‘Potpuno je krivo sve što mislimo o alkoholu: on uopće ne uzrokuje nasilno ni napaljeno ponašanje’

Neizbježna situacija jutra poslije tuluma za mnoge je postala uobičajeni dio vikenda. Nakon napornog prebiranja sjećanja na to što smo sve zgriješili tijekom prethodne večeri, donijet ćemo jednostavan zaključak: za sve je kriv alkohol.

I bit ćemo u krivu. Kate Fox, jedna od najuglednijih socijalnih antropologinja u Ujedinjenom Kraljevstvu, a i u svijetu, posljednje je godine posvetila istraživanju utjecaja koji alkohol ima na ponašanje te došla do neočekivanih otkrića. “U velikim dozama alkohol narušava vrijeme naših reakcija, kontrolu mišića, kratkotrajnu memoriju, percepciju, kognitivne sposobnosti i mogućnost jasnog govorenja. Međutim, ne uzrokuje kršenje socijalnih pravila. Ako se netko pod utjecajem alkohola ponaša drugačije nego inače, to nema nikakve veze s alkoholom”, tvrdi Fox. Niz znanstvenih studija provedenih u različitim europskim kulturama Fox je doveo do zaključka da su moći alkohola znatno ograničenije nego što smo vjerovali. Obrasci ponašanja koje uobičajeno pripisujemo alkoholu, primjerice agresivno ponašanje ili upuštanje u isuviše bliske susrete sa suprotnim spolom, nemaju nikakve veze s utjecajem kemijskih svojstava alkohola.

Neobično pleme

Kate Fox za sebe tvrdi da nije uobičajeni socijalni antropolog, poglavito zato što zbog svojih istraživanja ne odlazi na udaljena mjesta kako bi promatrala gotovo izumrla plemena s misterioznim obrascima ponašanja. Radije se zadržava u kulturama koje imaju mirisne domove i trgovine s lijepim cipelama. Uostalom, pita se Fox, postoji li neobičnije pleme od onoga kojemu i sama pripada - Britanaca. O svome omiljenom neobičnom plemenu napisala je nekoliko knjiga, od kojih je najpoznatija “Watching the English” (Promatranje Engleza), prodana u više od 250.000 primjeraka te prevedena na kineski, ruski i poljski. Promatrajući Engleze, Fox se, čini se, ipak ponajviše upustila u istraživanje jednog aspekta plemenskog obilježja - pijančevanja. Antropološka istraživanja o konzumaciji alkohola opisala je u čak tri knjige: “Putovnica u pub: turistički vodič u etiketu puba”, “Promatranje pubova s Desmondom Morrisom” te “Ispijanje i javni nered”. Na nedavnom predavanju ispred publike uglednog think thanka Royal Society of Arts, Kate Fox pojasnila je svoje prekomjerno provođenje radnog vremena u pubovima riječima: “Netko i to mora”.

Sociološke norme

Koliko je god teško zamisliti bezbolniji posao od promatranja alkoholiziranja stanovnika Londona, rezultati istraživanja Kate Fox i njezina tima iz neprofitne organizacije Social Issues Research Centre, čija je direktorica, doista su neočekivani. Primjerice, općeprihvaćena tvrdnja - ne samo u javnosti, nego i u zdravstvenim i vladinim institucijama - da alkohol uzrokuje nasilje je pogrešna.

“Efekti alkohola na ponašanje su određeni kulturološkim pravilima i normama, a ne kemijskim akcijama etanola”, dodaje. Prevedeno - ako, poput većine Britanaca, smatramo da ćemo se zbog alkohola upustiti u stvari koje inače ne bismo radili, poput tučnjave ili nekontroliranog koketiranja, u krivu smo. Alkohol nema kemijska svojstva koja bi pridonijela takvom ponašanju; ono što mu daje takvu vrstu moći jest odnos prema kulturološkim vjerovanjima i pridavanju karakteristika alkoholnim pićima.

Kate Fox iznosi kulturološke varijacije u ponašanju ljudi pod utjecajem alkohola. S jedne su strane takozvana ambivalentna društva, kojima pripadaju Britanci i Skandinavci. Za njih alkohol neizbježno uzrokuje nekontrolirano ponašanje, puno agresije, promiskuiteta, nasilja i nedruštvenog ponašanja. Većina drugih kultura, među koje spadaju Mediteranci, a dijelom i Hrvati, alkohol doživljava moralno neutralnim, normalnim dijelom uobičajenoga svakodnevnog života. To su takozvane integrirane kulture. Zanimljivo je da je svakodnevna konzumacija alkohola u kulturama s opuštenim shvaćanjem alkohola veća nego kod ambivalentnih kultura, ali različitost u kulturnim shvaćanjima, očekivanim efektima koje donosi alkohol i društvenim pravilima koja nalažu kako bi se netko pod utjecajem alkohola trebao ponašati ono su što uzrokuje određenu vrstu ponašanja. Primjerice, u zemljama s niskim prosjekom unosa alkohola, poput Irske ili Islanda, zabilježen je visok stupanj socioloških i psihijatrijskih problema prouzročenih alkoholom. U Francuskoj i Italiji pak, gdje gotovo svi piju, i to učestalo, takvih problema gotovo da i nema. “Naša vjerovanja o efektima alkohola imaju efekt proročanstva koje sami odabiremo ispuniti. Ako zaista vjerujemo i očekujemo da će nas alkohol učiniti agresivnijima, onda će imati upravo takav efekt. Ustvari, možeš se napiti i postati agresivno pijan i od placeba”, tvrdi Fox.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg