PITANJE ZA KRAJ

ZAGREB NOVI TURISTIČKI HIT - ISTINA ILI MIT? 'Pa ne možemo se mi uspoređivati s Bečom i Pragom, evo koji gradovi moraju biti naši suparnici'

Istina je da Ljubljana, više nego upola manja od Zagreba, ima samo 600 tisuća noćenja manje, ali i da je Zagreb prošle godine bio 16. najbrže rastuća europska destinacija kad su u pitanju podaci o noćenjima turista

Kad je u pitanju turizam, Zagrepčani se uglavnom dijele na dvije skupine.

Jedna je raspamećena odličnom turističkom statistikom i gdje god stigne, razbacuje se s nešto više od milijun i 600 tisuća noćenja koliko ih je hrvatska metropola u 2015. godini ostvarila prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku.

A tu su onda i oni drugi. “Milijun i 600 tisuća noćenja? Za glavni grad jedne turističke destinacije? To dobar rezultat? Ma, nemojte me zezati....”

I tako unedogled.

Brojke frcaju poput novogodišnjeg vatrometa, prihodi se zbrajaju mjesecima nakon što je kalendarska godina završila, adventske kobasice još se probavljaju, a nad objavom turističkih rezultata, kao da su oni pitanje života ili smrti, iz mjeseca u mjesec poput kobaca strepe i javnost i politika i novinari.

Kako stoga objektivno sagledati što je stvarna slika zagrebačkog turističkog uspjeha, je li ova lokacija doista ušla na mapu važnijih europskih turističkih destinacija ili smo se, po dobrom starom običaju, ipak malo zaletjeli kad smo u Gornjem gradu počeli viđati Hradčane, a zbog gužvi na Adventu pomislili kako bismo drvene kućice na Europskom trgu slobodno mogli ostaviti tamo negdje do proljeća?

Mala baza

Najpoštenije je prvo krenuti od postojeće statistike.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Zagreb je u 2015. godini postigao 1,6 milijuna ukupnog broja noćenja, od čega je oko 70 posto ostvareno u hotelskom smještaju.

Prema procijenjenim podacima Instituta za turizam (procijenjenim jer još nema konkretne statistike za prosinac), 2016. smo godinu završili s dva milijuna noćenja i 1,1 milijun dolazaka turista, što je u odnosu na razdoblje prije četiri godine porast broja dolazaka u iznosu od 50 posto te broja noćenja za 60 posto.

“Turistički promet u Zagrebu raste brže od onoga u ostatku Hrvatske, prosječno po stopi od 12 posto godišnje, dok ta brojka za ostatak zemlje u prosjeku iznosi oko 5,5 posto”, pojašnjava za Jutarnji list ravnateljica Instituta za turizam, Sanda Čorak.

Zagreb, dakle, od ostatka Hrvatske raste dva puta brže u dolascima te tri puta brže u broju noćenja turista, pa čak i kad u obzir uzmemo njegovu objektivno malu “turističku bazu” iz 2011. godine kad je statistika brojala 1,2 milijuna noćenja te oko 700 tisuća dolazaka.

U prilog dobrim rezultatima govore i trendovi u smještaju.

Noćenja u hotelima u pet su godina porasla za 33 posto, odnosno trećinu, hosteli su narasli 2,4, a noćenja u privatnom smještaju za čak 4,5 puta.

Rastu broja noćenja, naravno, prethodio je i rast ukupnog broja smještajnih kapaciteta pa je tako u razdoblju od četiri godine Zagreb svoj ukupni broj postelja povećao za 41 posto, od čega najviše u hostelima i privatnom smještaju koji su 2012. godine ipak još bili u povoju.

Povećala se potom i iskorištenost smještaja, s 32 posto 2012. na 36 posto u 2016., a turističke je stručnjake posebno razveselio podatak European Cities Marketinga, udruženja koje prati turistički promet u 121. europskom gradu, da je Zagreb 2015. godine bio 16. najbrže rastuća europska destinacija kad su u pitanju podaci o noćenjima turista.

Našli smo se tu u društvu gradova kao što su Sevilla, Malmö, Poznan, Ljubljana i Reykjavik, glavni grad Islanda, zemlje koja godinama bilježi najveći rast dolazaka i noćenja turista u Europi i čiji državni i lokalni vlastodršci strepe nad mogućnošću da im naplavine posjetitelja unište prirodu.

Zagreb je, dakako, miljama daleko od tog problema, ali ga svejedno muči cijeli set vlastitih problema kojima bi se lokalna zajednica i država morale znati dosjetiti u sljedećih nekoliko godina.

Prepoznatljiv okus

“Ako gledamo statistiku, Zagreb je itekako pokazao da ima esenciju atraktivne srednjoeuropske destinacije koja se, zbog njegova specifičnog položaja, predstavlja kroz mješavinu Mediterana i Srednje Europe a koju je tržište tek sad počelo primjećivati. Dakle, Zagreb ima svoj prepoznatljiv okus te je u posljednjih nekoliko godina odigrao iznimno dobro podižući svoju prepoznatljivost kao nova gradska destinacija. Napravljeno je puno, no pravi test za Zagreb dolazi tek u sljedećim godinama”, pojašnjava direktor Horwath HTL-a, Siniša Topalović.

Pošteno bi ovdje bilo reći da u ovakav potencijal rasta grada prije nekoliko godina gotovo nitko nije vjerovao.

Vidi se to iz ciljeva koji su bili zadani u operativnom marketinškom planu Turističke zajednice grada Zagreba izrađene 2011. godine, a koji su, pretpostavivši tada realni rast od četiri do pet posto godišnje, za 2016. godinu predviđali čak 300 tisuća noćenja manje nego što je zapravo ostvareno.

Dio tog uspjeha, kao i ostatak Hrvatske, Zagreb sasvim sigurno duguje i ulasku u Europsku uniju, čime je jedna relativno nepoznata srednjoeuropska državica odjednom postala atraktivna turistička destinacija, ali i naporima u smjeru razvoja Zagreba kao city break destinacije u koju se dolazi na najviše tri noćenja te u maksimalno četiri dana razgleda najbolje od njegove ponude.

Ona se zasad, osim prirodnih i kulturnih znamenitosti, još uvijek svodi na samo nekolicinu manifestacija koje imaju snagu privlačenja stranih gostiju i koje gdjekad rasprodaju pokoju sobu u zagrebačkim hotelima.

To možda nisu Noć muzeja ili Gričke večeri, ali teško je negirati da je Zagreb tijekom In musica i Adventa prepun stranaca.

Tajna Korejaca

“Ta dva događaja itekako privlače goste, ali tu su i razna jednokratna događanja koja također utječu na turističke rezultate. Kao primjer možemo navesti koncert Justina Biebera kada smo zabilježili 44 posto više dolazaka i 57 posto više noćenja ili finale Davis Cupa kada smo zabilježili 53 posto više gostiju i 87 posto više noćenja. S druge strane, Zagreb ima događanja tijekom cijele godine i iako ona možda nisu glavni razlog zašto je netko odlučio posjetiti naš grad, svakako stvaraju dodatnu vrijednost”, ističe direktorica Turističke zajednice grada Zagreba Martina Bienenfeld.

Neja Markičević / HANZA MEDIA
Direktorica Turističke zajednice grada Zagreba Martina Bienenfeld

Koliko dobro pogođene manifestacije utječu na turističku sliku, pokazuje primjer Zlatne piruete nakon koje su Korejci postali drugi najčešći zagrebački posjetitelji.

“Korejci su prvi put u većem broju u Zagreb počeli pristizati 2013. godine kad su ovamo dopratili svoju klizačku zvijezdu Kim Yunu, a onda se proširio dobar glas o našem gradu nakon čega su Korejci masovno počeli stizati kako bi ovdje snimali svoje reality showove”, otkriva za Jutarnji list Zrinka Marušić s Instituta za turizam, upozoravajući pritom kako dobroj turističkoj slici Zagreba u prilog govori i vrlo diverzificirana nacionalna struktura gostiju. Nakon Amerikanaca i Korejaca, najbrojniji zagrebački posjetitelji su Nijemci i Talijani, što sve svjedoči kako je motivacija za dolazak u Zagreb šarolika te kako on itekako ima snagu privlačiti turiste s posve različitih tržišta.

Ako su, dakle, brojke tako dobre kako se na prvu čine, otkud onda glasovi svih onih nevjernih Toma koji zagrebački turizam imaju potrebu raskrinkati u svom njegovu sjaju i bijedi - negiravši čak i titulu najbolje europske adventske destinacije, uz obrazloženje kako smo si je dvije godine zaredom ionako sami izlobirali?

Moguće je, naravno, da se skepsa javi kad se zagrebački rezultati usporede s nekim drugim, nama bliskim europskim destinacijama.

Mnogi će ovdje spomenuti primjer Ljubljane koja na samo 300 tisuća stanovnika ostvaruje 1,2 milijuna noćenja (600 tisuća manje od Zagreba) ili Bratislave s njih 1,7 milijuna u 2015. godini.

Možemo biti i malo nerealni pa spomenuti kako češka statistika za 2015. broji 15,9 milijuna noćenja u Pragu, u Budimpešti ih je bilo 8,7 milijuna, a Beč je godinu završio s 15,1 milijun noćenja.

Pa ipak, teško se oteti dojmu kako su usporedbe ovog tipa potpuno neprimjerene.

Grad bez mora

“Zagreb bi trebalo uspoređivati s gradovima koji su mu slični po veličini, ponudi smještaja i tradiciji, a onda treba uzeti u obzir da su i Beč i Budimpešta i Prag dvostruko veći od Zagreba, a i glavni gradovi država bez mora, zbog čega imaju drugačiju razvojnu strategiju i već dugo su turistički aduti svojih država. Zagreb se sasvim sigurno transformirao, danas doista ima što pokazati i ponuditi, a sa svojih gotovo dva milijuna noćenja u društvu je deset najuspješnijih destinacija u Hrvatskoj te je jedini grad ‘bez mora’ koji se nalazi u samom vrhu hrvatskih odredišta već nekoliko godina”, pojašnjava Bienenfeld.

Da usporedba s Pragom ili Bečom ne stoji, smatra i Saša Poljanec Borić s Instituta “Ivo Pilar”.

“Kad je u pitanju regija u smislu mreže srednjoeuropskih gradova, onda treba reći da se Zagreb ne može u turističkom smislu natjecati s takvim destinacijama. No, ako se radi o gradovima kao što su Ljubljana, Pečuh ili Bratislava, onda tu Zagreb mora biti apsolutni lider”, smatra Borić Poljanec.

Topalović iz Horwath HTL-a napominje kako je čak i usporedba s Bratislavom suvišna jer je riječ o velikoj europskoj konurbaciji s Bečom, gradom s najznačajnijom zračnom lukom središnje Europe i velikim brojem izravnih dalekih destinacija koja Bratislavi, za razliku od Zagreba, generira sasvim pristojnu bazu potencijalnih posjetitelja.

“Ipak, ako baš inzistiramo na usporedbi s glavnim gradom Slovačke, Zagreb bi, s povlasticama kakve ima Bratislava, sigurno ostvario veći broj noćenja nego što je to pošlo za rukom slovačkoj prijestolnici”, tvrdi direktor Horwath HTL-a.

Drugi problem zagrebačke turističke priče potom leži u njegovim infrastrukturnim problemima.

Neiskorištena jezgra

“Kao prvo, tu je činjenica da Zagreb u turističkom smislu posjetiteljima nudi suženu i neiskorištenu središnju gradsku jezgru, omeđenu Kaptolom, Zrinjevcem i Cvjetnim trgom. Dakle, boravi se na relativno uskom području s kojega je teško zamisliti da bi se turisti zaputili prema Malešnici ili Sesvetama”, slikovito pojašnjava ravnateljica Instituta za turizam Sanda Čorak.

Pokazalo je to i posljednje Tomas istraživanje o stavovima i potrošnji posjetitelja.

Iz njega je vidljivo kako se hotelski gosti najviše zadržavaju na Donjem i Gornjem gradu, Jelačić placa, kod katedrale i na Dolcu.

Do Botaničkog vrta odlazi ih samo 16 posto, u Maksimir 8,6, na Jarun 8,7, a do Sljemena 3,3 posto posjetitelja.

Muzeje u prosjeku pohodi do najviše osam posto gostiju, dok ih se oko 80 posto uglavnom “potuca” po kafićima i restoranima.

Pritom prilično iznenađuje brojka od preko 60 posto posjetitelja koji odlaze na Gornji grad, turistički neiskorištenu gradsku jezgru za koju se možemo samo zapitati kakav birezultat polučila kada bi gostima ponudila i sadržaj.

Druga razina problema leži u prometnoj povezanosti Zagreba do kojega ne postoje dobre željezničke veze, a od povezanosti naše zračne luke u regiji je lošija samo ona ljubljanska.

“Zračna dostupnost izrazito je bitna za gradske destinacije, a s 35 direktnih zračnih veza, bez većeg broja dalekih izravnih destinacija, s relativno malenim brojem aviokompanija i samo tri niskobudžetna avioprijevoznika, koji lete uglavnom sezonski, Zagreb teško može parirati konkurentskim europskim destinacijama. Prava city break destinacija podrazumijeva povoljnu kartu i izravan let, a po tim je mogućnostima Zagreb i dalje na začelju glavnih gradova EU”, kaže Topalović, dodajući kako je za snažniji rast turističkih rezultata Zagrebu nužan kongresni centar kao poluga razvoja poslovnog turizma i prometa tijekom proljeća i jeseni.

Možda bi se baš time moglo doskočiti paradoksu koji se javio u hotelijerstvu, a to je činjenica da su s rastom broja posjetitelja prosječne cijene zagrebačkih soba padale umjesto da rastu, uglavnom zato što su hotelijeri, u želji da privuku veći broj gostiju, blago spuštali cijene.

Osim toga, prema istraživanju Horwath HTL-a, prosječne cijene zagrebačkoga hotelskog smještaja od konkurentskih gradova niže su od 15 do 30 posto, što ukazuje na to da grad tek treba ući u novu fazu turistifikacije.

Generalna direktorica DoubleTree Hilton hotela, Josipa Jutt Ferlan, pojašnjava kako cijene hotelskog smještaja ovise o atraktivnosti destinacije.

“Ako je destinacija zanimljiva, onda i manje atraktivni hoteli mogu ostvarivati dobre cijene, a publiku će imati i oni luksuzni. Logika je hotela da s rastom zauzeća ne možemo istodobno imati i rast prosječnih cijena, nego se one mogu dizati tek nakon povećanja broja noćenja. Osnovni preduvjet za razvoj turizma leži u dobroj prometnoj povezanosti i aviovezama te atraktivnosti destinacije koju čine ne samo dobri hoteli, nego i sadržaji. Lifestyle je danas odlučujući faktor za odabir u koju destinaciju putovati. Nemojmo se zavaravati, dobra međunarodna zabavna i sportska događanja, šoping, dobri restorani, klubovi i glazba, sve su to elementi koji podižu cijenu i vrijednost destinacije. Advent je podigao prosinac u Zagrebu. To je izvrsno, ali nije dovoljno. Pokazali smo da znamo upravljati destinacijom pa je vrijeme da se to sad nastavi tijekom ostalih mjeseci u godini”, pojašnjava Jutt Furlan.

Pravi izazov

Sličnog je mišljenja i Topalović iz Horwath HTL-a.

“Iako se dio postignutih rezultata temelji na ulasku u EU, trebamo biti zadovoljni postignutim. Ipak, tek sada dolazi izazov, a to je odgovor na pitanje kako sljedećih godina dalje graditi atrakcijsku priču grada, i to inoviranjem postojeće ponude te stvaranjem novih razloga za dolazak. Eventi su dobra karta, ali ne mogu biti i jedina. Gotovo sva inovacija u kulturi u Zagrebu posljednjih godina dolazi iz privatnog, ali manje iz javnog sektora, što nije dobro jer je zagrebačka kulturna ponuda u tom smislu nedovoljno atraktivna. Prema svemu što je u najavi, Zagreb će u srednjem roku dobiti između 600 i 900 novih hotelskih soba, što je pozitivan signal za investicijsku vrijednost grada, no treba napraviti iskorak i kroz urbanističku priču koja bi, između ostaloga, prekinula imidž naše destinacije kao jedine takve bez ozbiljno iskorištene povijesne gradske jezgre Gornjeg grada, bez života na rijeci kao i bez sekularnih trgova koji praktično ne postoje na turističkim mapama”, zaključuje Topalović.

Tek u tom srednjem roku zagrebački će turistički djelatnici moći odahnuti.

A nevjerni Tome likovati - ili zauvijek umuknuti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 18:53