NOVI ZAKON

PRIJEDLOG NOVOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA METI KRITIKA Struka: 'Nejasno je tko utvrđuje kategoriju i stupanj svih oštećenja'

Ministar graditeljstva Predrag Štromar na primjedbe odgovara da se konačna verzija sada brusi te da će uvažiti sve konstruktivne prijedloge
 Damjan Tadic / CROPIX

Prijedlog novoga Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice, koji je upravo u fazi javne rasprave, a njime bi se regulirali obnova i saniranje najveće štete koju je Hrvatska pretrpjela još od Domovinskoga rata, na udaru je brojnih kritika.

Između ostalog, primjedbe su, svaki iz svoje sfere djelovanja, uputili Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procijenitelja (HDSVIP) te Hrvatska komora inženjera građevinarstva (HGIK).

Stručno tijelo

Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja primjedbe je uputilo najviše zbog problema prebrzih rješenja te smatraju da je povlačenje paralela između zakona o obnovi poplavljene Gunje te sanaciji Zagreba potpuno neprikladna jer se u Gunji radilo uglavnom o obnovi obiteljskih kuća, a u Zagrebu ponajviše riječ o višestambenim zgradama, gdje su potrebni puno ozbiljnija projektna dokumentacija i znatno sofisticiraniji zahvati. - Zbog nesređenih imovinskopravnih odnosa na pojedinim dijelovima grada i drugih županija treba definirati što se sve smatra dokazom vlasništva.

Također, na primjeru sanacije Dubrovnika pojavio se problem definiranja odredbi o služnosti prilikom postavljanja strojeva i izvođenja radova. U jednom djelu prijedloga daju se Savjetu ovlasti da nekome sruši kuću. Smatramo da se takvom odlukom ulazi u sferu povrede vlasništva - kaže nam predsjednica HDSVIP-a mr. sc. Melita Bestvina, koja smatra da se za ovakav ogroman posao mora osnovati stručno tijelo koje bi vodilo sve postupke, zbrinjavanje, rušenja, rekonstrukcije.

Iz Hrvatske komore inženjera građevinarstva tvrde, pak, da postojeći prijedlog zakona ima ozbiljne nedostatke u smislu određivanja standarda sigurnosti prilikom obnove, odnosno da prijedlog takve standarde podnormira ili ih ne određuje. Komora je zbog ovih nadostataka jučer uputila i otvoreno pismo medijima te primjedbe na prijedlog Zakona.

“Zakonom se mora definirati minimalna razina potresne otpornosti obnovljene i poboljšane konstrukcije, pri čemu je nužno da objekti javne namjene budu projektirani prema usvojenim europskim standardima, odnosno da budu pouzdani i kod potresa većih i razornijih magnituda, čija je vjerojatnost događanja vrlo izvjesna. Ako se to ne propiše ovim Zakonom i ne pristupi sustavnoj i kvalitetnoj obnovi, u slučaju novog potresa iste ili veće jačine moguće su velike materijalne štete, ali i velik broj žrtava”, navode iz Komore.

- U ovom prijedlogu, ukratko, nedostaje tko utvrđuje stupanj i kategoriju oštećenja. Fale kriteriji - kaže Krunoslav Komesar, član Komore, koji je ujedno i potpredsjednik HDSVIP-a. - Na primjer, članak 12., između ostaloga, navodi da se zgrade obnavljaju obnovom konstrukcije, a ako je to moguće, obnovom i poboljšanjem konstrukcije, no uopće se ne definiraju bilo kakvi kriteriji - kaže Komesar.

Također, iz Komore ukazuju na to da se obnova takvih zgrada ne može povjeriti samo jednom inženjeru, nego nadzornim inženjerima svih struka poput električara i strojara struke.

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar na primjedbe odgovara da je dan tek prvi okvir Zakona te da se konačna verzija sada brusi, a da će uvažiti sve konstruktivne prijedloge struke.

Važan zadatak

- Niti jedan Zakon ne može predvidjeti sve i zato su jako bitni i provedbeni dokumenti koji će uslijediti, no treba nam životan i provediv zakon koji poštuje struku, ubrzava rokove te stvara pretpostavke za stručnu i kvalitetnu obnovu. Moramo raditi brže nego što bi to išlo s postojećim procedurama uz mehanizme kontrole koja će osigurati transparentnost trošenja sredstava - poručuje Štromar te uvjerava kako je osobno tražio da već u ovoj fazi sudjeluje struka.

- Jednako tako i Grad Zagreb. Što ima veze što se ne slažem s pojedincima po drugim pitanjima. Ova situacija ne ostavlja prostor za osobne razmirice i taštine. Ovo je prvi važan zadatak i nemam problem sjesti koliko god puta treba s bilo kim tko može dati kvalitetan doprinos Zakonu - kaže.

Dodaje kako će se sastanci održavati koliko bude potrebno dok se ne dobije cjelovit i izbrušen Zakon.

- Uvažit ćemo sve primjedbe koje ga mogu učiniti kvalitetnijim odgovorom na izazov pred kojim smo se našli. Treba nam sva najbolja struka iz Hrvatske, od konzervatora do inženjera i arhitekata, i tako i radimo. Molim ih za strpljenje i međusobnu toleranciju. U svemu sa svojim stručnjacima sudjeluje i Grad Zagreb. Tu smo s ciljem da dobijemo najbolji mogući dokument, a posla će biti za sve - poručuje Štromar.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. prosinac 2024 18:22