ZAGREB - Četrdeset tisuća obitelji te još 20-ak tisuća studenata i radnika koji dolaze iz drugih krajeva RH trenutno u Zagrebu žive kao neprijavljeni podstanari. Kako se procjenjuje da je riječ o 115 tisuća ljudi, dolazi se do podatka jednako zabrinjavajućeg za poreznike kao i za policiju.
Naime, nitko od ovih ljudi nema prijavljenu točnu adresu stanovanja, a stanodavci koji im iznajmljuju stanove i kuće za taj posao državi ne plaćaju porez. Drugim riječima, više od 10 posto svih stanovnika glavnog grada, bilo da su u njemu rođeni ili su se doselili, zbog financijskih malverzacija vlasnika nekretnina prisiljeno je živjeti u ilegali.
Do ovog, ali i niza drugih alarmantnih podataka došlo se prvim hrvatskim istraživanjem stambenih potreba, koje provodi profesor sa Studija socijalnog rada Gojko Bežovan. Tako, primjerice, u Zagrebu čak 50 posto svih novosagrađenih stanova ne kupuju osobe koje u njima namjeravaju živjeti, nego na njima zarađivati.
- Polovicu svih stanova kupuju oni koji već imaju riješeno stambeno pitanje, a to rade zbog oplodnje kapitala, odnosno investicije. To je zabrinjavajuće ako se zna da je razina stanovanja u Zagrebu izrazito nizka te da je stambeni fond prenaseljen. Naime, čak 56 posto svih stanova su garsonijere, jednosobni i dvosobni stanovi. Dakle, nekretnine od 25 do 60 kvadrata, što nije dovoljno za višečlane obitelji.
Poseban je problem i prenaseljenost fonda jer u pojedinim stanovima žive i tri generacije jedne obitelji - rekao je prof. Bežovan. Možda se najzabrinjavajući podaci do kojih se došlo istraživanjem odnose ipak na stanovanje samohranih roditelja. U Zagrebu trenutno živi oko 40-ak tisuća samohranih majki (80 posto) i očeva.
- Ovi ljudi, odnosno oni koji nemaju vlastiti stan, a tih je sve više, prema istraživanju mjesečno izdvajaju čak 47 posto svih prihoda za plaćanje podstanarstva. Na žalost, oni ne unajmljuju stanove prema potrebi, nego prema mogućnostima i to su u pravilu manje nekretnine.
Čak i psihijatrija prepoznaje taj problem kod djece koja odrastaju u skučenom prostoru bez mogućnosti za igru - kaže prof. Bežovan. Prema njegovim riječima, prvi koraci koji su usmjereni na ublažavanje ovog problema socijalni su stanovi koje Zagreb namjerava graditi. I on sam radio je na istraživanju koje je Grad naručio u tu svrhu.
No, stambeni problemi u Zagrebu i mimo ovoga toliki su da će trebati dulje razdoblje za njihovo rješavanje. Podaci govore da je stambena površina po stanovniku manja od 24 četvorna metra, da oko 10 posto Zagrepčana ili oko 74 tisuće ljudi živi ispod praga koji ne omogućava normalan psihofizički razvoj te da čak 11.761 stan nema u kombinaciji i kuhinju, i zahod i kupaonicu.
Krešimir Raguž
Naime, nitko od ovih ljudi nema prijavljenu točnu adresu stanovanja, a stanodavci koji im iznajmljuju stanove i kuće za taj posao državi ne plaćaju porez. Drugim riječima, više od 10 posto svih stanovnika glavnog grada, bilo da su u njemu rođeni ili su se doselili, zbog financijskih malverzacija vlasnika nekretnina prisiljeno je živjeti u ilegali.
Do ovog, ali i niza drugih alarmantnih podataka došlo se prvim hrvatskim istraživanjem stambenih potreba, koje provodi profesor sa Studija socijalnog rada Gojko Bežovan. Tako, primjerice, u Zagrebu čak 50 posto svih novosagrađenih stanova ne kupuju osobe koje u njima namjeravaju živjeti, nego na njima zarađivati.
- Polovicu svih stanova kupuju oni koji već imaju riješeno stambeno pitanje, a to rade zbog oplodnje kapitala, odnosno investicije. To je zabrinjavajuće ako se zna da je razina stanovanja u Zagrebu izrazito nizka te da je stambeni fond prenaseljen. Naime, čak 56 posto svih stanova su garsonijere, jednosobni i dvosobni stanovi. Dakle, nekretnine od 25 do 60 kvadrata, što nije dovoljno za višečlane obitelji.
Poseban je problem i prenaseljenost fonda jer u pojedinim stanovima žive i tri generacije jedne obitelji - rekao je prof. Bežovan. Možda se najzabrinjavajući podaci do kojih se došlo istraživanjem odnose ipak na stanovanje samohranih roditelja. U Zagrebu trenutno živi oko 40-ak tisuća samohranih majki (80 posto) i očeva.
- Ovi ljudi, odnosno oni koji nemaju vlastiti stan, a tih je sve više, prema istraživanju mjesečno izdvajaju čak 47 posto svih prihoda za plaćanje podstanarstva. Na žalost, oni ne unajmljuju stanove prema potrebi, nego prema mogućnostima i to su u pravilu manje nekretnine.
Čak i psihijatrija prepoznaje taj problem kod djece koja odrastaju u skučenom prostoru bez mogućnosti za igru - kaže prof. Bežovan. Prema njegovim riječima, prvi koraci koji su usmjereni na ublažavanje ovog problema socijalni su stanovi koje Zagreb namjerava graditi. I on sam radio je na istraživanju koje je Grad naručio u tu svrhu.
No, stambeni problemi u Zagrebu i mimo ovoga toliki su da će trebati dulje razdoblje za njihovo rješavanje. Podaci govore da je stambena površina po stanovniku manja od 24 četvorna metra, da oko 10 posto Zagrepčana ili oko 74 tisuće ljudi živi ispod praga koji ne omogućava normalan psihofizički razvoj te da čak 11.761 stan nema u kombinaciji i kuhinju, i zahod i kupaonicu.
Prijavljeno čak 2100 podstanara stranacaUz više od 100.000 neprijavljenih podstanara u Zagrebu, gotovo je zanemariv podatak da su stanodavci prijavili njih 3600. No, čak i u ovoj kategoriji ugovor s najmodavcem sklopili su uglavnom stranci ili tvrtke iz inozemstva. Kako je na zapadu elementarna stvar prijaviti najam nekretnine, u Zagrebu je registrirano 2100 podstanara stranaca i samo 1500 podstanara hrvatskih državljana. No, strance je teže sakriti jer unajmljuju eksluzivnije i skuplje nekretnine. |
STATISTIKA• 115.000 neprijavljenih podstanara• 50 posto svih novih stanova ne kupuje se za stanovanje, nego za iznajmljivanje • 56 posto svih stanova veličine su od 25 do 60 četvornih metara • 47 posto svih svojih prihoda samohrani roditelji izdvajaju za podstanarstvo • 24 četvorna metra stambena je površina po stanovniku Zagreba • 74.000 ljudi živi ispod praga koji omogućava normalan prishofizički razvoj • 11.761 stan nema u kombinaciji i kuhinju, i zahod i kupaonicu, odnosno nema ni osnovne uvjete |
Krešimir Raguž
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....