DAMIR VANĐELIĆ

Šef Fonda za obnovu Zagreba otkrio nam je detalje tog kompleksnog projekta

Već u 2021. u obnovu Zagreba uložit ćemo dvije milijarde kuna, najavljuje Vanđelić
Damir Vanđelić
 Goran Šebelić/Cropix

V. d. ravnatelja Fonda za obnovu grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije od potresa 22. ožujka, Damir Vanđelić, predsjednik Nadzornog odbora Ine i član Nadzornog odbora Croatia osiguranja, u sljedećih 15 dana mora registrirati Fond, a potom i raspisati natječaj za ravnatelja, na koji se, kako kaže, "zasad planira javiti". Vanđelić je, podsjetimo, široj javnosti postao poznat kada ga je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, u vrijeme političke krize oko formiranja koalicijske Vlade HDZ-a i Mosta, predložila za privremenog premijera. Intrigantan je i Vanđelićev životni put.

Svojedobno je u tjedniku Globus ispričao da 3. ožujka slavi svoj drugi rođendan jer se toga dana, nakon šest mjeseci provedenih u srpskom zarobljeništvu, vratio kući. Zarobljen je 12. rujna 1991. u Hrvatskoj Kostajnici. U glinskom logoru Vanđelić je proveo točno 173 dana. Razmijenjen je među posljednjima, tek u petom pokušaju. Kasnije je završio Fakultet strojarstva i brodogradnje te je izgradio uspješnu karijeru u biznisu.

Zašto ste nakon više od dva desetljeća u biznisu pristali preuzeti Fond za obnovu Zagreba?

- U biznisu sam 28 godina, a od toga 24 godine vodim projekte. Educiran sam za provedbu najkompleksnijih projekata, a u mom životopisu vidljivo je da sam vodio projekte 'teške' milijarde i milijarde kuna, i to ne samo da su toliko vrijedili, nego sam te troškove planirao, potpisivao i vodio, odnosno za to odgovarao. Ovo je multidisciplinaran posao, kompleksan je, i kao sam potres prilika za ovako izazovan posao događa se jednom u sto godina.

Sami ste se ponudili vladajućima?

- Nisam, iako sam se isprva želio uključiti u ovaj projekt kao vanjski stručnjak.

No, u jednom trenutku pojavio se prijedlog ministra Horvata, s kojim se usuglasio i premijer Andrej Plenković, a na koji sam kasnije i pristao. Odlučio sam postaviti temelje 'kuće' (Fonda za obnovu) jer mislim da mogu pomoći. Riječ je izazovu, a i važno mi je da grad uđe u ubrzanu obnovu. Želim da osmislimo sustav koji će biti stručan, efikasan i maksimalno transparentan te uz minimaliziranje korupcije. Obnova će biti značajan teret za našu državu i nema prostora za greške i neuspjehe.

Na koji način to mislite kontrolirati?

- Primjerice, u javnoj nabavi želim i razgovaramo o mogućnosti da se uvedu elektronske aukcije, koje bi mogle maksimalno digitalizirati proces. Također ćemo imati nadzor od strane osnivača, zatim od strane Upravnog vijeća, a iz ugovornih obveza već proizlazi potreba za osnivanjem interne revizije. No, tražit ću da imamo i vanjsku, nezavisnu reviziju. Budući da je ovo dosad najveći financijski trošak za državu, pokušat ćemo ugraditi najviše standarde kontrole.

Kad smo kod korupcije, vaša pozicija ne podliježe Zakonu o sprječavanju sukoba interesa. Koji je vaš stav o tome?

- Planiram popisati vlastitu imovinu i dobrovoljno predati karticu Povjerenstvu.

Planirate li se javiti i na natječaj koji će biti raspisan za ravnatelja Fonda?

- Moj zadatak je u roku od 15 dana registrirati Fond i obaviti sve potrebne pripremne radnje. Potom u sljedećih 15 dana sazvati konstituirajuću sjednicu Upravnog vijeća kako bi se usvojio statut. Zatim će se raspisati natječaj za ravnatelja, i to već u sljedeća dva i pol mjeseca, ali probat ću to još ubrzati. I zasad se planiram javiti na taj natječaj.

Kako ste osobno doživjeli potres 22. ožujka? Jeste li bili u Zagrebu? Je li vaša kuća stradala?

- Nisam taj dan bio u Zagrebu, ali doživio sam neke naknadne potrese i nije bilo ugodno.

Kako osobno vidite ulogu Fonda za obnovu? Koja je vaša vizija obnove Zagreba?

- Fond je stručna ustanova za planiranje i provođenje obnove te nadzor i kontrolu provedbe Programa mjera. Nova vizura grada se neće raditi kroz ovaj proces. Međutim, ovo je prilika grad protupotresno ojačati te kroz obnovu fasada i krovova učiniti ljepšim i sigurnijim.

Procjene stručnjaka kažu da će obnova stajati više od 86 milijardi kuna, imate li ideju kako doći do tolikog novca?

- Ovdje govorimo o procjeni ukupne štete nastale potresom, prema metodologiji Svjetske banke, dok je procjena Vlade, napravljena uz stručnu pomoć i podršku Građevinskog fakulteta, da će za obnovu kakva je predviđena zakonom biti potrebno oko 42 milijarde kuna. To je i dalje velik novac.

Samo za usporedbu, trošak ukupnih građevinskih radova u 2019. godini u cijeloj Hrvatskoj iznosio je 18 milijardi kuna, stoga je razvidno s obzirom na dinamiku svega da bi se u 2021. moglo uložiti između milijardu do dvije milijarde kuna, koji će biti realno utrošeni, a možda ugovorenih i do tri milijarde kuna. To je moja procjena iz razgovora s kolegama, ali treba uzeti u obzir da postoji niz prepreka u obnovi zbog prethodno neriješenih problema.

Primjerice, zgrade nemaju etažne elaborate. Zato bih ovom prilikom onima kojima treba obnova savjetovao da pokrenu izradu etažnih elaborata. Jer jedan od uvjeta za sufinanciranje je i participacija suvlasnika u troškovima, koja ako nije uplaćena, onda će država na nekretninu staviti zabilježbu, a ako nije etažirana, onda se zabilježba stavlja na cijelu nekretninu, pa i na dio onih koji su platiti svoj dio.

Kako gledate na to da većina ljudi nije osigurala svoje nekretnine?

- Trebalo bi poraditi u društvu na tome da se pojača razumijevanje da vlasnici imaju određene odgovornosti i prema svojoj imovini, ali i prema trećima kad je u pitanju imovina.

Koja procedura sada slijedi oko ustroja samog Fonda? Gdje će se Fond fizički smjestiti te koliko će ljudi angažirati?

- Zadatak je, između ostalog, i pronalaženje sjedišta, cilj mi je da nađemo nekretninu u vlasništvu države ili Grada Zagreba u kojoj ćemo se moći trajno smjestiti. Isprva ćemo, što se tiče kadrova, prebaciti ljude iz drugih ministarstava da bismo operativno pokrenuli rad Fonda.

Kada mislite da bi mogla početi konstrukcijska obnova prvih zgrada?

- Stvarna obnova na terenu trebala bi krenuti u proljeće iduće godine, a dotada imamo još puno posla.

Kao 'dečku s Peščenice', koji je vaš stav o tome da će država i lokalna samouprava sufinancirati konstrukcijsku obnovu kuća iz centra Zagreba?

- Osobno sam također imao dileme oko toga, no i sam zakon kaže da je to javni interes. To podrazumijeva sigurnost građana, kako onih koji žive u tim nekretninama, tako i onih koji prolaze pokraj njih.

Kandidatura za gradonačelnika Zagreba? Zasad ne!

Kandidatura za gradonačelnika Zagreba? Zasad ne!

Vaše imenovanje na čelo Fonda potaknulo je i priče o kandidaturi za gradonačelnika Zagreba. Očito je da imate i političkih ambicija s obzirom na to da ste 2016. bili voljni 'uskočiti' i u fotelju premijera na poziv tadašnje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Jeste li vi član HDZ-a? Jeste li ikad bili član ijedne stranke? I koje su vaše ambicije u politici?

- Moj angažman u privremenoj Vladi koju je htjela formirati predsjednica je bio isključivo moj društveni doprinos jer su se tražili nestranački, a kvalitetni ljudi. Isto kao što sam se 1990. odazvao na policijski poziv za mobilizaciju, tako sam se odazvao i na taj poziv.

Tako sam odgojen, to je trebao biti privremeni nepolitički angažman. Osobno nisam nikad bio član niti jedne stranke, nisam bio niti na jednom stranačkom sastanku, a to i nije bio uvjet u razgovorima s ministrom Horvatom i premijerom Plenkovićem za poziciju na koju sam imenovan.

A koji su vaši ideološki stavovi, jeste li više lijevo ili desno?

- Nacionalizam za mene nije opcija, domoljublje da, ali uz poštovanje svih drugih.

Hoće li vam Fond biti tek odskočna daska za kandidaturu za gradonačelnika ili zaista želite obnoviti Zagreb?

- Prvu informaciju o mogućoj kandidaturi za gradonačelnika dobio sam iz medija, dotada nitko nikad sa mnom o tome nije razgovarao. U ovom trenutku nemam se namjeru kandidirati, niti je ovo kanal osmišljen da bih to stvarno napravio.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 16:31