OGROMNE BROJKE

Zagreb službeno ima 617,4 mil. kn nepodmirenih obveza. Neslužbeno, dug ide i do 2 milijarde?

Manjak iz prethodnih godina, koji bi se trebao pokriti do 2025., iznosi 1,3 milijarde kuna

Piše:

Tomislav Mamić

Objavljeno: 01. ožujak 2021. 22:55

Milan Bandić

Damir Krajac/Cropix

Točno 617,4 milijuna kuna. Prije mjesec dana toliko je iznosilo stanje dospjelih, a nepodmirenih obaveza Grada Zagreba prema službenim podacima Gradskog ureda za financije, iako mnogi smatraju da je situacija u gradskoj blagajni mnogo teža nego što se prikazuje te kako će upravo resetiranje te stavke ostavštine preminulog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića biti jedan od većih izazova njegova budućeg nasljednika na Trgu Stjepana Radića 3.

Naime, agencija Moody's u svom izvješću od 19. studenoga, nakon što je Gradu podigla kreditni rejting na Ba1, navela je i kako su "razine zaduženosti i dalje visoke, a pritisak koji dolazi od trgovačkih društava u vlasništvu Grada i dalje postoji".

Službeni podaci

"Izravni dug Grada povećao se na 2 milijarde kuna, što predstavlja umjerenih 27% poslovnih prihoda u 2019. godini u usporedbi s 24% u 2018." Brojka od 617 milijuna kuna nepodmirenih obveza komunicirana je na siječanjskoj sjednici Gradske skupštine, kada je SDP-ov zastupnik Darko Liović zatražio odgovor na pitanje o stanju ukupnog duga prema financijskim institucijama i dobavljačima na današnji dan. "I zanimaju me preliminarni iznosi deficita proračuna Grada Zagreba za 2020. godinu", rekao je Liović.

Odgovor koji je dobio išao je u smjeru da je stanje "novčanih sredstava na dan 2. veljače 2021. iznosio 44.213.008,20 kuna", no kako se to stanje mijenja iz dana u dan. Ističe se i da je rok za objavu godišnjeg izvršenja o proračunu za 2020. godinu do 1. lipnja ove godine te kako će ga do tada gradonačelnik, poštujući Zakon o proračunu, i uputiti na sjednicu Gradske skupštine. Zbog lokalnih izbora i novonastale situacije to se gotovo sigurno neće dogoditi. Prema informacijama naših sugovornika koji su uključeni u kreiranje zagrebačkog proračuna, navode nam kako je trenutačna rupa u gradskoj blagajni negdje između komuniciranih 617 milijuna kuna obaveza od strane Grada i dvije milijarde kuna, kako je to procijenila agencija Moody's. Službeno, Grad Zagreb je krajem prošle godine, a to je potvrdila Gradska skupština, donio odluku o sukcesivnom pokriću manjka iz prethodnih godina. Taj manjak iznosi 1,304 milijarde kuna i Grad ga želi pokriti u četiri godine, odnosno u razdoblju od 2022. do 2025. godine.

Taj manjak morat će vratiti neka nova gradska uprava jer je gotovo sigurno da zbog novonastalih okolnosti, smrti gradonačelnika Milana Bandića, sadašnja garnitura više neće voditi Zagreb.

Skriveni manjak?

Prema tom obrascu, Grad Zagreb bi u proračunu svake godine planirao određeni iznos za pokrivanje tog ukupnog manjka, i to po sljedećim ratama: 2022. godine za pokriće duga uplatilo bi se 300 milijuna kuna, sljedeće godine isto toliko, 2024. godine 400 milijuna kuna, dok bi se one zadnje, 2025. godine, kada bi se trebali održati redovni lokalni izbori, uplatilo posljednjih 204 milijuna kuna. "Od toga se 1.042.560.800,43 kuna odnosi na manjak u samom proračunu, a 261.354.575,00 kuna na manjak kod proračunskih korisnika", stajalo je u obrazloženju.

No, s druge strane, kažu nam upućeni, to nije jedini manjak koji postoji. Naime, ovogodišnji proračun planiran je na rekordnih 14,035 milijardi kuna, no vrlo je izgledno, kako su u više navrata spominjali kritičari, da se radi o iznimno napuhanom proračunu. U tom iznosu osnovni proračun je u iznosu od 9,5 milijardi kuna te 4,5 milijarde kuna koje se odnose na proračunske korisnike. U odnosu na ovogodišnji, proračun za sljedeću godinu trebao bi veći za gotovo 1,2 milijarde kuna. I tu dolazimo do problema jer taj plan Grad želi namaknuti jednokratnom prodajom obiteljskog srebra.

Ciljana prodaja

Radi se o prihodima od prodaje poslovnih objekata, i to konkretno za kompleks Paromlin planira se dobiti 101 milijun kuna, za Zagrepčanku 752 milijuna kuna, a kompleks Zagrepčanka procijenjen je na 376 milijuna kuna.

"Ukazujemo posebno na činjenicu da je Grad pretrpio izuzetno velike štete od potresa te na tekuću covid-krizu, što sve ukazuje na opravdanost aktiviranja imovine Grada Zagreba kako bi se sanirale posljedice nepogoda koje su pogodile Zagreb", stoji u službenom obrazloženju. Dio pročelnika s kojima smo razgovarali navodi nam kako je to nemoguća misija jer je vrlo teško da će netko ući u realizaciju kupovine te imovine, primjerice Paromlina, gdje je prema gradskom projektu predviđena nova gradska knjižnica, odnosno projekt gotovo isključivo društvene namjene. Što se pak tiče Gredelja, postojale su naznake da Grad uskoro izađe s arhitektonskim natječajem, no čini se da zbog smrti dugogodišnjega gradonačelnika od toga neće biti ništa. Da nije došlo do smrti gradonačelnika, do kraja mandata gotovo je sigurno da bi se otvorili radovi na produžetku Branimirove prema Sesvetama, krenulo bi se i u denivelaciju Slavonske kod Zelene tržnice na istoku grada, a počele bi i pripremne radnje za bazen u Španskom. Ipak, sada je mnogo vjerojatnije da će do kraja ove godine gradske garniture ipak sve podrediti obnovi gradskih škola i vrtića.

Prva vožnja zagrebačkom žičarom sigurno neće biti tijekom ožujka

Sljemenska žičara, koja je trebala biti otvorena 1. siječnja pa je otvaranje odgođeno jer nisu ishođene sve dozvole, sasvim sigurno neće biti otvorena niti u ožujku, za kada je bio zakazan novi datum otvorenja. Tek krajem ožujka, kažu nam sugovornici, mogle bi stići potrebne dozvole.

Postoji mogućnost da bude otvorena tik pred same lokalne izbore, koji se održavaju u svibnju, no nije nemoguće da "Bandićevu žičaru" u pogon pusti novi gradonačelnik ili gradonačelnica Zagreba. Pokojni gradonačelnik je dosad postavljao više rokova za otvorenje žičare koji su iz raznih razloga propadali, a njegova iznenadna smrt sasvim sigurno će ponovno odgoditi puštanje u promet kapitalnog zagrebačkog projekta. Žičara je početno trebala koštati 300 milijuna kuna, da bi projekt na kraju koštao gotovo 800 milijuna, a cijeli je slučaj počeo provjeravati i USKOK.

Kandidat za gradonačelnika Tomislav Tomašević kazneno je zbog navodnih nepravilnosti oko žičare prijavio i pokojnog Milana Bandića. "Očekujem da se raščisti kako je došlo do povećanja troškova", poručio je.

Kako je gradonačelnik Bandić planirao pokrpati rupe u proračunu

Manjak od 1,3 milijarde kuna planirao je namiriti prodajom triju ključnih lokacija u gradu: paromlina, zagrepčanke i gredelja. No, prodaju je već ukalkulirao u gradski budžet iako je realizacija još daleko.

Procjene stalno rastu: Vrijednost Gredelja narasla sa 618 na 752 milijuna kuna, a Paromlina na 101 milijun

Gradski ured za financije donio je prvu procjenu kojom se željelo namaknuti milijardu kuna. Za kompleks Paromlin planiralo se u prvom planu dobiti 75 milijuna kuna, za kompleks Gredelj 618 milijuna kuna, za Zagrepčanku 376,7 milijuna kuna. Kasnijom procjenom Ureda za imovinu, Gredelj je narastao na 752, dok je Paromlinu cijena povećana na 101 milijun kuna.Prihodi od prodaje poslovnih objekata bili su planirani u iznosu od 1.080.210.000,00 kuna. Kako je bilo potrebno osigurati dodatna sredstva zatražena je i procjena moguće prodaje imovine shodno čemu se nadležni Gradski ured pismeno očitovao te je povećana visina proračuna.

Prodaja stanova: Od prodaje već sagrađenih nekretnina planirano je dobiti 54 milijuna kuna

Osim toga, dio sredstava trebao se namaknuti prodajom izgrađenih neketnina. Od prodaje gradskih stanova trebalo se namaknuti 15 milijuna kuna, od POS-ovih stanova 20 milijuna kuna, od onih koji imaju stanarsko pravo 16 milijuna kuna, dok se od prodaje nadstojničkih stanova, sukladno Zakjonu, planiralo ostvariti 3 milijuna kuna. Prihodi od prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo planirani su sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo u iznosu od 16 milijuna kuna. Ti se prihodi, navodi se u planovima, ostvaruju uglavnom od obročne otplate stanova.

Građevinska zemljišta: Atraktivna zemljišta trebala bi donijeti 50 milijuna, a kuće barem 10 milijuna

Jedan dio prihoda planiralo se ostvariti prodajom kuća i građevinskih zemljišta koja u glavnom gradu imaju značajnu vrijednost. Prihodi od prodaje kuća sa pripadajućim zemljištem u Retkovcu i Botincu planirali su se u iznosu od 10 milijuna kuna, dok se od prihoda prema ugovorima o građenju planiralo uprihoditi 3 milijuna kuna. Točno 50 milijuna kuna planiralo se uprihoditi od prodaje atraktivnih zemljišta. Grad na svojim službenim stranicama trenutno prodaje u Novom Zagrebu četiri građevinska zemljišta površine od 2500 metara četvornih, u Stenjevcu prodaje oko 700 metara kvadratnih, na Trešnjevci dva zemljišta od oko 450 metara.

Vezane vijesti