UDAR GRADSKE PLINARE

Tvrtkama u Zagrebu plin će biti čak tri puta skuplji, doznajemo zašto je došlo do toga

Na drastičan potez GPZ Opskrba, koja zapošljava 130 radnika, odlučila se da ne bi došla u tešku financijsku situaciju
 Goran Mehkek/Cropix

Svim poduzetnicima koji kupuju plin od Gradske plinare Zagreb - Opskrbe od 1. studenoga taj će energent poskupjeti tri do četiri puta, a posljedice bi mogle biti pogubne i za njihove kupce jer bi moglo doći do poskupljenja krajnjih proizvoda.

Iako neki poduzetnici imaju potpisane ugovore s GPZ-om Opskrba o cijeni plina, to im u ovom trenutku ne znači ništa jer su iz ove zagrebačke tvrtke u sastavu Holdinga odlučili prvi put u povijesti jednostrano povećati cijenu plina bez obzira na ugovorne posljedice, jer je došlo do značajnih poremećaja na tržištu.

Onima koji ne budu pristali na to, omogućit će se raskid ugovora bez dodatnih troškova, no malo je vjerojatno da će se itko za to odlučiti budući da u ovom trenutku cijene plina divljaju i sigurno da neće moći dobiti plin povoljnije.

Privremena mjera bit će na snazi pet mjeseci - do 31. ožujka 2022.

Opstanak tvrtke

Na ovaj drastičan potez GPZ Opskrba odlučio se jer bi inače dospio u tešku financijsku situaciju i u pitanje bi praktički došao opstanak tvrtke s nešto više od 130 radnika budući da nisu ugovorili dovoljne količine plina po nižoj cijeni. Naime, cijene plina u veljači su bile na razini od 27 eura po megavatsatu i tada su ga prodavali po 40 eura, a 6. listopada cijena je narasla i na 140 eura.

Neki naši sugovornici procjenjuju da bi se gubici mjerili u iznosu od čak oko 200 milijuna kuna jer Uprava tvrtke nije "zaključala" cijene plina na vrijeme, već su se krivo "kladili" i sada došli u situaciju da kupuju plin po tri-četiri puta većoj cijeni.

Sličnu stvar, kaže nam sugovornik iz GPZ-a Opskrba, napravio je i slovenski Petrol, te će i on od 1. prosinca poduzetnicima naplaćivati bitno veće cijene plina.

- Povećanje će biti značajno zbog situacije koja je uvjetovana višom silom i poremećajima zbog rasta cijene plina na burzi. Zato je Uprava bila prisiljena od 1. studenoga uvesti ovu privremenu mjeru do 31. ožujka 2022. da se cijena određuje prema najbližoj burzi, plus određeni fiksni iznos troškova transporta u zemlji i inozemstvu, te sve druge zavisne troškove vezane uz nabavu - pojašnjava nam sugovornik dobro upoznat s ovim problemom.

Uprava je, kako doznajemo, jedan dio količine plina za iduću godinu osigurala po nižim cijenama, odnosno "zaključala" ih, ali su očekivali da će tijekom ljeta doći do pada cijena, pa su se krivo "kladili" i - promašili. Sada je cijena plina eksplodirala pa će zbog toga štetu pretrpjeti brojni poduzetnici koji od njih kupuju plin, unatoč ugovornim odnosima u kojima je dogovorena ta niža cijena plina.

Sugovornik iz tvrtke kaže nam da se Uprava odlučila za ovaj potez jer više nisu mogli ostati u tim ugovornim odnosima - gubici bi za tvrtku bili značajni. O svemu je obaviještena i nova Uprava Zagrebačkog holdinga, a upravo, kako doznajemo, traju i pregovori s velikim potrošačima koji kupuju plin od GPZ-a Opskrba.

"Radi sprječavanja nastanka štete kao posljedice 'više sile' (pandemije koronavirusa) koja je destabilizirala tržišta prirodnim plinom, što za posljedicu ima povećanje dobavne cijene tog energenta, Gradska plinara Zagreb - Opskrba donijela je odluku kojom uvodi mjeru privremene korekcije plina svim kupcima iz kategorije 'poduzetništvo' u trajanju od pet mjeseci (od 1. studenoga 2021. do 31. ožujka 2022.).

Zahvaljujući toj mjeri cijena plina će im se određivati za svaki mjesec, ovisno o kretanju cijena na najbližoj burzi - Srednjoeuropskom plinskom čvorištu (Central European Gas Hub - CEGH). Cijena se u tom slučaju utvrđuje kao mjesečni prosjek indeksa CEGHIX plus fiksni dio, u koji ulaze operativni troškovi i oni za transport plina. Fiksni dio cijene iznosi 7,55 eura", piše u obavijesti koju GPZ Opskrba šalje kupcima.

Zbog ove situacije zabrinuti su i radnici koji su preko Radničkog vijeća u utorak pisali Upravi da im odgovori kako je došlo do ovog problema i tko će za njega odgovarati.

Dobit 1,7 milijuna

- Odgovornost je na Upravi. U trenutku kad se plin trebao kupovati po nižoj cijeni, nisu osigurane odgovarajuće količine, cijena je sada višestruko porasla i očekuju se veliki gubici. Ovdje se radi o 130 radnika, a Uprava se kockala i izgubila, ne znamo iz kojih razloga, nečijeg neopreza ili politike, ali zabrinuti smo za opstanak tvrtke - kaže nam jedan od radnika.

Za problem su doznali, kaže, prošli tjedan na sastanku s direktorom, ali im nije pojašnjeno kako će se situacija razriješiti, pa su u strahu za svoja radna mjesta pisali Upravi. Nadzorni odbor, tvrde, nije bio upoznat sa situacijom, pa traže odgovornost.

Prema poslovnom izvješću za prošlu godinu, GPZ Opskrba zabilježio je dobit od 1,7 milijuna kuna. Poduzetništvu su prodali 125 milijuna metara kubičnih plina i od toga uprihodili 284,7 milijuna kuna.

Prema istom izvješću, GPZ Opskrba sklopio je ugovore s poduzetnicima za 2020./2021. po cijenama plina nižim nego što je to bilo 2019./2020. Nabavnu i prodajnu cijenu prirodnog plina ne regulira HERA, nego cijenu slobodno formiraju prodavatelji plina po ugovornim uvjetima koji ovise i o kretanju tečaja stranih valuta, odnosno dolara i eura.

Država se treba dogovoriti s trgovcima ili donijeti zakon o maksimizaciji marži

Prema ocjeni energetskog stručnjaka Davora Šterna, Vlada nema mnogo prostora za djelovanje, vezano za trošarine i PDV na gorivo, pa nije sklon niti tzv. plivajućim trošarinama, jer bi to otvaralo mogućnost za razne manipulacije, rekao je u intervjuu na N1 televiziji.

"Jedino što bi Vlada mogla jest to da se dogovori s distributerima, odnosno trgovcima, da se smanje marže koje su sada zaista visoke. Njima se to dopustilo jer su imali gubitke za vrijeme pandemije, kada je promet bio manji", rekao je Štern, a ta se situacija s maržama od onda zadržala.

Dodao je kako se u tržišnoj ekonomiji nikome ne može naređivati, ali da država ipak ima neke mehanizme na raspolaganju.

"Država, u krajnjoj liniji, može donijeti neki zakon o maksimiziranju marži određenim grupama proizvoda, pogotovo ako su to proizvodi koji utječu na veliki segment gospodarstva, kao što je to nafta, odnos- no dizel i benzin", poručio je Štern, nekadašnji ministar gospodarstva. (G. Grgas)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 23:24