ZAGREBAČKI KOLODVOR SMRTI Troje inženjera prometa pet dana je tražilo rješenje: 'Sagradite pothodnik!'

Većina građana koja prolazi ispod spuštene rampe na pružnom prijelazu na Zapadnom kolodvoru je u dobi od 26 do 60 godina, a život na taj način riskiraju najčešće zato što žure na posao. Gotovo nitko od njih ne zna koja je kazna za nepropisni prelazak preko pruge, a nisu ni svjesni opasnosti takvog ponašanja.

Od nepropisnog prijelaza odustat će tek ako vide policajca koji stoji u blizini rampe, ali čak i tada će se žaliti na kazne od 500 kuna.

Rješenje za problem sigurnosti prelaska pješaka na Zapadnom kolodvoru gradnja je pothodnika. Do ovih rezultata i zaključka došli su stručnjaci Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu koji su prije više od godinu dana analizirali ponašanje korisnika željezničko-cestovnog prijelaza na Zapadnom kolodvoru. I dok se čeka analiza HŽ-a, koja bi trebala pokazati je li bolje napraviti pothodnik ili nathodnik, koje rupe sanirati i što napraviti da se ljudi ne provlače kroz rupe i ispod spuštene rampe, u međuvremenu već postoji “gotovo” rješenje koje će dati odgovore na ta pitanja.

Doc. dr. sc. Danijela Barić, dr. sc. Martin Starčević i dr. sc. Hrvoje Pilko čak su pet dana promatrali prolaznike prijelaza, prvo potajno, a potom su s njima i razgovarali o razlozima nepropisnog prijelaza i opasnosti koje to nosi.

Ranko Šuvar / CROPIX

Inženjer prometa Martin Starčević

Duga čekanja

- Prijelaz smo promatrali ujutro i poslijepodne po tri sata. Prva dva dana snimali smo ih u tajnosti kako bismo mogli dobiti podatke o njihovu uobičajenom ponašanju, a treći dan snimanja kamere su bile jasno vidljive i mi smo ih promatrali u reflektirajućim prslucima, ali nismo s njima komunicirali. Četvrti dan su uz kamere bili postavljeni i edukativni posteri, uz prijelaz je stajao uniformirani policijski službenik i provedena je anketa na 402 ispitanika. Zadnji dan su bili postavljeni posteri, a kamere nisu bile vidljive - rekao je Starčević.

Istraživanje, koje je objavljeno 2016. godine u znanstvenom časopisu Željeznice pod nazivom “Analiza ponašanja sudionika u prometu na željezničko-cestovnim prijelazima”, pokazalo je da će se pješaci predomisliti u vezi s prelaskom ispod rampe tek kad vide policajca u blizini. Samo 0,8 posto građana tada je prošlo ispod rampe. Autori su primijetili i da su pješaci nervozni nakon što su primijetili policajca uz rampu, a dio ih se i pobunio zbog takvih represivnih mjera.

“Tek kada su četvrti dan korisnici postali svjesni prisutnosti policajca, nitko se nije upuštao u nepropisno prelaženja. Edukativna kampanja utjecala je na svijest korisnika ŽCP-a”, objasnili su inženjeri u radu. Peti dan su i dalje nepropisno prelazili prugu (25 posto), ali su se zadržavali ispred edukativnih plakata i oprezno gledali je li u blizini policija.

Kao najčešći razlog prolaženja ispod spuštene rampe ističe se dulje spuštena rampa zbog koje građani moraju čekati na prijelaz.

- Istraživanje je pokazalo da je rampa spuštena 40-50 posto vremena. To su sudionici naveli i kao najčešći uzrok nepropisnih prelaženja - rekao je Starčević. Sljedeći su razlozi žurba na posao i to što su druga dva prijelaza predaleko.

Zanimljivo je to što većina anketiranih ispitanika živi u blizini prijelaza (60 posto), koriste ga više puta na dan i uglavnom za odlazak na posao (87 posto). Od ukupnog broja ispitanika, njih čak 11 posto na pitanje o propisnom prelaženja preko prijelaza odgovorilo je protupitanjem: “Što je to nepropisno prelaženje?”, a čak 85 posto nije bilo upoznato s kaznom za nepropisno prelaženje preko pruge.

Mnogi od njih nisu bili svjesni opasnosti pri prelasku pruge i smatrali su da čekaju siguran prijelaz samo zbog prisutnosti policajca, a ne zbog opasnosti.

Vlak je brži

- Nisu bili svjesni da je pruga na tom dijelu u zavoju i koliko je teško procijeniti blizinu vlaka, pogotovo onih brzih koji ne staju na Zapadnom kolodvoru. Naš prijedlog je bio sasvim zatvoriti taj prijelaz i upućivati ih na pothodnik u blizini kraj Nove ceste. Također, predložili smo, s obzirom na to da je tehnički taj prijelaz namijenjen automobilima, ali ga puno više koriste pješaci, da se on zatvori i napravi pothodnik na tom dijelu - rekao je Starčević.

Međutim, iako su blisko surađivali s HŽ-om u izradi analize, izgleda da podaci koji su izneseni u tom radu HŽ-u nisu dovoljni za izradu boljeg rješenja od postojećih.

- HŽ ima podatke o ovoj analizi, usko smo surađivali s njima i na ovom istraživanju i u akciji “Vlak je uvijek brži”. Međutim, kažu da nema novca za takvu sanaciju - kaže Starčević.

Ipak, ističe da su dio problema i nesavjesni građani koji ne shvaćaju odgovornost i posljedice nepropisnog prelaženja. Kaže da i sam zna svratiti do tog prijelaza, ali ne vidi velike promjene u ponašanju dijela građana.

Nepažnja

- Još se na tom prijelazu nije dogodila nijedna nesreća zbog tehničkih problema HŽ-a, nego samo zbog nepažnje sudionika u prometu. Čak i ako se sve rupe zatvore, na rampu se stave metalni nastavci zbog kojih ne mogu ići ispod, dio njih bi išao oko rampe. To je sve osobna odgovornost pojedinaca, što se može riješiti tek kad se fizički onemogući pješaku bilo kakav ilegalni prijelaz - tvrdi Starčević.

Istraživanje je provedeno u sklopu sveučilišnog projekta “Istraživanje mjera povećanja sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima” te projekta “Implementacija mjera za povećanje sigurnosti najranjivijih sudionika u prometu na željezničko-cestovnim prijelazima” u sklopu Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa RH 2011. - 2020. Ministarstva unutarnjih poslova.

Modernizacija

Hrvatske željeznice, naime, tek pripremaju projektni zadatak za izradu Studije analize i mogućnosti modernizacije službenih mjesta pod upravljanjem HŽ Infrastrukture d.o.o., unutar kojeg će se analizirati i Zapadni kolodvor.

Kako su nam odgovorili prije, “navedena studija detaljno će opisati i analizirati postojeće stanje službenih mjesta, te zaključno predložiti mjere za modernizaciju službenih mjesta”, rekli su u HŽ-u.