U srijedu, 21. lipnja, Vijeće gradske četvrti (VGČ) Črnomerec usvojilo je prijedloge Mjesnog odbora Sveti Duh za zamjenu imena ulica koje su nazvane po sudionicima ustaškog režima. Tako je okončan proces koji je počeo u prosincu, kada su na Črnomercu izglasali da se napokon uklone sramotni nazivi ulica na području te četvrti, a sada su svakoj ulici dodijelili novi naziv.
To je dio procesa na gradskoj razini otkako je u Zagrebu na vlasti koalicija Možemo! - SDP, jer se u četvrtima Peščenica - Žitnjak, Gornja Dubrava, Črnomerec i Trnje ide u izmjenu imena ukupno deset ulica nazvanih po osobama povezanima s NDH, a znakovito je da je odluka donesena u predvečerje Dana antifašističke borbe.
Opus od 40 filmova
Međutim, nova imena nisu ideološki obojena jer, kako je najavljeno iz Vijeća gradske četvrti Črnomerec, četiri preimenovane ulice ubuduće će nositi imena istaknutih dramskih umjetnica. U Gradu Zagrebu je općenito izrazito mali broj ulica nazvan po ženama, tako da su s Črnomerca poručili kako nove nazive "vide kao ispravak nepravde i mali, ali bitan korak naprijed u ostvarivanju rodne ravnopravnosti".
Ulica Franje Nevistića zvat će se Ulica Mije Oremović, Ulica Ivana Oršanića zvat će se Ulica Božene Begović, Ulica Srećka Karamana zvat će se Ulica Božene Kraljeve, a Ulica Branka Klarića ubuduće će se zvati Ulica Elize Gerner.
Mia Oremović bila je poznata glumica na filmu, televiziji, radiju i kazalištu, koja je trajala dulje od pola stoljeća. Bila je prva partnerica Pere Kvrgića u "Stilskim vježbama", a glumila je i u više od četrdeset filmova.
Najpoznatija je po ulozi u filmu Kreše Golika "Tko pjeva zlo ne misli", a glumila je i u antologijskim serijama poput "Našeg malog mista", "Velog mista", "Kapelskih kresova" i "Smogovaca". Njen rodni grad Požega 2009. ju je proglasio svojom počasnom građankom. Preminula je 2010., a pokopana je na zagrebačkom groblju Mirogoj.
Božena Begović kći je književnika Milana Begovića i pijanistice Paule Begović. Bila je dramaturginja, prevoditeljica i redateljica, a u povijest je ušla 1926. kao prva spikerica Radija Zagreb, poslije i kao prva žena na poziciji direktorice Drame u HNK (1945./1946.) i dramaturginja; prva direktorica Pionirskog kazališta u Zagrebu (današnji ZKM) te prva predsjednica Društva hrvatskih književnica (1938. - 1941).
Božena Kraljeva bila je jedna od najpoznatijih hrvatskih glumica u 20. stoljeću. Iako se s nepunih 17 godina zaposlila kao činovnica u veletrgovini cipela i strojnog remenja "Frković i drug", željela se baviti glumom i upisala se u prvu filmsku, a zatim glumačku školu. Poslije odigrane uloge Berthe u "Ocu" Augusta Strindberga, uprava HNK ocijenila je iznimnom njezinu darovitost i odlučila je angažirati kao glumicu.
Glumica igrom slučaja
Eliza Gerner postala je glumica igrom slučaja. Doktorirala je ekonomiju u Budimpešti za Drugog svjetskog rata, a onda, nakon rata, bez posla i jasne vizije budućnosti prihvatila ponudu znanaca da u rodnom Somboru, u tamošnjem Narodnom pozorištu, zaigra ni manje ni više nego Elizu Doolittle u "Pigmalionu". Preselila se u u Zagreb kako bi pohađala Dramski studio koji je vodio Tito Strozzi, koji je poslije postao njezin prvi suprug.
Prema biografskim podacima, u moru uloga koje je odigrala ističu se Melita (Krleža, "Leda"), Kleopatra (Shaw, "Cezar i Kleopatra"), Klara (Goethe, "Edmont"), Katarina (Ostrovski, "Oluja") i nedostižna Lidija u "Staromodnoj komediji" Arbuzova. Autorica je nekoliko knjiga memoarskih zapisa, kojima je obuhvatila cjelokupno zagrebačko kazališno poraće.