Iako se vizure kompleksa Franc na Trgu Francuske Republike još ne naziru, preko tisuću ljudi pokazalo je zainteresiranost za kupnjom jednog od 127 stana. Točnije njih više od 1200 to je učinilo još prije dvije godine što su otkrili predstavnici tvrtke Alfastana na konferenciji ZagRE21 održano 2021. Cijena? Zbog tadašnjih kretanja na tržištu špekulirao se da će iznositi između 4000 i 5000 eura.
Svi ti zainteresirani, barem dio njih koji uspije stan kupiti iako prodaja još nije službeno započela, u zgradu bi trebali useliti krajem 2025. godine. Novi poslovno-stambeni kompleks bit će izgrađen na mjestu propale tvornice Kamensko čije je rušenje počelo na ljeto 2021. godine.
Potencijalna cijena za kvadrate u kompleksu čije je rendere u petak prvi objavio Jutarnji list tada je bila na razini onih postojećih atraktivnih poslovno-stambenih zgrada koje su se pojavile na tržištu u središtu Zagreb tijekom 2020. godine. Usporediva je, primjerice, s onom Parka kneževa na križanju ulica kneza Borne i Branimira. No, unatoč tome što su se stanari tek nedavno uselili u to zdanje, tražena cijena za cijeli dijapazon stanova u atraktivnoj novogradnji još je porasla. Tako su neki svježi kupci već odlučili prodati svoje stanove i to za gotovo višu cijenu od one za koju su je kupili.
Tako se u Parku kneževa, gdje je VMD grupa stanove prodavala za 4500 do 5500 eura, danas za kvadrat stana na petom katu traži čak 8500 eura. Riječ je o četverosobnom stanu koji ima i dvije kupaonice. U oglasu agencije Eurovilla navodi se i da postoji opcija da se garderoba pretvori u dodatnu sobu. Primjera skupocjenih kvadrata na stranicama te agencije ima još.
Za stan od 135 kvadrata u poslovno-stambenom kompleksu Cvjetni izgrađenom 2012. godine prodavači su izvjesili traženu cijenu od 9300 eura. U BHB-ovoj zgradi, smještenoj na križanju Branimirove i Heinzelove, kvadrat je vrednovan 4600 eura. Stan koji smo pronašli na oglasu ima 99 kvadrata, kao i dva balkona ukupne površine 27 metara kvadratnih. Uz to ima i vlastito gospodarstvo.
Malo dalje u Zvonimirovoj ulici u tijeku je izgradnja nove stambene zgrade. Podiže se između starih obiteljskih kuća koje se desecima godina nalaze u njenom susjedstvu. No, prema prodavačima nova zgrada neće naškoditi vizuri ulice jer će, tvrde, pročelje nove zgrade zadržati stambenu tipologiju susjedstva, a istodobno će mnoštvo biljaka i zelenila u prizemlju nuditi "poseban osjećaj zelene oaze". U prodaji su ostala još četiri stana, čija je cijena 5800 eura po kvadratu.
Cijena stana, pak, u stambenoj zgradi u Trnju kraj Vukovarske ulice iznosi 4600 eura, a slobodno je osam stanova veličine od 49 do 144 kvadrata.
Aktivni su investitori u zagrebačke nekretnine u doglednom razdoblju bili i iz tvrtke Mešić-com. Izgradili su zgrade kraj Ribnjaka i u Petrinjskoj ulici, ali nisu još sve stanove prodali. Tražene cijene kvadrata za obje su iste - iznose 8000 eura i uvjetuju kupnju garažnog mjesta.
Rast cijena nekretnina u Hrvatskoj i Zagrebu je postao konstantna. Naime, prema podacima Eurostata on je u posljednjem tromjesečju 2022. godine u glavnom gradu iznosio 17,9 posto. U Hrvatskoj je bio 17,3 posto, što je najviše u cijeloj Europskoj uniji. Rast se u tom razdoblju i ubrzao jer je za 2,5 posto veći s obzirom na treći kvartal kad je bio 14,8 posto. Ipak, postoji pitanje koliko su trenutne tražene cijene realistične, a na to ukazuje i smanjenje prometa u trgovini nekretninama.
- Kod nas se još ne vide negativni trendovi zahvaljujući novoj rundi APN-a i sporom rastu kamatnih stopa, ali već krajem prošle godine vidio se popriličan pad prometa - napomenuo je prilikom objave podataka jedan analitičar za Jutarnji.
Pad prometa mogao bi biti znakovit i dovesti do promjene smjera krivulje. Ona se počela događati u nekolicini država EU gdje je cijena nekretnina počela padati. Najveći je pad bio u Danskoj gdje je iznosi 6,5 posto, zatim u Njemačkoj od pet i na Cipru od četiri posto.
Na susretu guvernera regije koji se u srijedu održao u Rijeci, Boris Vujčić, guverner HNB-a, prognozirao kako bi se cijene nekretnina u Hrvatskoj uskoro mogle početi smanjivati.
- Vidjeli smo i da je broj transakcija već počeo padati. Ono što obično vidimo na tržištu nekretnina je da prvo pada broj transakcija, a nakon toga padaju cijene. Drugim riječima, ljudi još uvijek traže nerealne cijene, ne mogu prodati i onda slijedi pad cijena nekretnina - zaključio je Boris Vujčić.