ŠOK NA NAJSKUPLJOJ ZAGREBAČKOJ ADRESI Rušilačka akcija bagera izazvala zgražanje u najljepšoj rezidencijalnoj četvrti

U najljepšoj rezidencijalnoj ulici u Zagrebu, onoj I. G. Kovačića, ujedno najpoželjnijoj lokaciji za život brojnih uglednika i moćnika, prošli je vikend jedna starinska vila na broju 10 sravnjena sa zemljom. Riječ je o kući Schwarz koja je 1922. godine prema projektu znamenitog arhitekta Huge Ehrlicha sagrađena u elitnom dijelu Zagreba u današnjoj Ulici I. G. Kovačića, na nekadašnjem Josipovcu.

Na Dan antifašističke borbe bageri su, na zgražanje okolnog stanovništva, stigli na lokaciju i pokosili starinsku vilu i nekoliko stabala te jednu staru lipu. Svako rušenje i gradnja u toj, po mnogima najljepšoj rezidencijalnoj ulici u Zagrebu, izaziva redovno pozornost javnosti.

Ulicu I. G. Kovačića možemo nazvati i najskupljom zagrebačkom adresom jer se kuće na tom području procjenjuju na svote od nekoliko milijuna eura, a njihovi vlasnici uglavnom su imućni Hrvati. Prema agentima za trgovinu nekretnina, kuća za kupnju na toj adresi čeka se godinama.

Kuću Schwarz, garažu i dvorište veličine oko 900 kvadrata od obitelji akademika Bartola Zmajića kupila je odvjetnica Ana Ćurković Ćurić 2017. godine, kći Ante Ćurkovića, bivšeg HEP-ova direktora Sektora za strategiju i investicije, poznatog kao “kralj hrvatskog vjetra”. Prema neslužbenim procjenama, kuća je plaćena više od milijun eura. No kako iznos nije vidljiv u zemljišnim knjigama, moguće je da je isplaćen u gotovini.

Nove vile imitiraju stare

Ulica poželjna mnogim novijim vlasnicima ima i jedan “problem”. Naime, u toj povijesnoj ulici već postoje kuće koje su bile raskošne na početku prošlog stoljeća, ali mnogi očito misle da one to danas više nisu. Tako su posljednjih godina uz dopuštenje Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture ovdje sagrađene mnoge vile na mjestu nekadašnjih, vile koje se mogu nazvati replikama, iako to nisu u potpunosti jer imitiraju one stare, no redovno su malo veće i zapravo su drukčije.

Ovdje je obnovljeno i nekoliko starih vila, ali su i one uglavnom dobile na stražnjoj strani veće prozore ili ostakljenja umjesto vrata prema vrtu. Kao i mnoge druge u ulici, kuća Schwarz nije bila pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, nego je bila zaštićena unutar ulice, odnosno dio zaštićene cjeline tog dijela grada.

Ana Ćurković Ćurić nije se jučer javljala na telefon, a njezin suprug Iljko Ćurić, kojeg smo nazvali radi komentara, nakon što smo se predstavili prekinuo je vezu i potom se više nije javljao. Prošli tjedan Ulicu I. G. Kovačića 10 posjetila je građevinska inspekcija pa smo ih pitali što su vidjeli na terenu.

Naselje ljetnikovaca

“Građevinska inspekcija bila je u nadzoru i utvrdila da je građevina uklonjena, projekt uklanjanja postoji, a gradilište je prijavljeno Gradu Zagrebu. Ispitni postupak i daljnje utvrđivanje činjeničnog stanja nastavit će se za ovu lokaciju”, stoji u odgovoru službe za informiranje Ministarstva graditeljstva.

Kako doznajemo, u tijeku je ishođenje građevinske dozvole za novu obiteljsku kuću koja će se graditi prema projektu poznatih arhitekata studija Dva arhitekta.

- Investitori su na temelju elaborata ovlaštenog projektantskog ureda pristupili rušenju, a to im omogućuje zakon. Mi nismo u tome sudjelovali. No, znamo da je prva želja investitora, kao i naša, bila da se stara kuća sačuva i obnovi. Međutim, pokazalo se da je bila u lošem stanju, nije odgovarala suvremenim zahtjevima u pogledu potresa, energetski ju je bilo nemoguće prilagoditi suvremenim zahtjevima te su prema mišljenju konstruktora podrumski zidovi bili dotrajali i potencijalno opasni za stabilnost kuće. Nakon toga vlasnici se odlučuju za gradnju nove, gotovo iste kuće. Ona će biti 90 posto ista jer investitori žele sačuvati duh ulice - kaže arhitekt Tomislav Ćurković.

Pojavnost nove kuće, naglašava T. Ćurković, referira se na prijašnju, što je upravo bila sugestija arhitekata da bi se sačuvao ugođaj važne rezidencijalne ulice. - Površina nove kuće bit će identična površini prijašnje kuće - kaže T. Ćurković.

On ističe i da idejni nacrt za kuću Schwarz Huge Ehrlicha nije realiziran u potpunosti. Inače, Hugo Ehrlich bio je jedan od najcjenjenijih hrvatskih arhitekata te jedan od autora adaptacije znamenite vile Karma kraj Montreuxa i suradnik arhitekta Viktora Kovačića.

Ulica Ivana Gorana Kovačića, dio nekadašnjeg Josipovca, jedna je od najvrednijih povijesnih gradskih cjelina visoke urbanističke i arhitektonske vrijednosti.

- Riječ je o brižno planiranom gradskom predjelu osmišljenom daleke 1887. godine kao isključivo naselje ljetnikovaca s točno propisanim načinom gradnje, a po uzoru na tadašnja engleska ‘cottage’ naselja. Glavnina vila sagrađena je do kraja 19. stoljeća. Autori su tada najpoznatiji hrvatski arhitekti i graditelji poput Janka J. Grahora, Kune Waidmanna i Hönigsberg & Deutscha, a početkom 20. stoljeća ovdje grade i Viktor Kovačić, Stjepan Podhorsky te Hugo Ehrlich. U tom kontekstu govoreći o Ulici Ivana Gorana Kovačića možemo govoriti kao o svojevrsnoj galeriji ‘in situ’ povijesti zagrebačke arhitekture i prostornog planiranja - govori Krešimir Galović, povjesničar umjetnosti.

Stari sjaj vila

Nažalost, dodaje Krešimir Galović, ovaj je prostor tijekom posljednjih dvadesetak godina doživio brojne promjene, mahom negativne, koje su neprimjerenim zahvatima na postojeću gradnju ili pak rušenjem i gradnjom novih vila u potpunosti narušile sklad i visoko postavljene urbane domete, koje bismo u duhu povjesničara umjetnosti Radovana Ivančevića ukratko mogli komentirati samo riječju “visina dometa”, misleći na izvornu urbano-arhitektonsku matricu, i “dubina pada”, govoreći o svemu onome što se događa s tim prostorom tijekom posljednjih desetljeća.

- U tom kontekstu moguće je stručno komentirati recentno rušenje obiteljske vile Schwartz u Kovačićevoj ulici 10, prema projektu arhitekta Huge Ehrlicha, jer niti jedna buduća arhitektonska kreacija, ma koliko se pozivala na poštivanje zadanih gabarita, neće moći vratiti niti narušene prostorne odnose, a kamoli temeljito devastiranu povijesnu slojevitost te ulice. S velikom žaljenjem može se konstatirati da se Grad Zagreb vrlo lako odrekao svoje moderne arhitekture i urbanizma, koji su mu na prijelazu 19. u 20. stoljeće dali prepoznatljiv izgled, preobrazivši ga iz provincijskoga gradića na rubu austrougarskog carstva u srednjoeuropsku metropolu - zaključuje Krešimir Galović.