NOVO LICE ZAGREBA Sve je spremno za obnovu prvih 80-ak oronulih pročelja zgrada

Mnoga oronula pročelja poznatih stambenih zgrada u centru Zagreba konačno će uskoro u obnovu. Jedno od prvih područja na kojemu bismo mogli vidjeti značajne rezultate je Britanski trg s početkom Nazorove ulice, gdje će se obnoviti šest zgrada. Grad Zagreb kroz mjesec i pol kreće s prvim valom obnove pročelja prema listi na kojoj su visoke bodove dobivale izgledom najviše uništene zgrade, koje su često i potencijalno opasne za prolaznike. Prvi val obuhvatit će 50 zgrada, potom drugi još 30-ak.

Na listi prioriteta sufinanciranja obnove fasada prema provedenom Javnom pozivu za sufinanciranje obnove pročelja višestambenih zgrada pristiglo je više od 3700 prijava, od kojih samo s područja gradske četvrti Donji grad 1070 prijava.

Donosimo ekskluzivno listu građevina koje će se obnavljati po ovom modelu, adrese njih 80-ak koje će se prve obnavljati, a nalaze se uglavnom u središtu Zagreba.

Vrh liste

Od tih 80 objekata, njih 50-ak ulazi u prvi val obnove koji će početi najvjerojatnije u travnju, ako suvlasnici zgrada budu suglasni s cijenom radova dobivenom u postupku javne nabave i pravovremeno uplate svoj dio sredstava. Među prvima su i zbog toga što su suvlasnici tih zgrada prikupili i izradili svu potrebnu dokumentaciju od zgrada s čijim je upraviteljima Grad Zagreb potpisao Sporazum o obnovi pročelja. Ostalih 30-ak pridružit će se obnovi također ove godine. Na neka od njihovih mjesta od tih zgrada s liste drugog vala obnove možda dođu i druge građevine s ukupne liste s kojima je Grad potpisao sporazum, ako ih prestignu u predaji cjelovite dokumentacije.

Na prvoj listi je primjerice nekoliko vrlo loše održavanih objekata iz Jurišićeve ulice, oronula zgrada u Palmotićevoj ulici 5 te jedna od najpoznatijih zapuštenih povijesnih zgrada u Zagrebu - kuća na uglu Ilice 131a i Čanićeve ulice 1. Na žalost, na listi onih koje će prve u obnovu nema mnogo zgrada koje se nalaze na zelenim valovima, gdje ima niz sličnih primjera. Na vrhu liste više nije palača na adresi Tomislavov trg 9 jer su suvlasnici odlučili zgradu obnoviti putem programa spomeničke rente koja je u nekim slučajevima pogodnija. Na tronu liste su sada adrese Klaićeva ulica 14, Trg Josipa Langa 10, Medulićeva 9, Kačićeva 20 i Ulica Andrije Hebranga 4, koje su skupile najviše bodova - 450.

New deal

Ova će obnova zagrebačkih pročelja, prema najavama u Gradu Zagrebu, biti veća od one za vrijeme Univerzijade, kada je središte grada u kratkom roku ušminkano gotovo do neprepoznatljivosti. Gradu Zagrebu je ta akcija važna iz više razloga, mnoga su pročelja u jadnom stanju i kao takva pružaju ružnu sliku grada. No tu je i faktor sigurnosti jer neke zapuštene fasade imaju neodržavane dijelove kao što su razni ukrasi ili balkoni, koji izgledaju zastrašujuće, a nekoliko su puta i pali na ulice. Dobar odaziv ne čudi jer je Grad Zagreb ponudio sufinanciranje od visokih 80 posto za ulično pročelje zgrada. Što je fasada u gorem stanju, to je više bodova skupila. Ipak mnoge zapuštene zgrade, iz raznih razloga, nisu prijavljene na ovaj natječaj.

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, koji očekuje da će se od proljeća središte grada gotovo pa prekriti skelama, ovu akciju već je nazvao svojim “New Dealom”.

- Na proljeće podižemo prvih pedeset skela. Mislim da je to prioritet broj jedan ovoga grada. Kada uredimo fasade, Zagreb će biti daleko najuređenija europska metropola. To je zagrebački New Deal i najveći projekt koji je u ovom gradu ikad itko napravio. Na ovom projektu zaposlit ćemo 8 do 10 tisuća radnika iz građevinske operative na rok od 8 do 10 godina - najavio je Bandić.

Međutim, ono što bi eventualno moglo usporiti njegov ambiciozni plan otvoreno je “vječno” pitanje koliko građevinskih tvrtki može uopće sudjelovati u ovom pothvatu. Iako je 60-ak tvrtki registrirano za slične vrstu radova na obnovi pročelja, u praksi ih sudjeluje najviše dvadeset. Nedostatak radne snage u građevini jedan je od razloga tome, a ostaje nadati se da će neke tvrtke potaknute ovim mogućim poslom pojačati svoje kapacitete.

Čitavu akciju u startu usporio je bio rok koji je Grad prvo dao suvlasnicima. Grad je ubrzao proces prikupljanja papira i dokumentacije jer je za to bio ostavljen predugi rok od devet mjeseci, a koji je sad skraćen na tri do pet mjeseci, ovisno o tome nalazi li se zgrada u zaštićenoj zoni ili ne te kakav zahvat sanacije pročelja suvlasnici planiraju.

- Zbog niza necjelovitih prijava zgrada i još iz nekih razloga možemo za sada govoriti o 3000 njih za koje vjerujem da će uspjeti ispuniti uvjete prijave i dobivanja pomoći od Grada. Na žalost, ima nekoliko primjera osobito većih zgrada gdje su se javili neki ulazi, ali ne svi. Prema zakonu i pravilima struke, nije moguće obnoviti pola zgrade pa razmišljamo kako naći način da i njima pomognemo - kaže Doris Kažimir Fresl, savjetnica gradonačelnika grada Zagreba.

U prosincu 2016. godine na 212.000 adresa u Zagrebu poslan je poziv da se uključe u obnovu pročelja. Iako je 3000 zgrada na izglednoj listi koje će se obnoviti idućih osam godina impresivan broj, Doris Kažimir Fresl smatra, s obzirom na stanje pročelja u Zagrebu i stanje građevinskog fonda, da i dalje velik dio njih neće biti uređen. U trećem valu uređenja mnogo je zgrada na listi koje izlaze iz područja strogog središta grada.

- Datuma 9. lipnja prošle godine potpisani su prvi sporazumi s upraviteljima zgrada, njima rok za prijavu dokumentacije istječe 30. ožujka i to će biti prvih vjerojatnih 80-ak objekata za obnovu. Od toga, njih 50-ak skupilo je svu dokumentaciju, za dio njih se provodi postupak javne nabave i to su oni sigurni u prvom valu obnove koji kreće početkom proljeća - rekla je D. Kažimir Fresl.

Radna snaga

Tijekom prvih postupaka javne nabave primijećeno je i nekoliko poteškoća. Zato su se nedavno u Gradu našli projektanti i izvođači. Naime, projektanti za suvlasnike pripremaju financijsku konstrukciju predviđanjem cijena radova i izvedbe, a u nekim slučajevima procijenili bi ih nižima nego što one realno jesu. Na sastanku su iznesena stajališta izvođača o stanju na tržištu, kao što je primjerice cijena radne snage.

- Projekt će se provoditi nekoliko godina, a ovoliki odaziv polučio se jer suvlasnici pod vrlo povoljnim uvjetima mogu osim uličnog obnoviti i ostala pročelja bez obzira na to gdje se zgrada nalazi, što je velika novost. Mi smo se i prvi u Hrvatskoj upustili u sustavno sufinanciranje energetskih poboljšica zgrada u štićenim zonama na onim zgradama gdje to konzervatori dozvoljavaju. Projekt je i dio našeg akcijskog plana za suzbijanje vandalskog grafitiranja pročelja izvođenjem zaštitnog premaza i ugradnjom nadzornih kamera na ‘napadnutim’ pročeljima - kaže D. Kažimir Fresl.

Svi koji su na listi prioriteta, zaključuje ona, doći će na red. Obnova jedne zgrade u prosjeku stoji milijun kuna. U idućim godinama očekuje se ulaganja u pročelja veća od milijarde kuna.