'Orezivanje je ključno za sigurnost građana'

Jedan je na dizalici i orezuje grane motornom pilom. Važno je da ima mirnu ruku. Ne smije odrezati zdravi dio stabla. Dvojica su na tlu, ograđuju gradilište. Paze da koja zalutala grana ne bi pala na pješake. Četvrti je šef.

On nagleda posao i pazi da sve ide po planu. Kada rezanje završi, dolaze još dva radnika koja sakupe odrezane grane i voze ih na kompost. Zajedno čine tim Zrinjevca za brigu o drveću i s još 40-ak kolega svakodnevno rade po cijelome gradu. Nije da nemaju posla: brinu se za više od 150.000 stabala u Zagrebu.

Skrb o drveću

Njihov posao uključuje njegu stabala te orezivanje napuklih i bolesnih grana, ali i sadnju novih stabala tijekom proljeća i jeseni.

- Za razliku od voćki koje se režu kako bi se potaknuo rast plodova, ukrasno, gradsko drveće se orezuje tek kad ono samo pokaže potrebu za time. Nije ga potrebno orezivati svake godine, već samo kad počne odbacivati grane. Orezivanje je potrebno prije svega zbog sigurnosti ljudi. Uklanjamo grane koje su oštećene, napukle ili se na njima primjećuje trulež. Rušenje je krajnja mjera koja se provodi tek ako se stablo ne može ni na koji način spasiti - rekao je šef jednog od timova Mihovil Guzmić, inženjer urbanog šumarstva. Njih četrdesetak raspoređeni su u šest ekipa i kroz cijelu godinu “operiraju” po gradu na poziv građana, a dostupni su 24 sata na dan i u slučaju interventnih situacija. U Zagrebu ima oko 100 različitih vrsta drveća, a najčešći su javor, lipa, breza, platana i hrast. Javora je najviše, oko 30 tisuća, breza oko 20 tisuća, lipa 13.500 stabala te platana oko devet tisuća. Svako stablo zasađeno je planski, a po sezoni se posadi nekoliko tisuća novih stabala.

Stablo magnolije

Briga o stablima posebno je došla u fokus prije otprilike dva tjedna kada je na Trgu žrtava fašizma iščupano stablo magnolije. Građani su se pobunili na društvenim mrežama, a na kraju je došlo i do prosvjeda. Guzmić kaže kako puno ljudi vole drveće, ali dodaje da nije dovoljno samo voljeti drveća, potrebno je nešto i znati.

- Zaštita živog svijeta ne može se usporediti s materijalnom baštinom koja se može staviti pod stakleno zvono. Ne možemo samo reći da ćemo stabla ostaviti na miru i da će sve biti u redu. Zaštita prirode aktivno je bavljenje njima - rekao je Guzmić.