UNOSAN BIZNIS NA JAKUŠEVCU O KOJEM SE MALO ZNA 'Od smeća koje bacate proizvodimo struju, od pokretanja postrojenja zaradili smo 80 milijuna'

Na odlagalište otpada Prudinec na Jakuševcu se dnevno doveze oko 650 tona otpada, a prema procjenama ZGOS-a, do kraja ove godine odložit će se oko 230.000 tona smeća. To je miješani neopasni komunalni otpad, onaj koji kamioni Čistoće svakodnevno prikupljaju na zagrebačkim ulicama.

Poznato je, naime, da se taj otpad gomila na odlagalištu, nakon čega se prekriva zemljom i u konačnici poprimi oblik velikog brijega. Isto tako, poznato je da taj otpad proizvodi metan, opasni staklenički plin koji može uvelike zagaditi atmosferu.

Ipak, malo ljudi zna da taj plin ne završi u zraku, nego odlazi u plinsko postrojenje gdje se od njega proizvede električna energija koja godišnje opskrbi čak 6000 hrvatskih domaćinstava. Kako?

To zna Tomo Krivačić, voditelj Odjela za upravljanje plinskim sustavom ZGOS-a.

Povećanje

- Plin koji nastane raspadanjem odloženog otpada sakuplja se na plinskim zdencima koji su raspoređeni po cijelom tijelu odlagališta. Taj plin se potom isiše te plinovodom dovede do postrojenja, gdje ga plinski kompresori usmjeruju prema visokotemperaturnim bakljama i plinskim motor-generatorima. Otprilike 86 posto plina se preko generatora pretvori u električnu energiju, dok se ostatak na bakljama rascijepa u CO² te potom ispusti u zrak - objašnjava Krivačić.

Samo u 2016. godini postrojenje je proizvelo oko 19 milijuna kWh električne energije, što je dovoljno za godišnju potrošnju čak 6000 domaćinstava u Hrvatskoj, a ta brojka će se u budućnosti još više povećati. Takav sistem zbrinjavanja plina na Jakuševcu postoji još od 2004. godine te se u narednim godinama sve više proširivao.

Danas taj kompleks čini plinska mreža koja se sastoji od 131 plinskog zdenca te oko 7 kilometara mreže plinovoda, kao i samo plinsko postrojenje koje se sastoji od tri visokotemperaturne baklje i tri plinska motor-generatora. Od gradnje sustava pa sve do prosinca prošle godine, iscrpljeno je oko 122 milijuna kubika plina, iz čega je proizvedeno 92 milijuna kWh struje i na čemu je Zagrebački holding zaradio 80 milijuna kuna.

Nadzor

Električna energija se plasira u mrežu HEP-a koji energiju otkupljuje od Holdinga po cijeni od 1,22 kune po kWh.

Osim što donosi prihod, samo postrojenje uvelike doprinosi sigurnosti cijelog odlagališta. Štoviše, Krivačić ističe kako je to i glavna svrha plinskog kompleksa.

- Primarna zadaća jest iscrpiti sav odlagališni plin koji nastaje i kemijski ga obraditi kako bi se osiguralo da taj visokoopasni staklenički plin ne završi u atmosferi. Proizvodnja struje jest tek sekundarna zadaća - veli Krivačić.

Postrojenje radi svaki dan u godini bez stajanja, a generatori staju s radom samo kada se obavlja održavanje. Goran Đura, djelatnik tvrtke His d.o.o. koja je zadužena za održavanje kompleksa, kaže kako na postrojenju rade tri čovjeka od 8 do 16 sati te da u vrijeme remonta dolaze još dva pomoćna radnika. U noćnim satima, sustav radi sam, ali i dalje postoji veliki stupanj nadzora.

Energija

- Automatika sustava omogućava da se postrojenje zaštiti u slučaju odstupanja od normalnih parametara ili u slučaju kvara. Onda se iskapča iz rada te se upali alarm koji preko sustava SCAD obavještava voditelja postrojenja SMS porukom o mogućem problemu - kaže Đura.

U ZGOS-u kažu kako imaju namjeru još više proširiti sustav otplinjavanja, kako bi dodatno povećali količinu proizvedene električne energije. U planu je nadogradnja postrojenja s četvrtim motor-generatorom pa će tako količina obrađenog plina po satu narasti sa 1500 na 2000 kubika. Također planiraju sagraditi bukobrane na zapadnoj i jugozapadnoj strani odlagališta, a u budućnosti imaju namjeru prodavati i toplinsku energiju.

- Kod rada motor-generatora nastaje i toplinska energija koja se sada samo otpušta u zrak. Jedna varijanta je plasiranje topline u sustav HEP toplinarstva, a druga, koja će sigurno zaživjeti, jest plasiranje toplinske energije prema objektima koja se nalaze na području odlagališta kako bi se zaposlenici grijali na toplinsku energiju proizvedenu na samom Jakuševcu - kaže Krivačić.

Već nekoliko godina se govori o sanaciji Jakuševca, a prema procjenama ZGOS-a, otpad se može odlagati do 2029. godine nakon čega više neće biti slobodnog mjesta. Nakon što se Jakuševec zatvori, otpad će i dalje proizvoditi metan, tako da će plinsko postrojenje nastaviti još 30 godina.