Preko 1500 stabala posadit će se u Gradu Zagrebu u naredne dvije godine za što je osigurano gotovo milijun eura, a u svrhu ‘jačanja otpornosti Zagreba na klimatske promjene‘. Prijedlog je službeno danas na sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba uputio gradonačelnik Tomislav Tomašević, a stabla će biti posađena u dvorištima škola i vrtića.
Grad Zagreb i Fond potpisali su već 28. 12. 2023. godine ovaj ugovor, čija je inicijativa provesti mjere za prilagodbu klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina. Grad Zagreb je ispunio uvjete Javnog poziva i osigurao sredstva u Proračunu za 2024. i projekcijama za nadolazeće dvije godine. Ukupno se planira sadnja 1583 stabla na već utvrđenim područjima koju će obavljati Zagrebački holding i Podružnica Zrinjevac.
Odbor za gospodarstvo, ekološku održivost i poljoprivredu je na 13. sjednici, 4. studenoga 2024. razmotrilo prijedlog i jednoglasno se složio. Predložili su Gradskoj skupštini Grada Zagreba da donese Zaključak o sklapanju ugovora. Fond je u provedenom postupku utvrdio kako prijava Grada Zagreba u cijelosti ispunjava uvjete Javnog poziva te utvrdio da ukupno procijenjeni i Fondu opravdani troškovi provedbe 899.718,00 eura s PDV-om, pri čemu će Fond u sufinanciranju sudjelovati sa sredstvima pomoći najviše u iznosu do 350.000,00 eura što čini 38,90 % troškova. Sukladno Odluci Upravnog odbora Fonda KLASA: 024-04Točna cijena radova bi uz PDV iznosila 741.713,55 eura.
Prvi u Hrvatskoj
Gradska skupština Grada Zagreba je još je 2019. usvojila Akcijski plan energetskog održivog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama, kao prvi SECAP u Republici Hrvatskoj. Također je bio pokrenut program "Sunčani krovovi" koji je za cilj imao realizaciju 50 MW fotonaponskih elektrana. Zagreb je prvi grad u Hrvatskoj koji je pripremio i usvojio Program energetskog siromaštva za razdoblje do 2030. U siječnju 2023. odlukom ministra prostornog uređenja je bilo potvrđeno izrađivanje Strategije zelene urbane obnove Grada Zagreba (NPOO). Cilj mu je bio osmišljavanje sustavnog pristupa planiranju, oblikovanju, upravljanju i održavanju zelene infrastrukture. Grad Zagreb je iste godine počeo sudjelovati u projektu GreenScape koji se fokusira na povećanje otpornosti na klimatske promjene u Srednjoj Europi.
Svi ovi programi imaju za cilj suzbiti opasnost klimatskih promjena, koje su evidentne zadnjih godina, od izrazito visokih i niskih temperatura do učestalih potresa i nevremena. Negativni efekti klimatskih promjena utječe na hranu koju jedemo, vodu koju pijemo i zrak koji dišemo. Posljedice klimatskog pitanja je globalni problem koji utječe na svih. Ugljikov dioksid (CO2) staklenički je plin koji najčešće nastaje zbog ljudskih djelovanja.
Zelena tranzicija
Učinci klimatskih promjena se mogu osjetiti diljem svijeta i predviđa se da će u narednim godinama postajati sve češće i intenzivnije. Europski klimatski pakt potvrđuje da je preko 400 000 preranih smrti uzrokovano zbog onečišćenja zraka te da je 40 % smanjena količina dostupne vode u južnim regijama EU-a. "Što su veći problemi, to ih je teže i skuplje riješiti, stoga je rano reagiranje i hvatanje u koštac s klimatskim promjenama najbolja opcija." Europska Komisija ističe da se gradovi moraju iskazati u zelenoj tranziciji pošto su glavni izvor potrošnje energije u svijetu, a time i proizvođači emisija CO2.
Grad Zagreb se, objašnjavaju, nastoji istaknuti u borbi protiv klimatskih promjena te slijediti EU politike i energetsko klimatski okvir do 2050. Cilj je uprave Grada Zagreba provoditi mjere i procese energetskog održivog razvoja i sudjelovati u plan Europske unije da se do 2030. smanje emisije stakleničkih plinova do 40 %.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....