Novo Rebro: Kako će izgledati najveća bolnica u Hrvatskoj?

Prva faza najveće zdravstvene investicije u Hrvatskoj, dogradnja i rekonstrukcija KBC-a Zagreb na Rebru, završit će se do rujna ove godine, a druga faza do kraja 2009.



Najavljuje to ravnatelj najveće zdravstvene ustanove u Hrvatskoj akademik Željko Reiner. Naime, pri kraju je građevinski završetak dogradnje i nabava dijela opreme za završetak prve faze gradnje, što znači da će do jeseni biti potrošen prvi kredit od 72,3 milijuna eura. Novi kredit od oko 82 milijuna eura, za koji je Vlada već dala jamstvo, potrošit će se djelomično za prvu fazu, te za nastavak radova da bi u konačnici Rebro postalo središte hrvatskog zdravstva i medicine, a ukupna investicija bit će gotovo 160 milijuna eura, kaže Reiner.

72,3 milijuna eura nije bilo dovoljno da se sve opremi. Zato je dignut drugi kredit.

Kad se završi gradnja novog i rekonstruira stari dio bolnice na Rebru, povećat će se operacijski trakt, poliklinički dio, dnevna bolnica, intenzivna njega, hitni prijem, a i smanjit će se broj kreveta u sobama, te podići standard pacijenta.



- Cilj nam je povećati protok pacijenata kroz bolnicu dobrom organizacijom dnevne bolnice, onima koji trebaju dulje ležati povećat će se standard, a osim toga ubrzat će se dijagnostika - naglašava dr. Reiner. 

Cilj nam je povećati protok pacijenata kroz bolnicu dobrom organizacijom dnevne bolnice, onima koji trebaju dulje ležati povećat će se standard, a osim toga ubrzat će se dijagnostika - naglašava dr. Reiner.

U ovom trenutku iz prvog kredita građevinski se završavaju četiri nove zgrade na Rebru, a uskoro će uslijediti djelomično opremanje.



Tako će se do rujna završiti i opremiti zgrada nove poliklinike, operacijski toranj sa 12 operacijskih dvorana (u drugoj fazi još 24), nadogradnja na glavnu zgradu tzv. istočni češalj, te višefunkcionalna zgrada u kojoj će se nalaziti garaža, hotel, uprava KBC-a, te prostor za nastavni sadržaj, s tim da će u prvoj fazi profunkcionirati samo garaža.



U istočnom češlju nalazit će se hitni centralni prijem bolesnika, Klinika za uho, grlo i nos, Klinika za kardiologiju sa stotinjak kreveta, te dio Klinike za pedijatriju. Iz starog kredita, kaže dr. Reiner, uspjele su se sagraditi nove četiri zgrade, dijelom opremiti poliklinička zgrada, te 12 od 36 operacijskih sala, kao i garaža.



“Stari kredit nije bio dovoljan da se opreme sve nove zgrade, kao ni za preuređivanje starih objekata, o čemu ovisi puna funkcija sadržaja u novom dijelu Rebra. Zbog toga smo morali ići u drugi kredit, odnosno drugu fazu gradnje”, kaže dr. Reiner. Primjerice, 36 novih kirurških dvorana je sagađeno, ali u prvoj fazi proradit će ih 12 jer u staroj zgradi postoji samo jedna skučena intenzivna njega koja zapravo ima osam kirurških kreveta za postoperativnu skrb (šok-sobe). To drugim riječima znači da u slučaju da pustimo u rad svih 36 operacijskih dvorana pacijente ne bismo imali gdje smjestiti”, navodi Reiner.



Dodaje da usko grlo Rebra ni dosad nisu bile operacijske dvorane (nedostajalo ih je tri ili četiri), nego nedostatak smještaja u intenzivnoj njezi. No u prvom projektu za to nije bio osiguran novac. Taj previd ispravit će se drugom fazom projekta. Cijeli je niz takvih sadržaja koje je još potrebno urediti u sklopu stare zgrade Rebra.

Trenutačno se iz prvog kredita završavaju građevinski radovi na četiri nove zgrade na Rebru. Do rujna će biti opremljena nova poliklinika, potom operacijski toranj sa 12 dvorana, glavna zgrada tzv. istočnog češlja te hotel, garaža i uprava.

Novim kreditom prvo će se dovršiti opremanje već sagrađenih zgrada, dakle ostale 24 operacijske dvorane. Dovršit će se i opremanje polikliničke zgrade u kojoj će biti smješten dio polikliničkih sadržaja, a dio će biti u novoj zgradi poliklinike koja se treba graditi na mjestu gdje je danas smještena montažna i dotrajala tzv. zelena zgrada koja je predviđena za rušenje. U već sagrađenoj zgradi poliklinike bit će dio polikliničkih ambulanti, hemodijaliza, te dnevna kirurgija.



Tu će u konačnici biti i dijagnostički sadržaji poput rengena i kompjutorizirane tomografije za ambulantne pacijente tako da se u budućnosti potpuno odijeli stacionarni od polikliničkog dijela bolnice. Na taj način izbjeći će se gužve u bolničkim hodnicima, ali i moguće infekcije primjerice u sezoni gripe, kaže dr. Reiner.

Aparati od 20 godina



U polikliničkom dijelu bolnice predviđaju se i sve endoskopske pretrage (urološke, gastoroenterološke). Zatim će tu biti i dezintometrija (mjerenje gustoće kosti) kao i središnji bolnički laboratorij s tipizacijom tkiva.



“Značajan dio opreme potreban za novi i obnovljeni dio bolnice treba kupiti, a dio postojeće koristit će se ako to bude moguće. Jasno da se oni aparati koji su stari 15 ili čak 20 godina neće seliti u nove prostore, osobito oni koji bi se demontažom oštetili”, kaže dr. Reiner. 



U sklopu druge faze srušit će se tzv. zelena zgrada i napraviti nova u kojoj će biti ostatak polikliničkih sadržaja. Tu će biti one ambulante za koje u staroj nije bilo mjesta. Primjerice, ambulante za pedijatriju, psihijatriju, dio Klinike za uho, grlo i nos, odnosno njezin Centar za fonijatriju (za glas i sluh) te neurologiju. Osim toga, bit će tu i ono o čemu se puno govorilo u obnovi Rebra - dnevne bolnice. Njihova je zadaća skratiti boravak u bolnici za određene zahvate ili pretrage kod kojih je potrebna hospitalizacija na samo jedan dan. Tako će se smanjiti troškovi, a istodobno povećati standard onih pacijenta koji u bolnici moraju boraviti dulje, naglašava dr. Reiner. 



Nakon što se ove jeseni završi prva faza obnove Rebra, slijedi druga faza odnosno gradnja nove poliklinike, kompletno preuređenje glavne zgrade nužno za funkcioniranje novih dijelova, te opremanje 24 operacijske dvorane, što će se dovršiti do kraja 2009. godine. Uskoro će uslijediti raspisivanje natječaja za projekt preuređenja stare zgrade.



Velik dio glavne zgrade KBC-a mora se tijekom idućih godina preurediti da bi bio u funkciji cijele bolnice. Primjerice, prostori intenzivne njege moraju se napraviti od postojećih operacijskih dvorana, a to je velik građevinski zahvat, kaže dr. Reiner. Također je nužno poboljšati uvjete stacionarnih bolesnika u starom dijelu Rebra gdje još imamo sobe u kojima leži i po šest ili osam pacijenata s jednim sanitarnim čvorom za cijeli odjel, što je neprihvatljivo današnjim standardima, dodaje dr. Reiner.

Sobe s tuševima



Drugim riječima, za dvije godine pacijenti na Rebru ležat će isključivo u jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama, a svaka će imati tuš i WC. Tim preuređenjem i osoblje će imati primjerenije uvjete za rad jer primjerice danas dio liječnika ne samo da nema svoju sobu nego nema ni stol.



Današnji kapacitet od 1720 kreveta u KBC-u Zagreb (Šalata, Rebro, Petrova, Božidarevićeva) vjerojatno će se smanjiti, ali to će se kompenzirati značajnim proširenjem dnevne bolnice.



“Dio ispražnjenih prostora u starom dijelu Rebra koristit će se za očnu banku, banku matičnih stanica, koštanu banku, što KBC već ima što se tiče struke, ali nedostaje prostor”, naglašava dr. Reiner. Dio prostora odvojit će se za proširenje tzv. interventnih službi kojima je broj intervencija znatno porastao. To su primjerice angiosale, zatim   koronarografije, te elektrofiziološki laboratoriji. Sve to govori da su potrebe za preuređenjem glavne zgrade jako velike. Da bi tako velika zdravstvena ustanova dobro funkcionirala također je nužno uspostaviti dobru horizontalnu i vertikalnu komunikaciju unutar KBC-a, što primjerice traži značajno povećanje broja dizala.

Videonadzor i centrala



Da će to biti velik posao govori podatak da neki dijelovi stare zgrade nisu dirani od završetka gradnje 1942. godine, kaže dr. Reiner. Međutim, kao što Rebro ni u jednom trenutku nije bilo zatvoreno otkako je 2003. počela dogradnja, tako će biti do završetka projekta, obećava dr. Reiner. Uvjeren je da građani u medicinskom dijelu nisu osjetili nikakvu razliku, jer broj usluga tijekom protekle četiri godine čak se povećao.



Ravnatelj kaže kako će se u toj drugoj fazi preurediti i bolnička kuhinja jer radi na rubu legalnosti. Jednako tako nužno je i preuređenje bolničke ljekarne koja više ne može zadovoljiti potrebe narasle bolnice. Primjerice, priprema citostatika po propisima zaštite pacijenta i osoblja mora biti centralizirana, što na Rebru za sada nije moguće. Tako velikoj bolnici nužan je i helidrom koji će se završiti u drugoj fazi gradnje. Za to je vrijeme ostavljena i informatizacija bolnice jer je ona sada ispod prosjeka drugih hrvatskih bolnica, kaže ravnatelj. Mora se proširiti i telefonska centrala, a zbog sigurnosti uvest će se videonadzor, odnosno zaštita svih zgrada izvana ali i nekih dijelova iznutra. 



“Premda bismo željeli da je cijela bolnica na istoj lokaciji, to ipak ostaje samo želja. Na Šalati će i nakon završetka Rebra ostati Klinika za dermatologiju i Klinika za ortopediju, u Petrovoj Klinika za ginekologiju i porodništvo, te fizijatrija u Božidarevićevoj”, zaključuje ravnatelj dr. Reiner. 

1. Operacijske dvorane Do jeseni 2007. profunkcionirat će 12 dvorana, a do kraja 2009. bit će izgrađeno još 24 dvorane. Posebnim hodnicima povezane su starim dijelom bolnice.

2. Hotel, garaža, uprava Garaže će proraditi već ove jeseni, a uprava KBC-a će se preseliti sa Šalate vrlo skoro. O upravljanju hotelom donijet će se naknadna odluka u dogovoru s Gradom Zagrebom

3. Istočni češalj Hitni centralni prijem bolesnika, Klinika za uho, grlo i nos, Klinika za kardiologiju sa stotinjak kreveta te dio Klinike za pedijatriju.

4. Dnevna bolnica Sagrađena je, ali će proraditi 2009. U njoj će biti kreveti koje će pacijenti koristiti samo na jedan dan, dok im se obavljaju pretrage ili nakon jednostavnih kirurških zahvata.

5. Poliklinika U već sagrađenoj zgradi bit će dio polikliničkih ambulanti, hemodijaliza te dnevna kirurgija, a do 2009. proradit će i  dijagnostički sadržaji poput rengena i kompjutorizirane tomografije, a tamo će se obavljati i sve endoskopske pretrage i denzitometrija.

Goranka Jureško