EKSKLUZIVNI INTERVJU

'ZAKONOM BIH ODMAHIZJEDNAČIO TRADICIONALNII ISTOSPOLNI BRAK' PredsjednikJosipović u Magazinu Jutarnjeg

Pretrpan raspored predsjednika zadnjih dana dodatno je opterećen obvezama zbog skorog ulaska u EU
 Boris Kovačev / CROPIX

Ionako pretrpan radni raspored predsjednika Ive Josipovića zadnjih dana dodatno je opterećen novim obvezama zbog skorog ulaska Hrvatske u EU. Nakon dvodnevnog summita predsjednika država srednje Europe u Bratislavi, u četvrtak uvečer predsjednik se vratio u Zagreb i, nakon što je pregledao prispjelu poštu i dokumente, intervju za Jutarnji list, u kojemu je komentirao najvažnija politička zbivanja u zemlji , dovršio je tek poslije četiri sata ujutro. Jučer je, nakon svega nekoliko sati sna, predsjednik krenuo za Vukovar i obilazak poplavom ugroženih područja Slavonije i Baranje. Već danas čeka ga nova obveza: putuje na Brijune, gdje priređuje tradicionalni susret sa stranim diplomatima.

Pripreme za proslavu ulaska Hrvatske u EU privode se kraju. Ima upozorenja da se 1. srpnja neće obilježiti na primjeren način?

- Proslava će biti lijepa i jednostavna, financijski primjerena trenutku u kojemu živimo. Bit će moderno koncipirana, uz sudjelovanje respektabilne umjetničke ekipe. Vlada organizira proslavu u suradnji s HRT-om. Prema dosadašnjim najavama, očekujem izvrstan odaziv stranih državnika. Bit će to najveći skup državnika u našoj povijesti. Kad je riječ o sudjelovanju građana, svi su pozvani na Trg bana Jelačića 30. lipnja uvečer. I na lokalnim razinama, čujem, bit će prilično događanja. Osim toga, mnoge od europskih zemalja zaželjet će nam dobrodošlicu priredbama u svojim zemljama, često i uz sudjelovanje naših umjetnika.

Prilika za Nikolića

Ulazimo li, kako neki upozoravaju, prekasno u EU? Možemo li imate neke koristi od organizacije koja i sama grca u brojnim problemima?

- Sada je potpuno suvišno razglabati što bi bilo da je bilo. Ući danas u EU sigurno je manje dobro nego da smo to učinili prije deset godina. Ali, sigurno je mnogo bolje nego da se to dogodi u sljedećem desetljeću. Problemi koji su evidentni rezultat su gospodarske krize, ali i one institucionalne i političke. EU još traži odgovor na krizu. Tvrdim da glavninu krize nije generirala sama EU, nego nacionalne ekonomije pojedinih zemalja. Eto, i mi imamo vrlo ozbiljnu, autonomnu krizu. Ali, zajedno je lakše. Zamislite što bi bilo, recimo, s Grčkom da nema podršku EU!? Odgovor na krizu zasigurno nije raspad EU ili redukcija zajedničkih funkcija. Mislim da je upravo obrnuto, da je ‘više Europe’ odgovor na probleme u kojima se nalazimo.

Hoćemo li imati koristi od EU kao što su to imale države koje su ušle prije nas?

- Ne zaboravimo, Hrvatskoj je EU velika prilika. Na raspolaganju su nam fondovi koji premašuju iznos stranih investicija koje imamo zadnjih godina. Otvara nam se novo tržište, postajemo zanimljivi drugima. Zamislite što bi dugoročno značilo biti mala, ne osobito bogata zemlja na rubu Europe, a institucionalno izvan nje!? Značilo bi potpunu marginalizaciju, ekonomsku, kulturnu i političku. U cjelini, kao društvo, kao država, imamo priliku koju ne smijemo propustiti!

Poziv predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću da dođe na proslavu već je izazvao brojne kontroverze. Koji su razlozi da ste u Zagreb pozvali političara koji je izrekao neke od najgorih prijetnji i uvreda na račun Hrvatske?

- Čini mi se da i nema neke velike buke oko njegova dolaska. Više komentara izazivaju spekulacije o ovim ili onim uvjetima pod kojima bi bio voljan doći. Mi smo pozvali sve susjede, svi su dobrodošli. A tko ne dođe, propustit će povijesni događaj, pa i priliku da u pozitivnom okružju vidi i bude viđen. Ako predsjednik Nikolić ne dođe, propustit će da i svojom nazočnošću potvrdi europsku orijentaciju svoje zemlje i pokaže da prihvaća i provodi ono o čemu govori u europskim i drugim institucijama. Istina je, retorika po preuzimanju dužnosti, pa i davni politički angažman predsjednika Nikolića, izazivali su negodovanje i teret su pokušajima da gradimo dobre odnose sa Srbijom. Ali, predsjednik Nikolić je u više nastupa naglasio da je za zajedničku europsku budućnost i dobru suradnju. Njegove novije izjave o Srebrenici, BiH, i Hrvatskoj potpuno su drukčije. Sporazum s Kosovom velika je stvar. Svatko mora imati pravo na novu priliku, posebno ako ona i za nas može značiti trajan mir i rješavanje otvorenih pitanja koje imamo sa Srbijom. Nikolić predstavlja državu koja nam je, unatoč teškoj povijesti, susjed s kojim moramo graditi dobre odnose, prije svega radi nas samih, radi stabilnosti regije, mira, gospodarstva. Bilo bi mi drago da dođe…

Zaštita partnerstva

Kakvo je vaše stajalište o referendumu kojim se traži promjena Ustava te da se u njega unese odredba prema kojoj je brak zajednica muškarca i žene? Kako ste doživjeli odluku Ustavnog suda da se zaustavi uvođenje zdravstvenog odgoja u škole?

- Upravo su ta pitanja sjajan primjer sukoba konzervativnog i modernog. Navedena pitanja su svjetonazorska, ali i politička. Prvo, smatram da nije dobro da se u Ustav unose svjetonazorski stavovi. Posebno nije dobro da se oni prenose iz etike određene vjere u ustav sekularne države. Ali, ako se tako odluči u postupku promjene Ustava, i to treba poštovati. Kada govorimo o istospolnim brakovima, očito je da je zapadna kultura na razmeđi. U vrijeme kada sam studirao, homoseksualnost je bila kazneno djelo, za nju se išlo u zatvor. Očito, odnos prema homoseksualnosti dramatično se promijenio i jasna je tendencija izjednačavanja prava građanki i građana, bez obzira na seksualnu ili rodnu orijentaciju, pa i u pitanju zajednice života dvije osobe. I taj se trend ne može i neće promijeniti, čak ni promjenom Ustava. Iako je više europskih zemalja ‘ozakonilo’ istospolne brakove ili barem legaliziralo partnerstva, Europski sud za ljudska prava je u nekoliko predmeta prepoznao evoluciju odnosa prema istospolnim zajednicama, ali i konstatirao da istospolni brak ne uživa konvencijsku zaštitu. Međutim, istaknuo je i da države u svojim zakonima mogu prihvatiti istospolni brak i da je to dio širenja ljudskih prava koja se još nisu konstitucionalizirala. Ali, prema Europskom sudu, istospolni brakovi uživaju zaštitu obiteljskog života, a slično je odlučio i njemački Ustavni sud. Zato, unošenje u Ustav ograničenja koje bi trebalo spriječiti moguću evoluciju poimanja braka i odnosa prema istospolnim zajednicama nije dobro. To kod mnogih vrijeđa osjećaj jednakosti građana, osjećaj pravednosti. Na žalost, umjesto da prepozna da je riječ o svjetonazorskom pitanju o kojemu treba voditi dijalog i na temelju dijaloga naći dobro rješenje, vlast je prihvatila rat. Ako Vlada svjetonazorski prihvaća izjednačavanje heteroseksualnog i homoseksualnog braka, u cijelosti ili u najvećoj mjeri, već je, bez puno rasprave, mogla relativno malom izmjenom zakona to i učiniti. Ali, to se nije dogodilo, nego se pravnim akrobacijama želi spriječiti referendum.

Što učiniti kako bi se izašlo iz, u ustavnom, političkom i ideološkom smislu, zamršene, a potencijalno i opasne situacije?

- Potrebno je odvojiti pitanje uređenja referenduma, koje zaista otvara mnoga pitanja, od pitanja braka. Zapravo, cijeli slučaj prijeti da se pretvori u ustavnopravnu zavrzlamu u kojoj će, vjerojatno, važnu odluku imati i Ustavni sud. Osobno, odmah bih promijenio zakon i izjednačio u najvećoj mjeri u pravnim učincima brak i registrirano partnerstvo. Pitanje nazivlja najmanje je važno, važan je sadržaj. Termin ‘brak’ sada može ostati rezerviran za trajnu vezu muškarca i žene. S vremenom, možda će se i nazivlje promijeniti… Tako bi Vlada potvrdila da je spremna u praksi provesti svjetonazor o kojemu toliko govori, a ne da se nepotrebno upušta u jalovu bitku sa svjetonazorskim i političkim oponentima.

Ostaje otvorenim pitanje o ulozi i načinu provođenja referenduma u nas...

- O tomu bih otvorio stručnu raspravu. Sadašnje, i ustavne i zakonske, odredbe o referendumu šupljikave su, a otvaraju i važna pitanja političkog i pravnog sustava. Valjalo bi naći rješenje koje ne bi dovodilo do toga da se, s obzirom na afinitet vladajućih, u pojedinom slučaju mijenjaju pravila provođenja referenduma. To nije demokratska praksa čak i kada se želi postići neki prihvatljiv politički ili etički cilj. Upravo je procedura jamstvo demokracije. Zato, smatram, da s poštovanjem treba prihvatiti volju građana da se provede referendum, naravno, ako su ispunjeni svi zakonski uvjeti. Ali, to ne smije spriječiti Vladu da provede svoju politiku i afirmira vrijednosti koje smatra ispravnima. Da je više dijaloga, da se poštuje procedura, da postoji spremnost sjesti za stol i s onima koji misle drukčije, možda bi ova priča s brakom, kao i ona sa zdravstvenim odgojem, bila drukčija. Ovako, ideološka ostrašćenost mnoge sputava da misle o vrijednostima drugih ili mogućem kompromisu. Sputava ih da razumiju da većina u demokraciji ne može gaziti prava manjine. Demokracija nije ‘glasokracija’, ona podrazumijeva poštivanje i onih koji su manjina, njihovih prava i sloboda, pa i interesa.

(...)

Intervju u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 07:55