Uzrok dvaju odrona na Jakuševcu u studenome i prosincu 2023. nije službeno poznat dulje od godinu dana, a sada novo upozorenje za gradski deponij koji se planira zatvoriti krajem 2028. godine daje fizikalni kemičar, umirovljeni profesor Stanko Uršić, bivši predstojnik Zavoda za fizikalnu kemiju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu.
Uršić je naime još lani tvrdio da je Jakuševec tempirana bomba koja može uništiti trećinu Zagreba. Isto je tvrdio i prije godinu dana kada je gostovao na Radio Sljemenu HRT-a i tvrdio kako se na Jakuševcu nisu dogodili odroni, već eksplozije metana.
Pitamo ga stoga stoji li još uvijek kod svoje procjene o uzroku odrona.
- Potpuno, kaže nam odmah na početku.
Uršića u javnosti pamte i po sudjelovanju i radu u Odboru za okoliš Hrvatskog Sabora kada je radio na problemu spalionice smeća u Zagrebu. I kasnije, po izradi koncepcije znanstveno zasnovanog sustava za gospodarenje otpadom.
Jakuševec, najveće odlagalište otpada u Hrvatskoj, ali i najveće u jugoistočnom dijelu Europe, nije samo ekološki problem, već potencijalna katastrofa za trećinu Zagreba, smatra.
- Očito je da je došlo do eksplozije. Nema rasprave da nije došlo jer je nemoguće da ovakav krater nastane nekakvim "odronom". Da bi neko smeće koje se kotrlja nizbrdo skoro dvije stotine metara prevrnulo kamion. Ili napravilo cijeli krater, kazao je prije godinu dana, a govori nam kako još uvijek stoji iza svojih riječi.
Eksplozivan u kombinaciji sa zrakom
- Jakuševec je brdo smeća koje stvara metan uz gomilu drugih plinova koji su toksični. Metan je najstrašnija opasnost. Toga su bili svjesni i prije dvadesetak i više godina, pa je napravljen cijevni sustav za skupljanje metana. Metan se stvara razgradnjom organskih tvari u stanovitoj biološko biokemijsko pretvorbi. U smjesi sa zrakom on je eksplozivan, kazao je.
Uršić nam pritom detaljno objašnjava kako dolazi do eksplozije metana. Ona je rezultat specifičnih biokemijskih i bioloških procesa koji se odvijaju tijekom razgradnje otpada. Prvo dolazi do razgradnje organskog otpada i stvaranja metana. Tijekom razgradnje nastaju metan i ugljikov dioksid te manje količine drugih plinova poput sumporovodika i amonijaka.
Metan je zapaljiv i u smjesi sa zrakom eksplozivan. Na odlagalištima se često nakuplja u zatvorenim ili slabo ventiliranim prostorima. Postoji sustav za odvođenje metana i iskorištavanje za pogon generatora električne energije. Međutim, sustavi za otplinjavanje su se mogli oštetiti, primjerice tijekom potresa koji su zadesili grad, pa metan "curi" izvan cijevi, do opasnih razina. Ako dolazi do takvih oštećenja ili do pukotina u prekrivaču odlagališta, plin može izlaziti iz podzemnih slojeva i miješati se s kisikom u atmosferi te tada u visokim koncentracijama dolazi do eksplozija. Iako na zagrebačkom deponiju postoji instalacija sustava za prikupljanje metana, rizik od eksplozije metana time se samo smanjuje kao što je očito iz lanjskog incidenta. Pitanje je naime, stanje, kontrola i pouzdanost sustava, ali i postupanje s novim naslagama smeća na golemom deponiju.
Neispravnosti u sustavu, poput oštećenja cijevi ili začepljenja, mogu uzrokovati curenje metana. Također, ako je proizvodnja metana veća od kapaciteta sustava ili ventilacija nije adekvatna, može doći do nakupljanja plina u eksplozivnim koncentracijama. Vanjski izvori paljenja, poput iskri ili otvorenog plamena, dodatno povećavaju rizik, osobito ako sustavi spaljivanja viška plina nisu pravilno održavani. Redovita inspekcija i monitoring, zajedno s odgovarajućim održavanjem i ventilacijom, ključni su za smanjenje ovih opasnosti i osiguranje sigurnog rada sustava.
Uršić također upozorava na, primjerice, "smrdljive" plinove merkaptane, koje stalo udišu Jakuševčani, a koji su u relativno niskim koncentracijama letalno toksični, što je notorna medicinska toksikološka činjenica. Nažalost, poznata tek nekima od onih koji bi to trebali znati. Ljudi u blizini odlagališta su stalno izloženi otrovnim i toksičnim plinovima. Dugotrajna izloženost povećava rizik od ozbiljnih bolesti.
- Na toj hrpi imate vjerojatno i 18 milijuna tona smeća. Ako se dogodi katastrofa koja se već događala u svijetu, nestat će Jakuševec. Nestat će obližnja naselja. Trećina Zagreba će biti poharana. Ne možete uopće zamisliti što je eksplozija metana, kazao je još lani za radio, i dodao "vrijeme je da se ovdje osvijeste oni koji su odgovorni i da prestanemo činiti zločin nad Jakuševčanima i obližnjim naseljima".
Ne manipulirajte smećem
Na naše pitanje što su odgovorni za Jakuševec i odlaganje smeća trebali napraviti da se ova tragedija spriječi poručio je da odgovori na to itekako postoje, no da su oni kompleksni za staviti u samo nekoliko rečenica.
- Ovdje je kulturna i znanstvena zapuštenost tolika da se niti ne razlikuje otpad i smeće, a smeće je uzrok svih problema, dok se otpadom može racionalno gospodariti, poručio je dodavši kako se Jakuševec trebao davno zatvoriti.
- Da bi se to smetlište zatvorilo, potreban je i nužan prijelaz na znanstveno ekološki zasnovan sustav za gospodarenje komunalnim otpadom. U takvom sustavu više nema smeća, takav sustav obrađuje komunalni otpad. Čak je i u prethodnoj gradskoj upravi bila predočena takva koncepcija sustava prilikom sastanka s predstavnicima odgovarajućeg ministarstva, prije sedam godina, poručio je, ali i dodao kako se smećem niti ne može gospodariti, već samo manipulirati dovodeći ga do sve većih ekoloških šteta što je dovoljno vidljivo i na Jakuševcu. I ako je do novca, znanstveno ekološki zasnovan sustav za gospodarenje komunalnim otpadom, jeftiniji je barem sedam puta od iracionalnih „sustava“ koje valjda namjeravaju postavljati.
- Rasprava o bilo kojem deponiju smeća, njegovom ‘smislu‘ i ‘održivosti‘ bacanje je vremena u ništa, zaključuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....