‘Ameriku nisu napale terorističke ćelije naoružane antraksom. To je bio poludjeli američki znanstvenik!’

Početkom listopada 2001. godine, dok je američka nacija bila u šoku zbog al- Qa’idina terorističkog napada 11. rujna, u bolnici u Miamiju preminuo je 63-godišnji Robert Stevens, fotograf lokalnog tabloida. Stevens je umro od antraksa (bedrenica), bolesti koja uglavnom napada životinje, a iznimno rijetko ljude, poput lugara, drvosječa ili lovaca, koji se bili u kontaktu s njima.

Dok su liječnici pokušali odgonetnuti kako se Stevens mogao zaraziti antraksom, u bolnici je zbog iste dijagnoze završio i njegov redakcijski kolega. Zgrada u kojoj su radili hitno je evakuirana, a istražitelji su u Stevensonovom kasliću našli spore antraksa.

Opasne spore praćene porukom “Smrt Americi. Smrt Izraelu. Alah je velik” ubrzo su izronile na Vrhovnom sudu, na Harvardu, u redakciji New York Posta, u uredu senatora Toma Dashlea na Capitol Hillu i još nekoliko mjesta. Pošast antraksa u pismima odnijela je živote pet Amerikanaca dok se 17 zaraženih uspjelo spasiti. Zavladala je velika panika, a milijuni Amerikanaca bili su čvrsto uvjereni kako su pisma s antraksom novi, zastrašujući napad Bin Ladena i zloglasne terorističke organizacije al-Qa’ide. Histerija se ubrzo proširila se i na Europu.

Suicid znanstvenika

Osim što su spore antraksa nađene u američkom veleposlanstvu u Litvi, panika je u ostalim europskim zemljama poslužila kao izvor za neslane šale. Tako je jedne subote dostavljač u redakciji Jutarnjeg lista primijetio kako iz pisma upućenog jednom od naših kolumnista ispada bijeli prah. Odmah smo pozvali policiju, no vrlo se brzo pokazalo da je riječ o lažnjaku u kome je brašno “glumilo” antraks.

U studenome 2001. godine, napadi antraksom u pismima u Americi iznenada su prestali. Višegodišnja istraga FBI-a pokazala je kako je iza pisama najvjerojatnije stajao mahniti američki znanstvenik Bruce Ivins. No, on je u ljeto 2008. godine počinio suicid pa tako javnost nikada nije čula njegovu priču... O uzbudljivim događajima, koji su prije 10 godina potresali Ameriku, nedavno su objavljene knjige, “Mirage Man” Davida Willmana, bivšeg novinara Los Angeles Timesa, i “American Anthrax” Jeanne Guillemin, antropologinje s Massachusetts Insititute of Technology (MIT).

Antraks slovi kao kralj među potencijalnim terorističkim biološkim oružjem jer se njegova bakterija u laboratoriju može stvoriti u obliku spora. Ako neka osoba udahne dovoljnu količinu spora, nakon nekoliko dana pojavit će se plućni oblik antraksa, koji se uglavnom prekasno dijagnosticira pa bolest u 90 posto slučajeva završava fatalno.

Kad su prva pisma s antraksom stigla na adrese američkih novinara i političara, stručnjaci za biološko oružje upozorili da se te spore mogu proizvesti na pedesetak mjesta u svijetu pa je popis sumnjivaca s al-Qa’ide i bratskih joj terorističkih organizacija proširen i na Irak.

Napad na Irak

To je američkom predsjedniku George W. Bushu poslužilo kao jedan od alibija za napad na tu zemlju 2003. godine, iako se već krajem 2001. godine znalo da spore antraksa nisu prozvedene u Iraku nego u američkim laboratorijima.

Naime, genetičar Paul S. Keim sa Sveučilišta Sjeverna Arizona prvi je nakon DNK analize uzoraka antraksa iz pisama spoznao da je riječ o soju Ames, najčešće korištenom u američkim vojnim istraživanjima.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg