Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević bio je gost emisije na N1 ‘Točka na tjedan‘ kod urednice Mile Moralić, gdje je između ostalog govori o novom modelu naplate parkinga u Zagrebu, gospodarenju otpado te brojnim gradilištima u prijestolnici.
"Upravo oni kojima je parking bio besplatan, zauzimali su ga stanarima koji ga plaćaju. Ovako, plaćat će se komercijalna karta ili se neće putovati automobilima. Zašto blokovska parkiranja? Zato jer imamo 5000 više povlaštenih karata nego parking mjesta. Na oko 8000 parking mjesta je više od 13.000 povlaštenih parking mjesta. Gdje to postoji na svijetu? Kako bi taj sustav mogao biti održiv? I da nitko ne dođe u centar, nedostajalo bi 5000 mjesta za stanare. To je nered koji se pojavljuje svugdje unazad 20 godina.
A zašto blokovsko parkiranje? To nije blok zgrada, to je oko 500 metara promjera pa će se subvencionirano moći parkirati u blizini doma. Mjesečno prva zona košta 13,3 eura mjesečno, sedam puta manje od komercijalne karte. I dalje svi mogu kupovati te komercijalne, ali povlaštene će se dobivati za svoj blok. Očekujemo da će se tako smanjiti broj povlaštenih parking karata. Zašto? Jer bi ih se koristilo bez prebivališta ili boravišta. Drugo, imali smo ljude koji su imali fiktivna prebivališta ili boravišta jer bi imali besplatno parkiranje u cijelom gradu.
To im se više neće isplatiti jer će vrijediti za blok u kojem nisu ni živjeli. Imali smo i dio stanara koji na svojoj parceli imaju parking, ali uz nju i povlaštenu kartu. Ni njima se neće isplatiti kupovati povlaštenu parking kartu jer ionako imaju svoj parking unutar bloka. Uzet ću svoj primjer, u drugoj sam zoni i mogao bih otići vikendom trčati Maksimirom pa parkirati tamo jer je također druga zona. Time bih zauzimao mjesto stanarima", pojasnio je.
"Nisu to jedine mjere, napravili smo reviziju terasa i tako oslobodili 300 mjesta jer smo naplatili te terase deset puta skuplje. To je kao jedna cijela javna garaža. Imali smo rezervirana parking mjesta koja se nisu plaća i za koja nije bilo osnova, čime smo oslobodili još 350 mjesta. Tim potezima smo u posljednjih pola godine oslobodili oko 1200 mjesta. Nova garaža u Klaićevoj će koštati 20 milijuna eura i bit će za oko 800 mjesta."
Nedjeljom naplata vrijedi za sve zone, ne samo za centar?
“Primarno za centar, ali odluka još nije donesena. Rade se garaže na Paromlinu i Trgu Franje Tuđmana, to treba dodati. Svi stanari koji su u zoni naplate znaju da im je vikendom teško naći parking. Ove mjere će to rasteretiti.”
Ljudi žive u jednoj, rade u drugoj zoni, kakve to ima veze s naplatom?
“Koji grad nudi takvo povlašteno parkiranje? Svi mogu kupiti komercijalne karte, a sedam puta jeftinije parkirati u svom bloku. Tako je to uređeno u svim europskim gradovima. Uostalom, ovo smo imali u svom programu prije izbora.”
Koliko je povlaštenih karata prodano prvi dan i jesu li išle kazne?
“Kupljeno je nekoliko stotina njih, a išle su i kazne, koje su u obliku dnevne karte. S obzirom da očekujemo uhodavanje sustava i neki građani nisu stigli premjestiti automobil pa ćemo sigurno stornirati te kazne kroz prvih tjedan do dva svima koji će se žaliti. Također, sad će se više kontrolirati automobili u prvoj zoni, gdje se s komercijalnom kartom može parkirati maksimalno dva sata. Nakon toga treba izaći iz prve zone i to će dodatno rasteretiti mjesta za stanare. To ćemo uspjeti uz novu opremu skeniranja."
Na upit o građanima koji imaju ideju skidanja registarskih tablica, Tomašević je poručio da će u tom slučaju policija reagirati.
Imali ste to u programu?
“Da, komunicirali smo o tome, imali smo javna savjetovanja i rasprave. Recite mi, gdje postoji više povlaštenih karata od parking mjesta.”
Problem je svima sasvim jasan i građani su birali Možemo zbog programa. Ali, ide li “zeleni plan” ruku pod ruku s ovim promjenama?
“Ide, naravno.”
Kad će Zagreb prodisati u prometnom smislu?
“Broj osobnih automobila se povećava. U posljednjih deset godina povećao se za oko 100.000. Vozila je još više. Takav rast nema nijedna europska metropola i to treba promijeniti.”
Kako ćete to postići?
“Ulaganjem u javni prijevoz."
Tramvajska pruga se u Zagrebu siječe s cestama, hoće li se to mijenjati?
“Da, tražili smo da se žuta traka poštuje. Mi kao Grad ne možemo to kažnjavati. Smatramo da su svi svjesni da mora doći do promjena u prometu i javni prijevoz mora biti pouzdaniji, točniji i brži."
Imate li dovoljno ljudi za sve to?
“Imamo dovoljno vozača tramvaja, ali nedostaje vozača autobusa jer im se nude bolje plaće u drugim zemljama. Ipak, vake godine povećavamo plaće u ZET-u pa uspijevamo sve to stabilizirati, na nuli smo s vozačima koji odu i koji dođu.”
Voze li se ljudi više biciklima otkad je poboljšana infrastruktura?
“Da, ali to je još uvijek nedovoljno i moramo pojačati ulaganja, kako u nju, tako i u javni prijevoz.”
Na radove tijekom ljeta su građani navikli, ali oni u Zagrebu kasne, otvaraju se nova i nastaje kaos pa su građani nervozni.
“Volio bih da bilo tko pogleda bilo koji grad i kaže mi da postoje radovi samo tijekom ljeta. Radovi traju i po godinu dana. Velika većina radova završena je tijekom ljeta, ali moramo započinjati nove radove jer se u prošlosti to nije radilo. Ne radimo sve odjednom, većina se radi tijekom ljeta, ali to nije dovoljno. U Ilici, koja je glavna zagrebačka ulica, imate vodnu cijev staru 130 godina, tu nema alternative. Većinu radova obavljamo tijekom ljeta, ali da bismo uspjeli dostići zaostatak, moramo raditi tijekom cijele godine.”
Pantovčak je zatvoren, a Šestinski vijenac djeluje završeno, ali tamo je mehanizacija, nema asfalta i sve stoji dva tjedna netaknuto pa se stvaraju gužve.
“Uskoro će biti završeno. A problem je što jako malo tvrtki radi taj posao. Imamo sporove s privatnim izvođačima, koji su počeli raditi bez dogovora s Gradom i nisu radili po dogovoru. Te poslove ne može raditi bilo tko i svi se muče s deficitom radne snage. Ugovara se, u pravilu, i druga smjena, ali treća smjena je gotovo nemoguća. No, dogovori se i ona, gdje je moguće.”
Opći je dojam da se počelo graditi puno i na više mjesta odjednom. Ljudi se pitaju zašto i čini se da je to zbog lokalnih izbora u svibnju.
“Ako je to teza, onda bi prvo pitanje bilo zašto to radimo ako su ljudi nezadovoljni zbog toga? Nema alternative, moramo obnavljati. Oko takvih stvari ne kalkuliram, stalno ću raditi ono što je u javnom interesu. Zastupnik koji je u SDP-u, ali ga se smatra oporbom, pita koji političar ovako nešto radi šest mjeseci prije izbora… Ja ne kalkuliram, ako smatram da je nešto nered i da nešto treba riješiti, ne razmišljam o izborima. Na kraju će odlučiti građani.”
Slučaj dječaka problematičnog dječaka u jednoj osnovnoj školi u Zagrebu uzbunjuje građane i vidite li odgovornost Grada, struktura u njemu, škola… zbog toga što se to nije dogodilo jučer nego jednu školu i godinu dana unazad?
“Neću raditi ono što se radi često u Hrvatskoj. Mogao bih o sudovima, ministarstvima, Centru za socijalnu skrb, ali na nama je da se problem riješi i prebacivanjem na drugu instituciju, to se neće riješiti. Pročelnik je svaki dan od jutra do mraka u toj školi kako bi pomogao da se problem riješi. Nismo poslodavac zaposlenicima te škole, niti imamo većinu u školskom odboru, iako je to naša gradska ustanova. Imamo određene nadležnosti, određene nemamo, ali spremni smo dati bilo kakvu potporu da se problem riješi. Nadam se da će sutra djeca krenuti u školu. Drago mi je da se ravnatelj koji je dao ostavku vratio kao vršitelj dužnosti i da je dobio neke garancije. Ne želimo dodavati ulje na vatru nego mirno i konstruktivno ovo riješiti, što je u našoj moći kao Gradu."
Što se radilo godinu dana? Ovo nije prva škola, cijeli razred se ispisao…
“Vjerujem da će drugi akteri i institucije to staviti na dnevni red pa ćemo o tome razgovarati. Ne želim dodavati ulje na vatru. Svaka moja izjava bi otvarala novu seriju konflikata, a to ne želim. Ne želim biti gradonačelnik koji bježi od odgovornosti i prebacuje je na druge. Želim da se djeca vrate u školu i da se nađe rješenje za tog učenika.”
Rezultati gospodarenja otpadom?
“Uspješni smo, što nam je i bio cilj. Zahvaljujući tom modelu napravljen je rekord. Nijedan grad veći od 10.000 stanovnika nije imao takav skok u smislu odvajanja otpada. Povećali smo ga za 50 posto u jednoj godini, a radi se o najvećom gradu. Zahvaljujući tome, Hrvatska je bliže ispunjenju ciljeva koje je propisala Europska unija. Samo je Osijek sad ispred u odvajanju otpada. Za one koji tvrde da su plave vrećice promašaj, one su dovele do ovih rezultata. I prodaja im se na godišnjoj razini povećala za 20 posto. To znači da se sustav poštuje.”
Što s onima koji ih ne koriste?
“Očito ih se sve više drži pravila, a za one koji ih se ne drže, više ćemo provjeravati prekršitelje i kažnjavati ih. Imamo jako puno ilegalnog odvajanja otpada po cijelom Gradu. Evo, gotovo smo i sve podzemne spremnike u centru ugradili, a popunit ćemo još rupa. I širimo zonu gdje će biti podzemni spremnici. A izvan centra ćemo na 751 lokaciju postaviti polupodzemne spremnike. Nijedan europski grad to nema, a mi idemo u tom smjeru.”
Što je s bolnicom Srebrnjak? Ljudi koji tamo rade kažu da ih stopira administracija Grada kako bi se završio Dječji translacijski centar.
“Da to ne želimo, onda ne bismo tražili faziranje projekta. Razumijem da postoje oni s različitim interesima. Neki žele ubiti projekt otpočetka, neki žele da se napravi makar pao na proračun Zagreba, što neću dozvoliti. Imam isti stav otpočetka, 2019. u srpnju počinje projekt, potpisan je ugovor, trebao je biti gotov za 32 mjeseca. Preuzimam upravljanje 24 mjeseca kasnije, a koliko je novca potrošeno? Oko 0,01 posto je realizirano. Postaje jasno da se ne može završiti u roku, a ako ne može, Europska unija će sve penale, svih 60 milijuna eura, prebaciti na Grad. U toj situaciji kažem OK, ne može se završiti u ovoj financijskoj perspektivi i idemo ga fazirati pa da se nastavi u novoj financijskoj perspektivi. Podnijeli smo zahtjev još prošle godine i Ministarstvo znanosti će reći želi li financirati taj projekt ili neće. Ako neće, trebat će se vratiti milijun eura, a ne 60 milijuna eura. Također, radovi na Srebrnjaku traju, riječ je o obnovi u vrijednosti 20 milijuna eura. Neću dopustiti da onih 60 milijuna eura padne na proračun Grada. Nadamo se da će Ministarstvo i Europska komisija odobriti faziranje.”
Ako ne odobri?
“Realizirat ćemo projekt do kraja. To je stav otpočetka, inače ne bismo poslali zahtjev za faziranjem. Taj problem nastao je prije, ne s nama.”
Bivši ravnatelj Boro Nogalo kaže da se ljudima koji su sudjelovali u projektu brani sastajati i dogovarati.
“Što god Ministarstvo kaže da treba popraviti, popravit će se. Ako ne žele to dalje financirati, neka to jasno kažu. A što se tiče smiješnih optužbi oporbe da ne povlačimo novac iz EU fondova reći ću vam: prošle godine se povuklo 150 milijuna eura, to je pet puta više od povijesnog rekorda iz 2019., kad se radio rotor. Tako, da… suludo mi je da netko tvrdi da smo nesposobni, a povukli smo pet puta više nego oni prije nas.”
Stadioni u Kranjčevićevoj i Maksimiru?
“Radovi u Kranjčevićevoj počinju početkom iduće godine, imat će 11.000 mjesta i sve dozvole potrebne da se igraju međunarodne utakmice na njemu. Trebao bi biti gotov do rujna 2026. Tada bi se mogao početi rušiti stadion Maksimir i graditi novi s 35.000 mjesta, na kojem bi se mogla igrati i finala europskih natjecanja.”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....