Računalnom prijevarom zagrebačka tvrtka oštećena za nekoliko stotina tisuća eura

Računalnom prijevarom novozagrebačka tvrtka u utorak je oštećena za nekoliko stotina tisuća eura, a u policiji istragom pokušavaju pronaći prevarante.

Zagrebačka policija u srijedu je objavila kako je 43-godišnja zaposlenica tvrtke sa sjedištem u Buzinskom prilazu na svoju poslovnu email adresu primila poruku, kojom je od nje zatraženo ažuriranje mobilne aplikacije banke za tvrtke.

Ona je to i učinila koristeći poveznicu na link, a nedugo zatim s računa tvrtki u više transakcija obavljene su isplate od nekoliko stotina tisuća eura.

Iz Ravnateljstva policije učestalo upozoravaju kako je internet postao vrlo privlačan za kibernetičke kriminalce, koji se koriste vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi od žrtava izvukli novac ili vrijedne financijske informacije.

Prijevare s umrlim rođakom ili nigerijskim princem zastarjeli trikovi

Ističu kako prijevare u kojima glavnu ulogu igraju davno preminuli rođak ili nigerijski princ nisu više jedini trikovi zanata, već taktike računalnih prevaranata postaju sve inovativnije i teže za otkriti.

Od pretvaranja da su voditelj organizacije osobe koju namjeravaju prevariti do toga da su zainteresirani za romantičnu vezu, online prevaranti današnjice učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele - novac i/ili bankovne podatke.

Kao najučinkovitiju obranu od ove vrste prijevara u policiji ističu obrazovanje potencijalnih žrtava, a to može biti svatko na internetu.

Podizanje svijesti u društvu čini nas sigurnijima

Podizanje svijesti u društvu kako identificirati takve prijevarne tehnike učinit će korisnike i njihove financije sigurnijima, poručuju.

Kao sedam najčešće korištenih financijskih online prijevara navode CEO/direktorsku prijevaru kojom se varalice pretvaraju da su šefovi ili nadređeni te zaposlenike navode da uplate novac na lažni račun ili neovlašteno doznače novce s poslovnog računa.

Varalice se pretvaraju kao klijenti/dobavljači te žrtve navode da plate buduće račune na drugi bankovni račun, a mogu ih i zvati telefonom te ih pokušati navesti da otkriju osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplate novac.

Tzv. Phishing mrežnom krađom identiteta s lažnim email porukama prevaranti šalju lažne poruke kojima građane pokušavaju navesti na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka, dok Smishing krađa znači pokušaj kibernetičkih kriminalaca da SMS-om dođu do podataka.

Koriste i lažne email poruke banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu, romantičnom prijevarom pretvaraju se kao zainteresirani za romantičnu vezu, osobne informacije prikupljaju i kroz kanale društvenih medija.