IZ LJUBLJANE

Zoran Jankovič: Janša polarizira Sloveniju i viče: 'to je naše more'

U nedjelju točno u 12 bit ću na svom biračkom mjestu i glasovati za sporazum. Pozvao sam i sve građane Ljubljane da učine isto. Mislim da će 60 posto Slovenaca podržati sporazum
 Vjekoslav Skledar/CROPIX

Slovenci sutra, 6. lipnja, izlaze na referendum na kojemu će izreći presudno da ili ne hrvatsko-slovenskom sporazumu o rješavanju graničnog spora arbitražom. Referendumska kampanja oštro je podijelila slovensku javnost oko tog sporazuma, a vođa opozicije Janez Janša činio je sve kako bi referendum o arbitražnom sporazumu pretvorio u referendum o Pahorovoj vladi. S ljubljanskim gradonačelnikom Zoranom Jankovićem, koji već četvrtu godinu suvereno vodi glavni slovenski grad (njegova nezavisna lista u listopadu 2006. pobijedila je osvojivši 63 posto glasova Ljubljančana).

Referendum će proći

Hoćete li izaći na referendum o arbitražnom sporazumu s Hrvatskom i kako ćete glasovati?

- U nedjelju točno u 12 sati bit ću na svome biračkome mjestu i glasovati za sporazum. To kažem javno i oko toga nemam nikakve dvojbe. Pozvao sam sve građane Ljubljane da izađu na referendum. Dosad su obično moji pozivi imali dobar odaziv i kad god sam pozivao - bilo za nešto, bilo protiv nečega - rezultat njihova glasovanja bio je onakav kakav sam očekivao. Pozivam ih da daju glas za arbitražni sporazum, za Sloveniju, za dobrosusjedske odnose i za prijateljstvo između dva naroda. Uvjeren sam da će u nedjelju Slovenija dati glas za arbitražni sporazum između Hrvatske i Slovenije.

Ankete pokazuju da je nešto više od 50 posto Slovenaca spremno podržati sporazum. Kakav će, prema vašem mišljenju, biti referendumski rezultat?

- Ja mislim da će ih oko 60 posto podržati sporazum.

Kako bi se propast sporazuma o arbitraži s Hrvatskom odrazila na poziciju Pahorove vlade?

- Neću uopće razmišljati o mogućnosti da sporazum propadne. Propast sporazuma ne bi bila dobra za Pahorovu vladu. To bi značilo novu destabilizaciju. Time što je temu arbitraže pretvorio u pitanje biti ili ne biti za Sloveniju, bivši premijer Janez Janša napravio je strahovitu destrukciju. Posebno je destruktivna njegova izjava, dana u četvrtak u jednom intervjuu, da čak i ako Slovenci na referendumu prihvate arbitražni sporazum, on i njegova stranka u parlamentu, a u ovom ih sazivu ima 28, neće glasovati za ulazak Hrvatske u EU. Takva izjava čovjeka koji je četiri godine vodio slovensku vladu, šest mjeseci bio predsjedatelj Europskom Unijom i koji se puno puta fotografirao sa svojim kolegom Ivom Sanaderom, posve je neprimjerena. Međutim, neću uopće razmišljati o mogućoj propasti arbitražnog sporazuma jer bi nas to vratilo na istu onu priču koju smo već prošli u posljednjih deset godina. Sjetimo se samo što je sve bilo u tih deset godina, od hrvatskih poziva da se ne kupuje slovenska roba do slovenskih da se ne ide na hrvatsko more. Pitanje granice i u Sloveniji i u Hrvatskoj previše je korišteno u unutarnjopolitičke svrhe: jedne godine u Hrvatskoj, druge u Sloveniji.

Janšine prijetnje

Vjerujete li da bi pozitivan ishod nedjeljnog referenduma napokon pitanju granice oduzeo politički naboj u odnosima između Hrvatske i Slovenije?

- U posljednjih 20 godina Hrvatska i Slovenija u međusobnim su odnosima imale tri krupna problema: nuklearku koja očito više nije problem, granicu koja će se napokon riješiti arbitražom i jedini pravi problem koji još preostaje jest Ljubljanska banka. Hrvatski štediše imaju pravo očekivati svoj novac i vlade to moraju riješiti tako da ljudi dobiju svoju štednju. To je moj čvrst stav. Da smo to riješili, ulazak slovenskog bankarskog sektora u Hrvatsku bio bi omogućen, a ovako je zabranjen.

Možete li objasniti zašto se Janez Janša tako žestoko protivi arbitražnom sporazumu i zašto nastoji radikalizirati slovensku javnosti protiv njega?

- Arbitražni sporazum je samo jedna od tema koje Janezu Janši služe da oteža Pahorovoj vladi. Mislim da njegovo protivljenje sporazumu ima isključivo unutarnjopolitičku namjenu. Svi njegovi posljednji potezi - sjednice koje saziva u parlamentu, interpelacije koje predlaže, protivljenje arbitraži - imaju za cilj slabljenje Pahorove vlade. U toj je funkciji i njegov napad na najveću investiciju u Sloveniji u javno-privatnom partnerstvu: gradnju sportskog i šoping centra u Ljubljani, što je investicija vrijedna 350 milijuna eura. On javno prijeti da će banke koje daju kredit za taj projekt biti izložene kaznenom progonu i traži ostavku predsjednika parlamenta. Janša polarizira Sloveniju i stvara nervozu, a najlakše je političke poene stjecati igrajući na emocije tvrdnjama tipa ‘to je naše more’. Janez Janša jednostavno niti jedan potez ove vlade ne priznaje kao dobar i njegov je jedini zaključak da je ova vlada nesposobna. Smatram da ne treba biti toliko negativan, da je to besmisleno.





Ne financiram stranke

Kad je došao na vlast, Janša vas je 2003. smijenio s čela Mercatora, iako ste tu tvrtku tijekom osam godina, koliko ste joj bili na čelu, učinili uspješnom, i to ne samo u Sloveniji nego i u regiji. Što vam točno Janša zamjera? Odakle tolika netrpeljivost prema vama?

- Teško je objasniti pravi razlog. Možda je to što sam u dobrim odnosima s bivšim predsjednikom Milanom Kučanom, pa se njegov negativan odnos prema Kučanu prenio i na mene. Janez Janša u svom je premijerskom mandatu, prema mojoj slobodnoj ocjeni, uništio direktorski sloj u Sloveniji. Mogu navesti primjere desetaka tvrtki koje su odlično poslovale i nije bilo razloga za smjenu menadžmenta, a on ih je, čim je došao na premijersku dužnost, smijenio pa su zatim te tvrtke postale gubitaši. Ne znam objasniti njegov toliki negativni naboj prema meni.

Je li možda, dok ste bili na čelu Mercatora, Janša tražio da u kampanji donirate njegov SDS, a vi ste to odbili?

- Nisam odbio samo njega, nego i sve druge stranke. U osam godina koliko sam vodio Mercator, niti jednoj stranci nisam dao nijedan tolar, nijedan euro. Sam ne pripadam niti jednoj stranci, ali sam na strani lijeve opcije, poštujem demokratske standarde i svakog čovjeka i ne dijelim ljude po rasi, naciji, vjeri, spolu ili spolnom opredjeljenju. Tu sam politiku provodio i kao predsjednik Uprave Mercatora, kako prema kupcima, tako i prema dobavljačima i zaposlenima.

Novi mandat

Međutim, smjenom s čela Mercatora gurnuo vas je u politku te ste, umjesto Mercatora, preuzeli upravljanje Ljubljanom.

- On uvijek demantira kad javno kažem da me je smijenio s čela Mercatora i ponavlja da me nije smijenio on, nego Nadzorni odbor Mercatora te podsjeća da sam nakon smjene dobio kaznenu prijavu. Međutim, zaboravlja reći da ta prijava stoji već četiri godine jer nisu našli ništa. Kad su 2005. prodali Mercator, sazvali su novu skupštinu i izabrali novi Nadzorni odbor koji je činilo šest članova predstavnika privatnog kapitala i šest članova predstavnika radnika. Nadzorni odbor bio je podijeljen oko moje smjene: šest članova kapitala glasovalo je za moju smjenu, a šest članova predstavnika radnika za mene. U toj je situaciji presudan bio glas predsjednika NO-a. Prilikom glasovanja potpredsjednik NO-a je rekao: ‘Zoran Janković je najbolji direktor u Sloveniji, ali ne odgovara mojim vlasnicima i glasovao je za moju smjenu’. To je ostalo navedeno u zapisniku s te sjednice. U lipnju 2006. odlučio sam se kandidirati za gradonačelnika i među 16 kandidata dobio 63 posto glasova. Ljudi su na taj način pokazali što misle o svemu što je Janez Janša napravio protiv slovenske privrede. Nakon tri i pol godine mogu reći da na sadašnjoj poziciji uživam možda i više nego na prethodnoj. Našao sam novi izazov, i to je ono što mi je najvažnije.

Lokalni izbori bit će u listopadu. S obzirom na to da uživate u gradonačelničkoj poziciji, hoćete li se natjecati za još jedan mandat?

- Da, i to ponovno sa svojom nezavisnom listom, bez bilo kakvog ugovora s bilo kojom strankom. Želim dovršiti ono što sam počeo u ove četiri godine.

Ljubljančani me vole

Postigli ste mnogo rezultata u tri i pol godine. Gradnja najveće sportske dvorane u Ljubljani, gradnja mosta preko Ljubljanice, reorganizacija prometa u gradu i pretvaranje stare gradske jezgre u pješačku zonu samo su neki od njih. Što smatrate svojim najvećim uspjehom u posljednje tri i pol godine?

- Biti gradonačelnik Ljubljane je lijepo i lako jer su Ljubljančani ljubazni prema svom gradonačelniku. S druge strane, u gradskoj upravi imam sjajnu ekipu.

Na što sam ponosan

Dio nje ste doveli iz Mercatora?

- U gradskoj upravi iz Mercatora nas u ovom trenutku ima desetero. Od četiri dogradonačelnika, dva su iz Mercatora: gospođa Dakić bila je članica Uprave za financije u Mercatoru, a u Gradu je također na čelu Uprave za financije. Velikim uspjehom najprije smatram to što smo u konkurenciji s gradovima kao što su Beč, Sant Peterburg, Riga, Guadalajara, Wellington, Lisabon u UNESCO-u izabrani da budemo svjetska prijestolnica knjige. Ponosan sam i na to što smo jedini glavni grad u Europi koji ima status grada po mjeri invalida. Po ocjeni Bruxellesa, najsigurniji smo grad u jugoistočnoj Europi, prema Forbesovoj listi smo peti najidiličniji grad za život u Europi, a Rieders Digest nas smatra najpoštenijim gradom na svijetu. Meni je najvažnije da starom gradu vraćamo ono što je imao prije 100 godina: zatvaramo ga za promet, sređujemo Ljubljanicu, dajemo novi sjaj ulicama i fasadama. Poslije 25 godina prihvaćamo prostorni plan, što je veoma važno, imamo nove četvorne kilometre parkova, počeli smo sređivati gradsku infrastrukturu jer je 20 posto Ljubljane bez kanalizacije. I treće, radimo centar za preradu smeća, što je projekt vrijedan 144 milijuna eura. EU je za taj projekt dao 77,5 milijuna eura, i to nije centar za preradu smeća samo za Ljubljanu, nego i za 16 općina oko Ljubljane. Nismo imali niti jedan prosvjed građana zbog dolaska tog smeća. Istaknuo bih i gradnju sportskog centra sa stadionom, sportskom dvoranom i trgovačkim centrom vrijednog 350 milijuna eura, što je najveći projekt javno-privatnog partnerstva, zbog kojeg Janša prijeti tužbama.





Besmislene optužbe

S druge strane, vaši kritičari kažu: Janković jest efikasan, ali u Ljubljani nema opozicije, nitko ga na kvalitetan način ne nadzire, radi što hoće. Je li to točno?

- To su prigovori koje mi upućuju stranke, a zaboravljaju da je demokracija matematika: dižu se ruke i broje glasovi. Vođenje grada je čisti menadžerski posao. Stranke su punih 15 godina imale vremena pokazati što mogu i znaju u ovom gradu. Pokazali su političko trgovanje po modelu ja tebi, ti meni: ja ću tebi poduprijeti tvog direktora ako ti meni podupreš mog. Žao mi je što ih bole naši uspjesi, ali projekti koje mi realiziramo stari su barem deset godina. Na izbore 2006. svi smo izašli sa sličnim obećanjima i građani su dali povjerenje mojoj listi jer su vjerovali da ću ih i ostvariti, a sad ih i ostvarujem. Svi bi se oni sad malo miješali i trgovali. E, ne može, nema trgovine. MI smo dobili mandat na izborima i mi radimo.

No, list Finance je kritičan prema vama: ističu da kao gradonačelnik vozite donirani BMW, da je most preko Ljubljanice bitno skuplji nego što bi trebao biti, zamjeraju vam što ste uveli praksu da privatne tvrtke doniraju gradski proračun, a zauzvrat dobivaju poslove na javnim natječajima. Kakav je vaš odgovor na te optužbe?

- Jednostavan: taj BMW je Gradu Ljubljani dala tvrtka kao testno vozilo, a ta tvrtka s Gradom nije napravila niti jedan jedini posao. Što se tiče donacija privatnih tvrtki gradskom proračunu, meni je logično da poduzeća koja posluju i stvaraju u nekoj sredini, toj sredini nešto i daju. Ja sam javno rekao - tko u ovom gradu ostvaruje profit, očekujem da nešto i dade. U čemu je problem ako doniraju vrtić?Poslove dobivaju na javnom natječaju. Imali smo 1400 javnih natječaja i na svima je pobijedila najkvalitetnija i najjeftinija ponuda. O kvaliteti posla izvedenog u Ljubljani govori i činjenica da je od šest nagrada dodijeljenih za arhitekturu ove godine, pet nagrađenih objekata u Ljubljani.

Sami kažete da pripadate lijevoj političkoj opciji. Neki slovenski novinari kažu da bi vas Pahorovi socijaldemokrati rado vidjeli na mjestu premijera umjesto Pahora. Razmišljate li o tome?

- O tome nisam govorio ni našim novinarima, pa neću ni vama. Kad su me to pitali naši, rekao sam da premijer treba biti iz reda stranaka koje su izašle na izbore i dobile ih.

Kako se osjećate nakon tri i pol godine na čelu Ljubljane: kao političar ili kao poslovni čovjek?

- Kao poslovni čovjek na političkom terenu.





Postoji teza da se ekonomije država nastalih na prostoru Jugoslavije ubrzano međusobno povezuju, i to ne zahvaljujući politici, nego usprkos politici. Govori se o nastanku jugosfere. Vidite li vi taj proces?

- Da, to se događa. Mi smo jedni drugima prvi partneri. Postavit ću drukčije pitanje: što očekujete, za koga ću navijati ako igraju klubovi Hrvatske i Italije? Naravno za Hrvatsku, i to je normalno. Ako me pitate za koga ću navijati igraju li klubovi Hrvatske i Slovenije, reći ću, naravno, za Sloveniju. Pitate li me za koga ću navijati u nogometnoj utakmici između Hrvatske i Srbije, navijat ću za boljeg, za dobar nogomet. Kad smo mi 1998. u Mercatoru donosili strateški plan ulaska u jugoistočnu Europu, bila su tri razloga za odlazak u Hrvatsku, BiH i Srbiju. Prvi, ali ne i najvažniji, jest blizina, no blizu su nam i Italija i Austrija, ali se tamo nismo širili. Drugi je razlog to što na tom području nije bilo velikih igrača, pa smo imali prednost. Treći je razlog to što na tim tržištima slovenske robne marke već zvuče poznato, ipak smo toliko godina bili zajedno. Među nama postoji povezanost, razumijemo se bolje nego s drugima, a uvjeren sam da će ti osjećaji među mlađim generacijama biti još i jači te da će ulaskom svih zemalja u EU svi komunikacijski putevi između država na ovom prostoru biti lakši.

Vašem hrvatskom kolegi Milanu Bandiću više nije tako ugodno s njegovim građanima kao što vi tvrdite da je vama s Ljubljančanima. Je li mu utrka za šefa države štetila?

- O tome svatko odlučuje sam. Ja sam ga podržao u kandidaturi, ali predsjednik kojega ste izabrali pozitivno me je iznenadio. Povlači dobre poteze i smanjuje tenziju na ovim prostorima. Ide putem kojim ide naš predsjednik Tuerk koji također u Sloveniji ima visok rejting. Što će biti s kolegom Bandićem, ne znam. U njegovu se mandatu puno toga dogodilo u Zagrebu, a ocjenu o tome prepuštam Zagrepčanima.

• Da ste na njegovu mjestu, što biste radili drukčije?

- Nisam na njegovu mjestu.

Željko Kerum je, poput vas, na gradonačelničku dužnost došao iz svijeta businessa sa svojom nestranačkom listom, ali mu ne ide baš najbolje. Imate li neki savjet za njega?

- Nikad nikome ne dijelim savjete jer se situacije ne mogu usporediti. Željka poznajem iz vremena moje prve pozicije kad mi je bio konkurent u trgovačkom lancu. Različiti smo po karakteru, on voli more i jahte, a ja nikad ne bih išao na jahtu, ne uživam u tome.

• U čemu uživate?

- U poslu koji radim, u građanima, u suradnicima, u obitelji i svojim unucima. Nemam puno odmora. Prošle sam godine bio sedam dana na odmoru i svake godine idem u Dubrovnik, u isti apartman, sjedim na istoj terasi kod Mate Đurovića, za istim stolom, u isto vrijeme svake večeri.

Kako biste vi riješili problem duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama? U Hrvatskoj je opći stav da su slovenske vlade, bez obzira na to tko ih je vodio, u tom pitanju bile nepravedne prema hrvatskim štedišama.

- To je jedno od pitanja gdje se trudim ne izricati stajalište jer nije u ingerenciji gradonačelnika Ljubljane. Isuviše je ljudi govorilo o onome o čemu ništa ne zna. Rekao sam za Novu godinu što je najveće za Sloveniju u 2009. Rekao sam da je to sporazum Kosor - Pahor. Kako im je to uspjelo, ne znam, ali rekao sam svaka čast da su to postigli i potpisali.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. studeni 2024 03:08