamjenu prije svega vezano za kulturne sadržaje.

- Širom svijeta, a osobito Europe, od Tate Moderna u Londonu pa do nama bliže Austrije, industrijska arhitektura odavno je prepoznata kao najdragocjenije dobro koje se uz minimalna sredstva može eksploatirati i zaštititi - rekao je Maković i naglasio da nije Paromlin jedini primjer propadanja idustrijske arhitekture: uzbuna vrijedi i za kompleks Gredelj, Zagrepčanku u Heinzelovoj, Jedinstvo i mnoge druge.

I dok su u blizini derutnog kompleksa koji vapi za sanacijom niknule dvije fontane vrijedne više od 18 milijuna kuna, Paromlin nikako da dočeka svojih pet minuta.

Sve propale prenamjene

Gradnja Paromlina počela je 1862. prema nacrtima Janka Jambrišeka. Godinu dana kasnije sagrađen je i prvi dimnjak visine 30 metara, a 1916. na istome mjestu niče dimnjak visine do čak 45 metara. Paromlin je dosad već trebao biti kupalište, hotel, ugostiteljski objekt, kulturni centar, pa čak i Trg revolucionara, Tehnički muzej i Muzej suvremene umjetnosti. Svi su projekti propali, a pitanje je vremena kada će se ta dotrajala tvornica potpuno urušiti jer nitko nije imao volje spasiti ono što je ne tako davno bilo ponos grada.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 02:30