Samozaposlenih u Hrvatskoj manje nego 2008.

Juraj Starešinčić uz pomoć poticaja Zavoda za zapošljavanje u svibnju je otvorio prvu pseću slastičarnicu.

Njegov “Lajavac” smjestio se u Zvonimirovoj ulici u Zagrebu, a Starešinčić je u posao ušao s partnericom. Oboje su bili nezaposleni godinu dana i čuli su da bi mogli dobiti poticaj ako sami pokrenu posao. Starešinčić je cijeli život pripremao pseće kolačiće i dijelio ih prijateljima, a onda je odlučio da bi to mogao raditi profesionalno.

- Nisam bio zadovoljan kod prijašnjeg poslodavca i odlučio sam pokrenuti svoju tvrtku. Od Zavoda sam dobio 25 tisuća kuna, a isto toliko je dobila i moja partnerica. Ta nepovratna sredstva bila su nam ključna: time smo opremili prostor, kupili opremu za pripremu slastica i uložili u marketing - kaže Starešinčić.

Do sada je mjeru HZZ-a od 2011. iskoristilo 10.957 osoba. Svi oni dobili su jednaku potporu - u iznosu od 25 tisuća kuna.

Rast nezaposlenosti

Profesor Željko Mrnjavac s Ekonomskog fakulteta u Splitu kaže da je riječ o dobrom načinu poticanja samozapošljavanja. Uz sredstva koja se daju svim poduzetnicima početnicima, bitna je i savjetodavna potpora. Profesor ističe da je važno zadržati realistična očekivanja od ove mjere, koja sama po sebi ne može biti lijek koji će sam značajnije smanjiti problem nezaposlenosti u Hrvatskoj.

Željko Mrnjavac: Mali poduzetnicima treba osigurati trajniju potporu kako bi samozapošljavanje učinili poželjnim oblikom karijere

U Hrvatskoj se stopa nezaposlenosti udvostručila u razdoblju od 2008. do 2015., i to sa 9.4 posto na 19.3 posto. Istodobno stopa zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine smanjila se sa 62.9 posto na 53.9 posto.

Prijedlozi rješenja

- U Hrvatskoj nažalost nije u cijelosti provedena reforma tržišta rada. Zato je i dalje prisutna smanjena zapošljivost radno sposobnog stanovništva i nedovoljna razina produktivnosti radne snage - kaže Davorko Vidović savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u HGK.

Pozitivnih primjera poput “Lajavca” nema dovoljno: udjel samozaposlenih osoba u ukupnom broju zaposlenih pao je sa 17.6 posto na 15.8 posto u sedam godina.

- Kvalitetna samozaposlenost traži radno iskustvo, solidno obrazovanje i adekvatne socijalne i materijalne resurse. Nije, dakle, podobna za široki broj nezaposlenih, ali ne smije se zanemariti kao jedna od mogućnosti ulaska na tržište rada koja povećava ukupan broj radnih mjesta i predstavlja značajan potencijal za povećanje zaposlenosti. Naravno, od samozaposlenih iz nužde, a ne iz prilike ne treba očekivati nove lidere gospodarskog rasta - ističe Mrnjavac.

Pojašnjava da malim poduzetnicima treba osigurati trajniju potporu, kao i realističan pristup promidžbi poduzetništva, koje bi i samozaposlenost učinilo poželjnim oblikom karijere.

Konferencija Hrvatske gospodarske komore I Hrvatske akademije znanosti I umjetnosti ‘Zaposlimo Hrvatsku’, 2. studenog u hotelu Westin, daje odgovore na goruća pitanja: Kako povećati zaposlenost? Kako smanjiti krutost tržišta rada? Kakve promjene poduzeti u obrazovanju da bi se povećala zapošljivost? Kako povećati broj samozaposlenih? Kako prilagoditi porezni sustav da pogoduje otvaranju novih radnih mjesta?

Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija EPH i HGK, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg