Zagrebački doktori: Recite nam koje note volite i izdat ćemo vam recept

Stavila sam slušalice na uši, upalila radio, izabrala neku od stanica na kojima se non-stop vrti popularna glazba i sad čekam hoće li zubobolja popustiti! Nije prošlo previše vremena i bol je srećom postala podnošljivija jer u kućnoj ljekarni nije bilo ni jedne tablete. (...)

Vesnine nevolje sa zuboboljom čuli smo u čekaonici stomatološke ambulante gdje je čekala da zubar “dokrajči” njezine muke sa zubom, ali nama je zapravo otvorila priču o čudesnoj moći glazbe u medicini koja stoljećima intrigira i liječnike i glazbenike, ali i potencijalne pacijente. Nije čudno što je među liječnicima priličan broj glazbenika koji nerijetko spajaju te svoje dvije ljubavi.

Liječnici u nekim zagrebačkim bolnicma poput KB Sestara milosrdnica, te KB Dubravi, ali i stručnjaci u gotovo svim ustanovama koje se bave djecom sa smetnjama u razvoju, poput SUVAG-a, uče pacijente kako da upotrijebe glazbu u terapeutske svrhe. Najviše se glazbom i liječenjm bave psihijatri ali sve više su tome skloni i kardiolozi ali i drugi specijalisti.

Što je govorio Platon

No, ipak se mnogi pitaju može li stvarno zvuk Mozartovih nota pomoći u liječenju ili je to zapravo nadriliječništvo koje funkcionira samo kod sugestibilnih osoba? Pogled u prošlost, ali i analiza onog što se danas događa u simbiozi glazbe i bolesti govori suprotno. Zagrebački neuropsihijatar, dr. Darko Bretinefeld, kojem su i medicina i glazba život, tvrdi da glazba čini čuda jer to je univerzalni jezik koji razumiju i veliki i mali i zdravi i bolesni, obrazovani i neobrazovani, koji nas može na trenutka vratiti u prošlost, potaknuti nježne ili tužne misli, ali imati i terapeutske mogućnost.

- Uostalom, pojedina primitivna plemena i danas kroz zvuk bubnjeva tjeraju bolest. Znate li kako je nastao ples tarantula? Odgovor je iz terapeutskih razloga zbog ugriza otrovnog pauka - kaže dr. Breitnefeld. Vjerovali ili ne, taj je ples prije više stoljeća mnogima pomogao da pauk za njih ne bude smrtonosan. - Plesali su i tako jače izlučivali otrov za razliku od njih oni koji su odlučili ne prihvatiti izazov plesnih pokreta i na kraju su nažalost umrli - vraća nas u povijest liječenja glazbom dr. Breitenfeld.

Od Pitagore, Platona, Hipokrata i Galena sve do današnjih dana glazba se ne može mimoići u terapiji i boljitku za zdravlje. Platon je tako govorio kako je glazba vrlo važna za razvoj mladih, a u mračnom srednjem vijeku mnogima je bila jedina utjeha. Marševi će podići adrenalin i biti poticajni za akciju, a latinoamerička glazba bit će odlična protiv melankolije i depresije. Stručnjaci dvoje oko ljekovitog učinka heavy metala ili techno glazbe jer će ona pojačati otkucaje srca i krvni tlak, što pimjerice kod pokušaja smanjenja boli sigurno neće pomoći.

Ozbiljna glazba nije nužna

- Glavni razlog boli i straha je simpatički i parasimpatički živčani sustav. U takvom stanju jače se luče određeni hormoni i stvara napetost, a glazba nas može opustiti. Pokazalo se da dobro odabrana glazba u kojoj i sami sudjelujemo tako da pjevušimo ili pak lagano plešemo može sniziti krvni tlak, usporiti rad srca. No, kakvu ćemo glazbu slušati ovisi o našem izboru. Kod onih kojima je ozbiljna glazba dosadna ili je naprosto ne vole ona neće imati nikakav terapeutski učinak. Više će pomoći draga pjesma Olivera Dragojevića ili i neka manje kvalitetna, ali pacijentu prihvatljiva glazba, pa čak i “cajke”.

- Nećemo puštati depresivnu glazbu depresivnom pacijentu ni heavy metal shizofreničaru. No, mnoge će iznenaditi da terapija počinje upravo tako - depresivcima depresivno, a ‘užurbanima’ žestoko. Pacijentu se potom pomalo ‘skida’ ili ‘pojačava’ ritam ovisno o tome što se želi postići - objašnjava dr. Breitenfeld dodajući da je glazbena terapija individualizirana premda se nerijetko provodi u grupama. Naime, kad bi primjerice depresivcu odmah pustili neku veselu glazbu, on bi odustao od takve terapije. Inače, kad se provodi terapija glazbom, obično pacijent ima tri seanse tjedno po dvadesetak minuta, što uglavnom daje dobre rezultate. Dr. Breitenfeld se zalaže za aktivnu terapiju, što znači ne samo slušanje već i pjevanje, udaranje ritma pa makar i u limenku s pijeskom, puhanje u razne vrste frulica, sviranje gitare ili sintesajzera, te plesanje ako je to moguće.

Učinkovitost ritma

Razlog učinovitosti ritma dr. Breitenfeld tumači činjenicom da već u majčinu trbuhu dijete sluša otkucaje njezina srca i “šum valova” plodne vode koja ga štiti. U jednom slovačkom rodilištu djeci odmah nakon poroda puštalu su laganu glazbu koja im pomaže u razdvojenosti od majke, a isto čine i s novorođenčadi u inkubatoru jer su liječnici uvjereni da na taj načim pomažu djeci. No, takva glazba ne smije biti jača od tridesetak decibela. Terapija glazbom odlična je i za trudnice, osobito tijekom poroda, kako bi manje osjetile bol, ali za sada nismo našli zajednički jezik s hrvatskim rodilištima za primjenu - kaže dr. Breitenfeld.

Također ističe učinkovitost u liječenju alkoholičara koji uz pjesmu mogu zaboraviti na ovisnost. Naime, nužno ih je uvjeriti da svoje “alkoholičarske” pjesme mogu pjevati i veseliti se bez dubljeg pogleda u čašu. Ljubitelje folka sigurno će razveseliti istraživanje nekih autora koji tvrde da je to glazba koja će pozitivno djelovati na seksualnu disfunkciju ili, jednostavnije rečeno, može smanjiti impotenciju!

Dva dana prije zahvata

Glazba će pomoći i da se lakše prebrodi neka operacija. - Bilo bi dobro dva dana prije zahvata slušati umirujuću glazbu. Ne samo da će ‘pasti’ strah, već će i bol biti manja. Trebat će manje anestetika nakon operacije - tvrdi dr. Breitenfeld i dodaje da ni kirurzi ne bi smjeli zazirati od omiljenog zvuka. Slušanje omiljen i opuštajuće glazbe tijekom operacije pomoći će bolesniku.

- Glazba djeluje na sve pozitivno - osim na glazbenike jer ipak se radi o zanimanju - tvrdi prof. dr. Mijo Bergovec, predstojnik Zavoda za bolesti srca i krvnih žila u KB-u Dubrava, inače dugogodišnji dirigent zbora liječnika pjevača HLZ-a. Ističe da se na njegovu odjelu pacijente uvijek pita žele li slušati glazbu jer su uvjereni da ona ublažava stresnu situaciju koju neminovno izaziva bolest. Dodaje da vrsta glazbe koja se sluša u teprapeutsku svrhu i nije toliko bitna, presudan je afinitet pacijenta.

Dobar zvuk čini korist

Može li glazba liječiti ili samo spriječiti i pomoći u smanjenju nekih problema vjerojatno će ostati predmet vječne rasprave, ali nedvojbeno je da postoje dokazi kako “dobar zvuk” čini puno koristi, a to je već opravdan razlog da se u nedostatku dobrog društva okrenemo glazbi ne bismo li sačuvali dobro zdravlje.