U zagrebačkom potresu oštećeno 175 škola, vrtića i učeničkih domova, a dovršena tek jedna cjelovita obnova škole

U potresu na današnji dan prije dvije godine oštećeno je ukupno 175 zgrada dječjih vrtića, škola i učeničkih domova. Obnovljeno ih je 163, a rokovi obnove za preostalih 12 najteže oštećenih zgrada su prolongirani. U dvije godine dovršena je tek jedna cjelovita obnova škole (OŠ Miroslava Krleže u siječnju).

Bivša gradska vlast najavljivala je kako će obnova najteže stradalih školskih zgrada završiti u periodu od rujna prošle godine do najkasnije rujna ove godine, dok su prema novome planu očekivani rokovi završetka obnove 12 školskih objekata - od travnja ove godine do rujna 2023.

Gdje je zapelo? Po objašnjenju kojemu nude iz gradske uprave, rokovi su pomaknuti jer će se te škole obnavljati sredstvima Fonda solidarnosti EU, pa bi osam škola trebalo biti gotovo tijekom ove godine, a preostale četiri u idućoj godini.

Prema rokovima bivše gradske uprave, do lanjske jeseni bili su predviđeni završeci radova na OŠ Miroslava Krleže i Gimnaziji Tituša Brezovačkog, do sredine studenoga trebale su biti dovršene Prva ekonomska škola OŠ Vugrovec Kašina (područna škola Vugrovec) te OŠ dr. Ivana Merza. U prosincu je pak bio planiran završetak preostalih objekata – Učeničkog doma Brune Bušića, OŠ Petra Zirnskog, zgrada Hotelijersko-turističke škole i Glazbene škole Blagoje Berse te Škola za klasični balet. Četiri škole (Gornjogradska gimnazija, OŠ Bukovac, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna te Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonje) trebale su biti obnovljene do rujna ove godine.

Rokovi su, međutim, probijeni, a da se ni djelatnicima škola, učenicima i njihovim roditeljima nitko zbog toga nije ispričao. Učenici škola čije su zgrade stradale u potresu dvije godine pohađaju nastavu kao gosti u drugim školama. Sudeći po novim rokovima, tako će za dio školaraca ostati sve do rujna 2023. godine.

Dok bivši pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Ivica Lovrić tvrdi kako je obnova škola stala zbog nesnalaženja aktualne gradske vlasti, pa je dosad dovršen samo jedan objekt (M. Krleža) i to četiri mjeseca od planiranog roka, u gradskoj upravi nude drugo objašnjenje.

„U lipnju 2021. Grad Zagreb je na Fond solidarnosti EU prijavio tek 11 projektnih prijedloga u iznosu od 20-ak milijuna kuna, a pritom nije ugovoren nijedan projekt obnove. Od lipnja do danas, međutim, Fondu je prijavljeno ukupno 123 projekta obnove potresom oštećenih škola i vrtića u iznosu od 967,4 milijuna kuna, a dosad je ugovoreno 63 projekta obnove ukupne vrijednosti 388,3 milijuna kuna“, objašnjavaju u gradskoj upravi, očekujući gotovo 590 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti. Ističu kako je u lipnju prošle godine (promjena vlasti) cjelovita obnova 13 najteže oštećenih objekata bila znatno usporena, a n nekim zgradama je i zaustavljena, da bi potom ponovo pokrenuli radove.

Pritom treba reći da je dosad za obnovu oštećenih objekata Grad iz proračuna utrošio 430 milijuna kuna. Sada se cilja na Fond pri čemu je ta sredstva moguće iskoristiti isključivo za cjelovitu obnovu.

Po riječima Damira Bakića, zastupnika u Gradskoj skupštini (Možemo!), ranije postavljeni rokovi nisu bili vjerodostojni.

– Razumijem da je neke stvari trebalo rješavati interventno, pa se možda i nije poštovala procedura u svakome zarezu, to mogu zamisliti u onoj situaciji. Međutim, prognozirati da će obnova biti završena u navedenim rokovima je apsolutno zavaravanje javnosti ili samozavaravanje, kaže Bakić, dodajući kako su zbog kompleksnosti procedure i obima zahvata postavljeni novi rokovi obnove.

Po njima, u travnju se očekuje završetak obnove Učeničkog doma Brune Bušića, u svibnju OŠ Dr. Ivana Merza, a u kolovozu OŠ Vugrovec-Kašina i Gimnazija Tituša Brezovačkog. Planirani završetak obnove OŠ Petra Zrinskog, Hotelijersko-turističke škole te Prve ekonomske škole je u rujnu, a u prosincu bi se u prvobitno stanje trebala vratiti zgrada XVIII. Gimnazije/OŠ I.G. Kovačića.

Za četiri školska objekta rokovi obnove prolongirani su za iduću godinu – u kolovozu je plan dovršiti zgrade Gornjogradske gimnazije i Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, a u rujnu bi bila zgotovljene Škola za klasični balet i Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonje